Državni tajnik Zrinušić podsjetio je da se prema sadašnjim propisima plaće mogu isplaćivati na tekući račun, a svi drugi primici na žiro račun. Zbog rasterećenja građana i poduzetnika koji sada moraju imati dva ili više računa, predlaže se da se ta obveza ukine odnosno da se isplate mogu raditi na bilo koji račun koji građanin želi. Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama predlaže se da se ranjivim kategorijama, poput roditelja djece sa smetnjama u razvoju, povećaju materijalna prava.
Nakon uvodnog obraćanja premijera Andreja Plenkovića na sjednici Vlade, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved izvijestio je o aktualnom stanju vezanom za potres.
Kazao je da je u programu izgradnje zamjenskih obiteljskih kuća s izvođačima radova ugovorena izgradnja 578 zamjenskih obiteljskih kuća u iznosu od 600 milijuna kuna, a u izgradnji je 20 višestambenih zgrada sa sveukupno 308 stanova vrijednosti 306,4 milijuna kuna. Do sada je obnovljeno 3.967 obiteljskih kuća, dok se na 576 izvode radovi. Preduvjet za to su izrađeni projekti, dakle 5.063 projekta za obnovu.
Isto tako, uz potporu Vlade, Sisačko-moslavačka županija obnavlja 40 objekata vrijednosti čak 506,6 milijuna kuna.
Sveukupno do sada utrošena financijska sredstva proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna, zaključno sa listopadom ove godine, iznose više od milijarduosamstosedamdeset kuna. Ugovoreni su radovi i usluge u vrijednosti od milijardu i četiristotrideset milijuna kuna, a u postupku ugovaranja su radovi i usluge u iznosu od 129 milijuna kuna.
U idućoj godini još 144,5 milijuna kuna za roditelje djece sa smetnjama u razvoju
U hitnu saborsku proceduru upućen je Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama, kojim se predlaže povećanje materijalnih prava pojedinih skupina zaposlenih i samozaposlenih roditelja sa 70 posto (2328 kuna) na 125 posto proračunske osnovice (4157 kuna).Povećanje se odnosi na novčanu naknadu roditeljima djeteta s težim smetnjama u razvoju za vrijeme korištenja prava na dopust za njegu djeteta do navršene osme godine djetetova života te na novčanu naknadu za vrijeme prava na rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta do treće godine života djeteta.
Prijedlogom se povećava novčana naknada roditelja koji koriste roditeljski dopust u trajanju od 30 mjeseci za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete, a povećava se i naknada plaće u slučajevima u kojima roditelj ne ispunjava zakonom propisani uvjet staža osiguranja.
Povećava se i naknada zaposlenog roditelja za vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust ili roditeljski dopust, rada s polovicom punog radnog vremena ili dopusta za slučaj smrti djeteta onih osoba koje su na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa.
"Predloženo povećanje materijalnih prava usmjereno je prema ranjivim kategorijama i predviđa se da će proizvesti značajan pozitivan učinak kroz poboljšanje statusa budućih korisnika", rekla je državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade Željka Josić.
Za provedbu zakona, čija se primjena očekuje početkom iduće godine, potrebna su dodatna sredstva u iznosu od 144,5 milijuna kuna u idućoj te po 157,7 milijuna kuna u 2024. i 2025. godini.
Beroš o reformi zdravstvenog sustava: Cilj je održiv zdravstveni sustav s pacijentom u središtu
U Sabor je upućen i paket zdravstvenih zakona ključnih za ostvarivanje zadaća u zdravstvenoj reformi, koje uključuju financijsku održivost sustava, jačanje javnoga zdravstva i prevencije, reorganizaciju bolnica i ulaganje u ljudske resurse.
„Prijedlozi izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju nisu ni početak niti završetak reforme, no predstavljaju važan dio u procesu promjena u zdravstvenom sustavu“, istaknuo je ministar zdravstva Vili Beroš.
Predloženim zakonskim izmjenama prenose se osnivačka prava općih bolnica s jedinica lokalne samouprave na Hrvatsku. Cilj je racionalnije i kvalitetnije iskorištavanje postojećih kapaciteta u općim bolnicama te unaprjeđenje dostupnosti i kvalitete zdravstvene skrbi reorganizacijom modela upravljanja općim bolnicama.
Prijenos osnivačkih prava sa županije na državu, u slučaju općih bolnica, omogućit će objedinjenu javnu nabavu, uspostavit će se nova kategorizacija bolnica i formirati centri izvrsnosti.
