Osnovna poruka koju želimo poslati je solidarnost i potpora Ukrajini od skupine zemalja koje imaju povijesne veze s ukrajinskim narodom, kazao je premijer najavljujući summit koji će se za desetak dana održati u Dubrovniku. "Želimo ih podržati u njihovim naporima za slobodu i teritorijalnu cjelovitost, ali jednako tako želimo vidjeti kako možemo osigurati da ukrajinsko gospodarstvo funkcionira dobro u okolnostima koje su često vrlo teške", dodao je. Govorio je i o procesu proširenja Europske unije, situaciji u regiji, kao i o hrvatskim gospodarskim prilikama.
Tijekom boravka u New Yorku u povodu 79. zasjedanja Opće skupštine Ujedinjenih naroda, predsjednik Vlade Andrej Plenković dao je intervju za televiziju Bloomberg u kojem je najavio summit Ukrajine i zemalja jugoistočne Europe u Dubrovniku.
Upitan što očekuje od tog summita, premijer Plenković kazao je kako je osnovna namjera pokazati solidarnost i potporu Ukrajini skupine zemalja koje imaju povijesne veze s ukrajinskim narodom. "Želimo ih podržati u njihovim naporima za slobodu i teritorijalnu cjelovitost, ali jednako tako želimo vidjeti kako možemo osigurati da ukrajinsko gospodarstvo funkcionira dobro u okolnostima koje su često vrlo teške", kazao je.
Podsjetio je da je prije nekoliko dana posjetio Kijev, što je bio njegov treći posjet Ukrajini od početka ruske agresije u veljači 2022., a tada je u razgovoru s predsjednikom Zelenskim potvrđen dogovor da se u Dubrovniku organizira treći sastanak na vrhu Ukrajine i zemalja jugoistočne Europe.
Premijer je dodao da je na europskoj razini Hrvatska sudjelovala u donošenju odluke o pružanju pomoći vrijedne 50 milijardi eura u sljedeće četiri godine. "Radi se o potpori koja uistinu pomaže Ukrajini da funkcionira u trenutku kada je većina njenih resursa usmjerena obrani i vojsci", dodao je.
Hrvatska podržava reformske procese i europski put svojih susjeda
Na pitanje kako vidi daljnji proces proširenja Europske unije na zemlje u hrvatskom susjedstvu, premijer je ustvrdio kako su u posljednje dvije i pol godine vidljivi strateški zaokreti u smislu da su zemlje članice otvorenije prema proširenju na šest zemalja jugoistočne Europe, ali i prema Ukrajini, Moldovi i Gruziji.
Kao najmlađa članica Europske unije, Hrvatska podržava reformske procese svojih susjeda i spremna je pomoći da se pridruže članstvu na temelju zasluga. Smatra da će se u sljedećih pet godina, u mandatu nove Europske komisije, vidjeti kako svaka od njih pojedinačno napreduje i ispunjava kriterije. "Osobito smo voljni pomoći Bosni i Hercegovini, koja je zahvaljujući našoj inicijativi dobila odluku o početku pregovora o pristupanju. Nadamo se da će ta zemlja, koja je prirodni najbliži saveznik Hrvatske, brzo napredovati prema Europskoj uniji", dodao je.
Beogradu i Prištini savjetujemo da nastave s dijalogom
Nekoliko je točki u jugoistočnoj Europi koja su uvijek problematična, odgovorio je premijer Plenković na pitanje o odnosima Srbije i Kosova. Podsjetio je na ogromne tenzije u odnosima Srbije i Kosova prije točno godinu dana, nasreću bez većih posljedica koje su se mogle dogoditi.
Beogradu i Prištini savjetujem da nastave s dijalogom, a u tom smislu je uloga EU-a i SAD-a od ključne važnosti, poručio je premijer Plenković.
Važno je da nakon izbora u studenom američka demokracija bude ojačana
Upitan kako će ishod američkih predsjedničkih izbora utjecati na Europsku uniju, premijer je ustvrdio da je Hrvatska dobro funkcionirala s različitim američkim administracijama. "Surađivali smo dobro i s administracijom bivšeg predsjednika Trumpa i predsjednika Bidena, a o američkom narodu ovisi što će odlučiti. Važno je da nakon izbora u studenom demokracija u SAD-u bude ojačana jer svi gledaju što se događa u Americi", kazao je podsjetivši da je, nažalost, nakon prethodnih izbora demokracija u Americi bila oslabljena.
Očekujemo demokratski proces i glatku tranziciju, kakva god ona bila, ovisno o odluci američkog naroda.
Hrvatski narod dao nam je povjerenje za još jedan, treći mandat
Upitan o svom iskustvu, nakon što je osvojio treći mandat na nedavno održanim parlamentarnim izborima, u kontekstu koalicije s Domovinskim pokretom, premijer Plenković podsjetio je da je i u prvom i u drugom mandatu Vlada bila koalicijska. Usuglasili smo se o najvažnijim točkama Vladinog Programa, koji je u najvećem dijelu izborni program njegove stranke HDZ-a, kazao je."Hrvatski narod dao nam je povjerenje za još jedan mandat, i to u ovakvim izazovnim globalnim, regionalnim i nacionalnim okolnostima", naglasio je.
I uz posljedice Covid krize, uz dva razorna potresa, uz energetsku krizu bez presedana uslijed ruske agresije na Ukrajinu, Hrvatska se uspjela pridružiti Schengenskom području, eurozoni i Europskom stabilizacijskom mehanizmu, ukinuti vizni režim sa SAD-om, ući u Global Entry Program, a nadomak je i članstvu u OECD-u.
Hrvatski rast gospodarstva među najvećima je u EU, a ostvarena je i povijesna razina investicijskog kreditnog rejtinga
Usto, naglasio je, najvažnije je što smo uspjeli podići BDP dodavši da je u zadnje 3 godine prosječni rast BDP-a u Hrvatskoj bio 7,6 posto, a samo su svije članice EU-a imale veći rast.
Dodatno, prvi puta u povijesti Hrvatska je, prema dvije od tri svjetske agencije za kreditni rejting Standard&Poor'su i Fitchu, ostvarila investicijski kreditni rejting na razini A-, što je ocijenio potvrdom reformskog procesa i učinkovite apsorpcije europskih sredstava i investicija.
"Hrvatska je na pravom putu, što se posebno očituje u rastu plaća i mirovina naših građana", poručio je.
Zbog tog visokog kreditnog rejtinga, kazao je premijer, Hrvatskoj se pruža mogućnost nižih kamatnih stopa za državu, a to ima direktan učinak na bankarski sektor pa onda i na zaduživanje građana.
Ukupna ekonomska percepcija Hrvatske predstavlja zamah za naše gospodarstvo
Ukupna ekonomska percepcija Hrvatske, koja je čvrsto u središtu Europske unije, s vrlo dobrom reputacijskom ocjenom agencija za kreditni rejting, predstavlja zamah za hrvatsko gospodarstvo i pomaže mu pri konkurentnosti, produktivnosti i izvozu.
Upitan o smanjenju javnog duga, premijer Plenković istaknuo je da će prema Vladinim procjenama rast BDP-a u ovoj godini biti oko 3,5 posto, uz stopu inflacije smanjenju na oko 3 posto, a udio javnog duga u BDP-u na oko 59,6 posto. "To je još jedan dobar signal o našoj politici odgovornog upravljanja javnim financijama i snažnog smanjenja javnog duga", poručio je.
Hrvatska pozorno prati što se događa na tržištima naših najvećih trgovinskih partnera, dodao je.
PVRH
