Ivan Penava će ostati potpredsjednik Hrvatskog sabora, a tri ministra iz DP-a koji su sada u Vladi, Vlajčić, Šušnjar i Šipić, ostaju ministri. Tu nema nikakvih promjena i to je najvažnija poruka, izvijestio je predsjednik Vlade Andrej Plenković danas u izjavi za medije o dogovoru postignutom s čelnikom Domovinskog pokreta Ivanom Penavom. Dodao je da bi gospodin Penava vodio povjerenstvo koje bi se intenzivnije bavilo lokacijom, identificiranjem i premještajem posmrtnih ostataka žrtava nakon Drugog svjetskog rata, žrtava Bleiburga i križnih puteva.
Pritom je istaknuo kako posebno cijeni sve napore koje je proteklih godina na toj temi poduzimalo Ministarstvo hrvatskih branitelja na čelu s potpredsjednikom Vlade Tomom Medvedom.
Upitan hoće li to povjerenstvo imati svoj proračun i svoje zaposlenike, odgovorio je da neće.
Pojasnio je da će to povjerenstvo u svojim aktivnostima imati potporu Tajništva Vlade, a za operativne poslove ostat će i dalje nadležno Ministarstvo hrvatskih branitelja.
Svi partneri u vladajućoj koaliciji, kazao je premijer, napravit će dodatne napore na temi koja je, realno gledajući, ostala nedovoljno adresirana i riješena.
Naša je kolektivna odgovornost je da se to pitanje pokuša riješiti do kraja, i radi obitelji žrtava, ali i radi cijelog društva, poručio je.
Oni koji formiraju cijene usluga u turizmu moraju biti razumni
Osvrnuo se i na najnovije podatke o stopi inflacije, osobito u kontekstu početka turističke sezone kada uobičajeno ona ubrza.
Iako se radi o relativno malom rastu s 3,5 na 3,7 posto, premijer je ustvrdio kako obično na početku intenzivnijeg dijela sezone, u lipnju, porastu cijena usluga, a prije svega hrane i pića, hotelskih usluga i usluga smještaja, pa to onda dovodi do porasta stope inflacije na mjesečnoj razini.
Podsjetio je da je Vlada održala veliki sastanak s hotelijerskim, ugostiteljskim, proizvođačkim i prodajnim sektorom na kojem ih je upozorila na politiku cijena.
Dodao je da je Vlada učinila sve što je mogla, jer Hrvatska ne živi u dogovornoj ekonomiji u kojoj bi vlasti mogle određivati cijene soba u hotelima i menija u restoranima.
"To mi u tržišnom gospodarstvu ne možemo. Ono što možemo jest uputiti vrlo razumnu poruku svima koji su na tržištu da Hrvatska nije jedina destinacija na Mediteranu, imaju i drugi more i otoke", poručio je.
Danas veliki broj ljudi, zbog ukupnih ekonomskih okolnosti na emitivnim tržištima, bazira svoju odluku o tome koju će zemlju posjetiti na temelju cijena pa svi koji sudjeluju u njihovom formiranju moraju bit razumni.
Podaci o sezoni ohrabruju, ali ne smiju imati negativnu reperkusiju na naše ljude
Podaci o dosadašnjem tijeku sezone ohrabruju, kazao je i naveo da je do sada ostvareno 7,5 milijuna dolazaka i 29,5 milijuna noćenja, što je za oko 5 posto bolje nego lani.
Ali i upozorio kako nije poanta da efekti dobre sezone imaju negativnu reperkusiju na naše ljude koji ovdje žive s našim primanjima i naši plaćanjima.
"Zato apeliram na sve da budu razumni", kazao je.
Istaknuo je da je Vlada do sada napravila puno poteza kako bi smanjila inflaciju, od subvencija cijena energenata, plaćanja plaća radnicima u privatnom sektoru, ograničenja cijena 70 proizvoda iz potrošačke košarice.
"Mi smo s naše strane učinili maksimalno, a odgovornost je onda na svima", poručio je.
Hrvatska ekonomija pulsira, ubrzano podižemo prosjek razvijenosti
Ova je Vlada, što potvrđuju egzaktni podaci, omogućila da se Hrvatska razvije brže u odnosu na razdoblje prije, podsjetivši da je 2016. Hrvatska bila na 61 posto prosjeka razvijenosti EU-a dok je danas na 78 posto.
Apsolutni BDP 2016. godine iznosio je 47 milijardi eura, a ove godine će biti 94 milijarde eura, dok je BDP per capita 2016. bio oko 11 tisuća eura, a sada će biti 22 tisuće eura.
Uz to, BDP je u prošloj godini rastao 3,9 posto, a ove godine se očekuje rast od oko 3,2 posto.
Zaposlenih je na današnji dan oko milijun i 770 tisuća, a nezaposlenih oko 70 tisuća.
"To znači da hrvatska ekonomija pulsira i da smo mi članstvom u europodručju, Schengenskom prostoru i Europskom stabilizacijskom mehanizmu s investicijskim kreditnim rejtingom, javnim dugom koji je u okviru maastriških kriterija, postigli sve ono što treba", poručio je.
No, Vlada jednostavno ne može, sve i da hoće, sve ograničiti i tu se treba pokazati šira društvena odgovornost, ustvrdio je.
Dijalog - da, ali uz poštivanje načela koja će dovesti do pravednog mira u Ukrajini
Na upit novinara osvrnuo se i na jučerašnju izjavu predsjednika Republike o tome da Europa treba više razgovarati s Putinom.
Izjavu, kazao je, nije slušao, ali je podsjetio kako je Rusija agresor na Ukrajinu i kako je Rusija razlog što su u protekle tri godine svima u Europi, pa tako i Hrvatskoj, veće cijene energenata.
"Rusija je ta koja je okupirala i ilegalno anektirala četiri ukrajinske regije plus Krim. Rusija je ta koja je odgovorna za milijune izbjeglica, za razaranje ukrajinskih gradova i infrastrukture", poručio je.
Stoga, nema nikakve trunke opravdanja koje bi bilo tko tko predstavlja Hrvatsku mogao u svojim nastupima imati prema Putinu i Rusiji, naglasio je.
"Mi imamo njega koji tri godine zagovara više stav Kremlja nego stav Hrvatske, zapada i svih ostalih i to se ovdje pustilo kao da je OK. To je sramota hrvatskog javnog prostora i hrvatske javne i političke scene. Ne znam postoji li to igdje drugdje osim kod nas", kazao je predsjednik Vlade.
Što se tiče telefonskog razgovora, nakon dugo vremena, između Putina i francuskog predsjednika Macrona, premijer je rekao kako je logično da u ovim okolnostima velike svjetske sile vode razgovore na temu goruće globalne sigurnosne situacije.
U tom je kontekstu naglasio da su u jednom trenutku paralelno bile i ruska agresija na Ukrajinu, najveću zračnu bitku nakon Drugog svjetskog rata između Indije i Pakistana, sukcesivne ratove Izraela s Hamasom, Hezbollahom, Hutijima i Iranom.
"Prema tome dijalog - da, međutim moramo se držati nekih principa i načela koja će dovesti do pravednog mira. Sve što će dovoditi do toga da se nagradi agresora i onoga tko protupravno otima teritorije je poraz međunarodne zajednice i međunarodnog prava", ustvrdio je.
Da se takva politika primijenila na Hrvatsku, podsjetio je, ona bi danas bila bez Knina, Petrinje, Vukovara, Belog Manastira i drugih gradova.