Radi osiguranja uključenosti jedinica lokalne samouprave u rad općih bolnica uređuje se da jedinice lokalne samouprave daju mišljenje u postupku imenovanja i razrješenja ravnatelja opće bolnice na svom području.
Predlaže se i povećanje maksimalnog iznosa participacije pacijenata u troškovima zdravstvene zaštite s 2000 kuna na 4000 kuna, čime će se pridonijeti održivosti zdravstvenog sustava.
Domovi zdravlja značajno će proširiti djelatnosti i usluge
Svaka županija imat će po jedan dom zdravlja, koji će moćiimati i svoje podružnice ako se radi o otocima ili drugim zahtjevnim geografskim situacijama. Domovi zdravlja značajno će proširiti djelatnosti, trebali bi dobiti psihološke, logopedske i druge specijalističke usluge.
Mijenja se i model ugovaranja s bolnicama, gdje će težište biti na kvaliteti rada i rezultatima, a ne na kvantiteti i limitima.
„Prijedlog izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju trebao bi se u prvom saborskom čitanju naći već idućega tjedna“, najavio je premijer Plenković, a ministar Beroš dodao:
„Pristupamo zakonskim izmjenama kako bismo počeli s osnovnim organizacijskim promjenama i kako bismo osigurali financijska sredstva kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, koja su nužna za kvalitetnu promjenu u zdravstvu i realizaciju ciljeva reforme“.
Ponovio je kako je cilj reforme održiv zdravstveni sustav s pacijentom u središtu, jačanje javnog zdravstvenog sustava, zaokret prema preventivi i ranom otkrivanju bolesti, jačanje primarne zdravstvene zaštite, uz reorganizaciju bolnica i ulaganje u ljudske resurse.
Izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne samouprave do pravednije raspodjele sredstava fiskalnog izravnanja
Vlada je uputila u hitnu saborsku proceduru i izmjene Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje se odnose na usklađenje sa Zakonom o socijalnoj skrbi te Zakonom o vatrogastvu.
Kod prvog se usklađenje odnosi na raspodjelu poreza na dohodak u dijelu koji se odnosi na financiranje decentralizirane funkcije socijalne skrbi tako da se udio za domove za starije osobe, počevši od iduće godine, povećava sa 0,6 na 0,8 posto.
Kod usklađenja sa Zakonom o vatrogastvu, predlaže se da se sredstva iz udjela za decentraliziranu funkciju vatrogastva, koji iznosi jedan posto, ne mogu preraspodijeliti na ostale decentralizirane funkcije već se mogu koristiti isključivo za financiranje vatrogasne mreže.
Isto tako, izmjenama se predlaže da se u parametre za izračun i preraspodjelu sredstava fiskalnog izravnanja uključi prihod od poreza na dohodak ostvaren od najma, zakupa, iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima te imovinskih prava koja bi općina odnosno grad ostvario uvođenjem najvišeg zakonom propisanog iznosa.
„Cilj mjere je unaprijediti model za izračun sredstava fiskalnog izravnanja tako da jedinice lokalne i područne, odnosno regionalne samouprave ulože maksimalni napor u povećanje svojih prihoda u okviru zakonom propisanih granica. Cilj je i pravednija raspodjela sredstava fiskalnog izravnanja", rekao je državni tajnik Ministarstva financija Zdravko Zrinušić.
Prijedlog zakona o dodatnom porezu na dobit upućen u saborsku proceduru
Konačan prijedlog zakona o dodatnom porezu na dobit donosi i određene izmjene u odnosu na Nacrt zakona koji je bio u javnom savjetovanju.
Obveznici dodatnog poreza na dobit će biti oni s povećanom dobiti neovisno o djelatnosti koju obavljaju. Plaćat će ga kompanije s prihodima u 2022. većim od 300 milijuna kuna, po stopi od 33 posto, no samo na dobit veću od 20 posto u odnosu na četverogodišnji prosjek.
Prikupljena sredstva će u prvom redu biti namijenjena za financijske potpore krajnjim kupcima energije, osobito ranjivim kućanstvima, kako bi se ublažili učinci visokih cijena energije i drugih proizvoda. Stoga dodatni porez na dobit ima element solidarnog doprinosa.
Državni tajnik Zrinušić, predstavljajući prijedlog, rekao je da su u odnosu na provedeno javno savjetovanje, radi pravičnijeg postavljanja zakonskog prijedloga, izvršene određene dorade.
