Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković sastao se danas s estonskim premijerom Kristenom Michalom, koji boravi u službenom posjetu Hrvatskoj. Nakon svečanog dočeka ispred Banskih dvora, dvojica premijera održali su bilateralni sastanak, a potom i sastanak izaslanstava. Na zajedničkoj konferenciji za medije izvijestili su o ključnim temama razgovora. Plenković je naglasio kako su odnosi Hrvatske i Estonije iznimno kvalitetni, uz usklađena vanjskopolitička stajališta, osobito na području sigurnosti. Oboje premijera složili su se da su članstvo u Europskoj uniji i NATO-u značajno pridonijeli razvoju i sigurnosti njihovih zemalja.
Fokus na obrani i sigurnosti
Središnja tema sastanka bila je jačanje obrambene suradnje. Hrvatska podupire ciljeve NATO-a o povećanju izdvajanja za obranu, pri čemu planira povećati svoja ulaganja na 3 posto BDP-a do 2030. godine. Plenković je istaknuo važnost suradnje domaće i estonske obrambene industrije, posebno u kontekstu novog EU programa SAFE, koji potiče ulaganja u obrambene kapacitete.
Premijeri su potom sudjelovali na Hrvatsko-estonskom poslovnom forumu u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, s naglaskom na suradnju u obrambenom sektoru. Forum je okupio desetak ključnih estonskih obrambenih tvrtki te hrvatske obrambene klastere.
Energetska suradnja i Inicijativa triju mora
Razgovaralo se i o jačanju energetske neovisnosti. Premijer Plenković istaknuo je važnost LNG terminala na Krku te njegovog nadolazećeg povećanja kapaciteta, čime Hrvatska želi postati regionalno plinsko čvorište. Obje zemlje aktivno sudjeluju u Inicijativi triju mora. Hrvatska ove godine predsjeda inicijativom, a Plenković je najavio veliki summit u travnju 2026., koji će se fokusirati na infrastrukturu, energetiku i digitalizaciju.
Snažna podrška Ukrajini
Hrvatska i Estonija ponovile su svoju čvrstu podršku Ukrajini. Plenković je podsjetio da je Hrvatska dosad uputila 13 paketa vojne pomoći, dok je 14. u pripremi. Obojica premijera odbacila su ruski prijedlog o demilitariziranoj i neutralnoj Ukrajini, ocijenivši ga neprihvatljivim i nerealnim. Michal je naglasio kako Estonija već sljedeće godine planira izdvajati čak 5,4 posto BDP-a za obranu, zbog rastuće prijetnje iz Rusije. Izrazio je zahvalnost Hrvatskoj na podršci Ukrajini te pozvao na još odlučnije akcije, uključujući novi paket sankcija protiv Rusije i dodatnu vojnu pomoć Kijevu.
Europska budućnost i gospodarska suradnja
Oba premijera snažno podržavaju proširenje EU na Ukrajinu, Moldovu i zapadni Balkan. Naglasili su i važnost kohezijske politike te potrebu za fleksibilnijim proračunskim pravilima unutar EU-a, osobito kada je riječ o obrani i zelenoj tranziciji. Također je potvrđena estonska podrška hrvatskom članstvu u OECD-u. Premijeri su istaknuli rast gospodarskih veza, osobito u obrambenom sektoru, te mogućnosti za dodatno jačanje suradnje kroz smanjenje administrativnih barijera i poticanje trgovinske razmjene.
Zajednički interes: sigurnost granica EU i NATO-a
Posebno je istaknuta potreba za boljom zaštitom vanjskih granica Europske unije i NATO-a. Michal je poručio kako se i Estonija i Hrvatska zalažu za jaču potporu EU-a u tom području, kao zajedničkom sigurnosnom interesu. Na kraju programa, premijer Michal odao je počast hrvatskim braniteljima polaganjem vijenca na Spomenik domovini.Postavite pitanje ChatGPT-u
