Predsjednik Republike Zoran Milanović sudjelovao je na obilježavanju Dana antifašističke borbe u povodu 81. obljetnice osnivanja prvog partizanskog odreda i prve antifašističke postrojbe u ovom dijelu Europe.
Nakon odavanja počasti polaganjem cvijeća podno spomenika u Spomen-parku Brezovica kod Siska, predsjednik Milanović u obraćanju je antifašistima i svima onima koji pamte rat poručio da su moderni i demokratski sljedbenici pogleda na svijet koji je nekada bio važan i koji zahvaljujući njima ostaje važan. „Nije ovo iskorjenjivo i neće ovo tek tako nestati. Taj korijen je dubok jer to je sastavni dio hrvatskog puta, jedna od onih žila koja čini naš korijen“, rekao je.
Za prvi hrvatski partizanski odred i pokret koji je iz njega izrastao predsjednik Milanović rekao je da je pozicionirao hrvatski narod na mirniju i sigurniju stranu povijesti. „Bez tih ljudi i bez onih koji su ih organizirali, hrvatsko ime i hrvatska reputacija bili bi okaljani kako nisu bili okaljani nikada u povijesti“, rekao je predsjednik Milanović. U tom smislu, govorio je o događajima iz travnja '41. godine. „Ono što se dogodilo u travnju '41. godine, kada je nakon toliko stoljeća voljom velikih sila osnovana NDH, vrlo brzo pretvorilo se u jedan zločinački projekt za koji je danas teško vjerovati da je uopće postojao. Činjenica da je već nakon tri mjeseca formiran prvi hrvatski partizanski odred, sastavljen većinom od Hrvata, govori da Hrvati tu državu nisu prihvatili. Sasvim je jasno zašto“, rekao je Predsjednik.
„Jedna potpuno suluda, ničim objašnjiva politika prijetila je da baci nevjerojatnu sramotu, križ na hrvatski narod. Međutim, iz činjenice da su ovdje '41. godine uglavnom svi bili Hrvati nije pošteno izvlačiti posebni politički kapital. Ti ljudi su bili Hrvati, '41. godine bili su, prije svega, komunisti, pripadnici tajne organizacije kojom je bilo upravljano prvenstveno iz Moskve, i čiji cilj je bio sovjetska Hrvatska“, rekao je predsjednik Milanović objasnivši kako su to činjenice koje nisu loše, nikoga ne bole i nikoga ne trebaju smetati, ali koje su istina. „Kao što je istina da je savez po oružju Srba i Hrvata, tih nekoliko godina 2. svjetskog rata jedna od najveličanstvenijih stvari koja se dogodila. To što se događalo između jednog dijela Hrvata i Srba, to je danas samo daleka prošlost. To možemo danas s ove distance samo analizirati“, rekao je Predsjednik.
Za komuniste nakon rata predsjednik Milanović rekao je da su vodili računa i o nacionalnim interesima. „Vodili su računa da se neki teritoriji Hrvatske, posebno na obali, s kojima se trgovalo '41. godine, dijelovi Dalmacije i Istra, i da je trenutak da se taj prostor pripoji hrvatskoj državi. Ti ljudi su u pet dana svibnja '45., desantnom na Istru i Trst, za Hrvatsku za sljedećih, vjerujem, tisuću godina donijeli u hrvatski posjed i hrvatski amanet hrvatsku Istru. To su ljudi koji su bili hrabri, uspješni i pametni“, istaknuo je predsjednik Milanović.
Za povijest tog vremena predsjednik Milanović rekao je kako je teško shvatljiva današnjim ljudima. „Motivi, strahovi, porivi, impulsi tih ljudi, njihov komunizam, želja da se mijenja svijet revolucijom, pretenzija da se ide na neko univerzalno bratstvo naroda – to je istovremeno plemenito, ali i grubo i surovo. Zločini nakon rata su činjenica, dogodili su se nad Hrvatima, nad tada gubitničkom vojskom u povlačenju koja se nije htjela predati. Bili su masovni, u njima su sudjelovali i Srbi i hrvatski komunisti, ali još veći broj je bio onih koji su šutjeli o tome godinama“, rekao je predsjednik Milanović dodavši kako ih zbog te šutnje danas ne treba osuđivati. „Da bismo svojoj djeci, koja pokazuju sve manje interesa, govorili o ovim stvarima ne smiju biti dogme – zato jer smo na sigurnom terenu. Mi smo na pravoj strani povijesti, na pobjedničkoj strani“, istaknuo je Predsjednik.
„Istina i stvarni raspored događaja je na našoj strani. Mi smo dali ogroman obol pobjedničkoj vojci. Naši preci borili su se na strani dobra i o tome moramo govoriti cijelo vrijeme. Činjenica je da smo ovdje, na događaju, koji je i dalje hrvatski državni praznik, koji se organizira pod pokroviteljstvom formalne hrvatske vlasti odnosno hrvatske vlade, govori da za antifašizam u Hrvatskoj opasnosti nema. Ali da bi on živio kao sjećanje, treba raditi s mlađima“, rekao je predsjednik Milanović te izrazio nadu da je svojim obraćanjem potaknuo na razmišljanje. „Ne na nekakvom putu u totalno zajedništvo, koje je u demokratskom društvu nemoguće, nego naprosto u jednoj zemlji u kojoj je konačno došlo to vrijeme da o nekim stvarima razgovaramo s puno manje emocija, ali s puno više razuma. Jer nemamo se čega stidjeti, naš put je bio pravedan i uspješan“, zaključio je predsjednik Milanović.
Osim Predsjednika Republike na obilježavanju Dana antifašističke borbe govorili su predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske Franjo Habulin, izaslanik Predsjednika Hrvatskog sabora i župan Sisačko-moslavačke županije Ivan Celjak i izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica. Na svečanosti su bili nazočni i bivši hrvatski predsjednici Stjepan Mesić i Ivo Josipović, gradonačelnica Grada Siska Kristina Ikić Baniček te gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević.
Uz predsjednika Milanovića bili su pročelnik Kabinet predsjednika Bartol Šimunić, savjetnica predsjednika Republike za ljudska prava i civilno društvo Melita Mulić, posebni savjetnik Predsjednika za ekonomiju Velibor Mačkić te zamjenik načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske general-pukovnik Siniša Jurković.