Što se tiče razdoblja koje prethodi utvrđivanju porezne osnovice, sada je propisano da se u izračun neće uzimati porezna razdoblja u kojima je ostvaren gubitak. Dakle, za četiri prethodne godine, ukoliko su u tri ostvareni pozitivni rezultati, uzimat će se to razdoblje od tri poslovne godine, a četvrta se neće uzimati.
Kada je riječ o izuzećima od oporezivanja, već ranije je najavljeno da se u obzir neće uzimati prihod i dobit koje je poduzetnik ostvario prodajom materijalne ili nematerijalne imovine, a porezom neće biti obuhvaćeni ni poduzetnici kojima je 2022. prva godina poslovanja, kao ni poduzetnici koji okončavaju svoje poslovanje.
Isto tako, definirano je da se prilikom utvrđivanja visine prihoda kao kriterija za obveznika dodatnog poreza na dobit ili porezne osnovice neće uzimati prihodi koji su rezultat otpisa obveza prema vjerovnicima u predstečajnim i stečajnim postupcima, kao niti prihodi u stečajnom postupku koji su rezultat prodaje imovine i namirenja vjerovnika. Tu su i prihodi ili dobit od prodaje ili drugog načina otuđenja dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine koja je korištena u procesu proizvodnje i pružanja usluga nepovezanoj osobi, a povezanoj ako je prodana do 31. listopada 2022. te dobit ili gubitak od prodaje dionica i udjela, prodanih nakon dvije godine od njihova stjecanja, a u slučaju prodaje povezanim osobama do istoga datuma.
Moći će se izuzeti i nerealizirani gubici poreznog razdoblja koji su rezultat procjene odnosno fer vrijednosti financijske imovine čije se promjene iskazuju kroz račun dobiti i gubitka, osim zajmova i potraživanja, za koje se povećava osnovica poreza na dobit u prijavi poreza na dobit, stoji u prijedlogu zakona.
Obveznicima dodatnog poreza na dobit koji su stekli status korisnika poticajnih ulaganja, obveza dodatnog poreza na dobit će se umanjivati primjenom stope kojom se umanjuje i obveza poreza na dobit prema propisu o poticanju ulaganja u istom poreznom razdoblju.
Kada je riječ o paušalnom plaćanju poreza po tonaži broda, primjenjivat će se koeficijent na porast prihoda, razmjerno u odnosu na promatrano razdoblje, od 2018. do 2021. godine.
U slučaju kada se utvrdi obveza plaćanja dodatnog poreza na dobit, porezna obveza će se utvrditi tako da se na utvrđenu godišnju obvezu poreza po tonaži broda primjeni koeficijent porasta dobiti utvrđene u računu dobiti i gubitka iz poreznog razdoblja u odnosu na prosjek prethodnih poreznih razdoblja koji se neće uvećavati za 20 posto.
Državni tajnik Zrinušić rekao je da se zakon donosi slijedom primjene uredbe Vijeća EU-a o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energenata, koja je predvidjela i uvođenje solidarnog doprinosa.
No, zbog strukture hrvatskog gospodarstva ne bi se mogla ostvariti svrha uredbe, s obzirom da je usmjerena na obveznike poreza na dobit u djelatnosti vađenja, rudarenja, rafiniranja nafte ili proizvodnje proizvoda koksnih peći, ako od te djelatnosti ostvaruju minimalno 75 posto prometa.
Obuhvaća samo dio energetskog sektora koji u RH nije mnogobrojan, a osobe koje obavljaju djelatnosti vađenja, rudarenja, rafiniranja nafte ili proizvodnje proizvoda koksnih peći osim tih djelatnosti obavljaju i druge djelatnosti u značajnom opsegu zbog čega nije izvjesno ispunjavanje zadanog kriterija ostvarenog prometa.
Plaće se više neće morati isplaćivati na tekući račun
Konačnim prijedlogom izmjena Zakona o porezu na dohodak, Vlada predlaže da se plaće ne moraju više obvezno isplaćivati na tekući račun.
Državni tajnik u Ministarstvu financija Zrinušić podsjetio je da se prema sadašnjim propisima plaće mogu isplaćivati na tekući račun, a svi drugi primici na žiro račun.
Budući da je sustav porezne uprave sada tako povezan da to nije nužni niti potrebno, a i zbog rasterećenja građana i poduzetnika koji sada moraju imati dva ili više računa, predlaže se da se ta obveza ukine odnosno da se isplate mogu raditi na bilo koji račun koji građanin želi.
„Administrativno rasterećenje obuhvatit će sve porezne obveznike stjecatelje i isplatitelje primitaka“, rekao je državni tajnik Zrinušić.
Vlada je već u prvom čitanju uz ostalo predložila povećanje iznosa primitaka kojeg neka osoba može ostvariti i smatrati se uzdržavanim članom. Taj iznos povećao bi se tako da se određuje u visini šesterostrukog iznosa propisanog osnovnog osobnog odbitka, odnosno godišnje 24 tisuće kuna.
Sukladno tome, prilagodio bi se i iznos primitaka učenika i studenata za rad preko učeničkih i studentskih udruga na koje se ne plaća porez na dohodak s 15 na 24 tisuće kuna.
Predloženim izmjenama prvenstveno se želi potaknuti mlade ljude koji nastoje steći radno iskustvo tijekom studija, na veći angažman na tržištu rada i to posebno ljeti u turizmu.
Isto tako, ne bi se oporezivao ni dohodak do 10 tisuća kuna ostvaren prodajom viška električne energije koju građani proizvedu u iz solarnih panela na kućama i koji kao višak koji im nije potreban šalju u mrežu.
Za poljoprivrednike dva programa pomoći vrijedna ukupno 300 milijuna kuna
Vlada je donijela dva programa potpore namijenjena poljoprivrednicima pa je tako za kompenzaciju rasta cijene energenata u sektorima prerade poljoprivrednih proizvoda namijenjeno 200 milijuna kuna, a za ublažavanje šteta od suše 100 milijuna.„Program državne potpore za kompenzaciju rasta cijene energenata u sektorima prerade poljoprivrednih proizvoda predlaže se zbog iznimnog rasta cijena energenata koji je u 2022. dodatno ubrzan zbog ruske agresije na Ukrajinu“, rekla je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
Dodala je da su subjekti u preradi poljoprivrednih proizvoda dovedeni u situaciju manjka likvidnosti i potencijalnog generiranja gubitaka.
„U prerađivačkoj industriji zaposleno je gotovo 92 posto svih zaposlenih u industriji u Hrvatskoj, pri čemu se najveći dio, gotovo 16 posto, odnosi na prehrambeno - prerađivačku industriju“, rekla je ministrica napominjući kako je očekivanih prihvatljivih korisnika potpore oko 900.Potpora se dodjeljuje u obliku bespovratnih sredstava, a program je vrijedan 200 milijuna kuna.
Za ublažavanje šteta od suše 100 milijuna kuna
Program potpore poljoprivrednim proizvođačima za ublažavanje štete od suše u 2022. godini vrijedan je 100 milijuna kuna, a omogućit će ublažavanje posljedica šteta i to na prinosima kukuruza, soje, suncokreta, voća, povrća, šećerne repe i duhana.
Vučković je navela kako je prema podacima iz registra šteta od prirodnih nepogoda u 2022. godini, 17 županija proglasilo prirodnu nepogodu suša za područja ukupno 281 jedinice lokalne samouprave.
Štete od suše su negdje i do 100 posto u odnosu na trogodišnje prosjeke, a poljoprivredni proizvođači najčešće su prijavljivali štete na proljetnim ratarskim kulturama, duhanu, voću i povrću.
Vlada je danas u Sabor uputila i Nacrt konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi kojima se omogućuje pravovremena primjena odobrenog nacionalnog strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike vrijednog 3,75 milijardi eura, a čija primjena počinje 1. siječnja.
Ujedno se pravno uređenje ekološke proizvodnje i označivanja ekološke proizvodnje usklađuje s posljednjim izmjenama pravne stečevine EU, uvodi se novi upisnik posjednika žitarica, uljarica i njihovih proizvoda.
Strategijom digitalne Hrvatske do 2032. digitalno društvo i gospodarstvo
Vlada je usvojila prijedlog strategije digitalne Hrvatske do 2032. godine čiji su strateški ciljevi razvoj inovativnoga digitalnog gospodarstva i javne uprave, povećanje dostupnosti i uporabe optičkih i 5G mreža te digitalnih kompetencija stanovništva.
Nositelj izrade te strategije je Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, čiji je državni tajnik Bernard Gršić naglasio da ta strategija sadrži i viziju po kojima bi Hrvatska do 2032. trebala postati digitalno društvo s digitalnim kompetencijama za život i rad u digitalno doba.
„Strategija je usklađena i s ciljevima nacionalne razvojne strategije, a njezina izrada je bila participativna, s uključenim širokim krugom zainteresiranih, od tijela vlasti, akademske zajednice i gospodarstva do pojedinaca, odnosno ukupno više od 140 institucija", kazao je Gršić.Provedbom politika i ostvarivanjem ciljeva iz tog strateškog dokumenta udio ICT sektora do 2032. u BDP-u bi se trebao povećati na 13 do 15 posto, za razliku od 2019. kada je bio oko 4,5 posto, a prema ranijim izjavama iz Središnje državnog ureda i procjenama, za provedbu te strategije do 2032. trebalo bi oko sedam milijardi kuna.
Državni tajnik Gršić istaknuo je da se s obzirom na ciljeve očekuje i da nova strategija pridonese da Hrvatska do te godine postane zemlja digitalno i gospodarski konkurentnih poduzeća i digitalizirane javne uprave, pri čemu je važno da se u digitalne procese, uz gospodarstvenike, aktivno uključe sve razine vlasti i građani.
Time bi Hrvatska prema očekivanjima trebala i dostići europski prosjek u DESI indeksu stupnja digitalizacije EU, za razliku od sada kada je po tom indeksu na 21. mjestu od 27 članica EU.
Stoga je i od četiri cilja te strategije razvoj digitalnih vještina kod građana označen jednim od najvažnijih zadataka da bi se digitalizacija dobro razvijala i odvijala, odnosno građani moraju razumjeti što digitalizacija donosi i da se znaju koristiti tehnologijom, a za što pak u zemlji treba biti dobra povezivost i još bolja dostupnost interneta.
Ta strategija ako se dobro provede trebala bi pridonijeti i boljoj ukupnoj poziciji ICT sektora u hrvatskom gospodarstvu, ali i zadržavanju ICT stručnjaka u zemlji, za što je važno i da se taj sektor porezno, regulatorno i parafiskalno rastereti.
Hitna nabava sustava protuzračne obrane kratkog dometa
Radi hitne nabave raketnog sustava protuzračne obrane kratkog dometa od Francuske, Vlada je donijela Odluku o preraspodjeli proračunskih sredstava za ovu godinu te dala suglasnost MORH-u za preuzimanje obveza na teret proračuna u razdoblju od 2024. do 2026.
„Okolnosti koje su se dogodile agresijom Ruske Federacije na Ukrajinu i pad besposadne letjelice u Zagrebu ukazale su kako je nužno i neophodno prilagoditi prioritete i planove opremanja Hrvatske vojske. Stoga je nabava raketnog sustava protuzračne obrane kratkog dometa postavljen kao najviši prioritet opremanja u kratkoročnom razdoblju", kazao je ministar obrane Mario Banožić.
Francuska je u okviru implementacije Hrvatsko-francuskog strateškog partnerstva, Političke deklaracije potpisane krajem studenoga prošle godine, ponudila Hrvatskoj jačanje suradnje u obrambenim pitanjima te nastavno na program nabave borbenih aviona Rafale, odobrila i donaciju lansera sustava kratkog dometa originalnog proizvođača MBDA France, za zaštitu zrakoplovne baze u kojoj će se nalaziti avioni Rafale.
„U skladu s potrebama, OS RH iskazale su zahtjev za prioritetnom nabavom lansera sustava kratkog dometa Mistral i raketa Mistral 3. Navedena nabava je hitna i neodgodiva mjera koja je dugoročno sigurnosno i obrambeno važna za Hrvatsku ", naglasio je ministar Banožić.
Nabava obuhvaća isporuku raketa Mistral 3 i lansera sustava kratkog dometa s najnovijom termalnom kamerom, sustavom za šifriranu elektroničku identifikaciju ciljeva i kompletom za koordinaciju zapovijedanja i upravljanja. Osiguran je i paket integrirane logističke potpore, obuku osoblja i tehničku potporu proizvođača.
Ministar Banožić naglasio je da se taj sustav jednostavno integrira s MBDA sustavom srednjeg dometa vertikalnog lansera MICA koji koristi iste rakete kao avioni Rafale, čime se pojednostavljuje logistička i operativna potpora te održavanje. „Avionima Rafale i zemaljskim sustavom Mistral će se ostvariti već provjerena integracija sustava protuzračne obrane kroz jedinstvenost načela uporabe i održivosti", dodao je.
Osim povećanja sposobnosti zaštite zračnog prostora, nabava raketnog sustava protuzračne obrane kratkog dometa Mistral omogućuje i dostizanje zahtijevane razine NATO Ciljeva sposobnosti.
Ponuda za nabavu raketnog sustava protuzračne obrane kratkog dometa za sklapanje ugovora iznosi 53.850.000 eura s otplatnim rokom od pet godina, a obveze Ministarstva obrane uključuju i ekonomsko povećanje cijena i porez na dodanu vrijednost te tako ukupne obveze Ministarstva iznose 71.957.138 eura.
Izvor: Hina /Vlada
