Predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio je danas, prvog radnog dana prvog predsjedanja Hrvatske Vijećem Europske unije, ključne aspekte idućih šest mjeseci.Čestitao je novu godinu i podsjetio na program predsjedanja koji je ranije predstavljen i usvojen na Vladinoj sjednici."Postoje četiri temeljna stupa kako Hrvatska vidi naš doprinos aktivnostima Unije u sljedećem razdoblju," kazao je predsjednik Vlade, ponovivši da smo na početku novog institucionalnog ciklusa: novo uspostavljenog parlamenta 1. srpnja 2019., Komisija koja je počela s radom 1. prosinca 2019. godine, kada je izabran i novi predsjednik Europskog vijeća.
Plan zakonodavnih aktivnosti do kraja siječnja
Govoreći o zakonodavnom kontekstu, Plenković je istaknuo očekivanja da Europska komisija svoj plan zakonodavnih aktivnosti predstavi do kraja siječnja. "Nakon toga će Hrvatska pratiti prioritete Komisije kroz različita tijela Vijeća, od ministarskih razina, preko stalnih predstavnika i 250 radnih skupina na stručnoj i operativnoj razini," pojasnio je. Sve što možemo staviti u kontekst gospodarskog rasta i razvoja svih članica Europske unije, jačanja gospodarstva, tržišta rada, konkurentnosti u kontekstu globalnih trgovinskih odnosa odnosi se na naš prvi prioritet Europa koja se razvija, naveo je Plenković. Dodao je da ćemo se zalagati za jačanje i nastavak politike kohezije jer je to ona politika koja vodi računa o ravnomjernom razvoju svih dijelova EU, naročito slabije razvijenih članica. "Za brojne zemlje koje su kasnije postale članice EU, upravo je ta politika investicija, ulaganja i lovljenja koraka sa starim razvijenijim i gospodarski snažnijim članicama," dodao je.
Demografska revitalizacija uvrštena na našu inicijativu
Još je jednom podsjetio da je upravo na našu inicijativu u strateški program Unije uvrštena politika demografske revitalizacije."Ta politika je, prvi puta, izrijekom navedena u opisu posla jedne povjerenice, potpredsjednice Europske komisije i hrvatske povjerenice Dubravke Šuice," naglasio je. Sljedeći prioritet je Europa koja povezuje, što je ključno pitanje srca EU i u kontekstu četiri slobode i u kontekstu jačanja povezivanja, bilo da je riječ o prometnoj i energetskoj infrastrukturi te digitalnom povezivanju. "To su mjere koje stvaraju i socijalnu i ekonomsku i teritorijalnu koheziju Unije, a ujedno omogućuju i bolju povezanost državljana svih članica," kazao je premijer Plenković.
Treći prioritet je Europa koja štiti. "Riječ je o sigurnosti građana Europske unije, bilo unitarnoj ili vanjskoj, od niza prijetnji koje postoje danas u globalnom svijetu," rekao je, dodavši da je sprečavanje nezakonitih migracija također jedan od aspekata, a za nas je to posebno važno jer se to odnosi na naše aktivnosti u kontekstu dobivanja pozitivne odluke na razini Vijeća za hrvatsko članstvo u schengenskom prostoru.
Političke smjernice za područje pravosuđa i unutarnjih poslova
Istaknuo je da će se za vrijeme našega predsjedanja usvojiti i strateški dokument koji se odnosi na područje pravosuđa i unutarnjih poslova za sljedećih pet godina. "Riječ je o političkim smjernicama koje će se odnositi na kontrolu migracija, granice, politiku azila, sigurnost, policijsku i pravosudnu suradnju te na vladavinu prava," dodao je. Utjecajna Europa na globalnoj razini četvrti je prioritet. Tu želimo gospodarsku snagu Unije, snagom svojih članica, projicirati na globalnoj razini kroz sve politike: vanjsku, sigurnosnu, trgovinsku, razvojnu, politiku dostavljanja humanitarne pomoći te djelovanje kroz multilateralne organizacije.
Brexit na dnevnom redu u siječnju, prestanak članstva UK očekujemo s 31.1.
Za prvu političku temu predsjedanja koja je na dnevnom redu u siječnju Plenković je izdvojio Brexit.
"Mi očekujemo da procedure na strani Ujedinjene Kraljevine budu dovršene do kraja siječnja kada je riječ o trećem čitanju i ratifikaciji uređenog izlaska Ujedinjene Kraljevine iz Unije. Nakon toga slijedi procedura na strani država članica. Mi ćemo sa svoje strane imati raspravu o toj temi na Vijeću koncem siječnja na kojem će biti ministar Grlić Radman. Prije toga će se o tome očitovati Europski parlament i nakon toga će se vrlo vjerojatno u pisanoj proceduru, ako sve instance u Ujedinjenoj Kraljevini prođu dobro, a politički gledano je izgledno da tako bude, biti riješene na Vijeću i Europskom parlamentu te će s 31. siječnjem Ujedinjena Kraljevina prestati biti članica Europske unije", rekao je Plenković.
Daljnja je važna zadaća Hrvatske, obrazložio je premijer, da zajedno s Vijećem i Europskom komisijom tijekom veljače koordinira prijedlog sveobuhvatnog pregovaračkog okvira za buduće ugovorne odnose između Ujedinjene Kraljevine i Europske unije.
"To je naša zadaća kojoj smo već prionuli raditi zajedno s Michelom Barnierom, koji je dosad bio pregovarača za dogovor o uređenom izlasku, koji smo ostvarili i koji će se realizirati, a sada je pregovarač za buduće odnose", rekao je Plenković.
Podsjetio je da je temeljem tranzicijskih odredbi predviđeno da se budući odnosi pregovaraju od 1. veljače do kraja 2020. godine, koji će se proces, nakon hrvatskog doprinosa i imajući na umu dosadašnju praksu, okončati za vrijeme njemačkog predsjedanja.
Višegodišnji financijski okvir politički je najvažniji dosje predsjedanja
Drugi prioritet je priprema daljnjih razgovora za pregovore o Višegodišnjem financijskom okviru. U političkom smislu, to je bez ikakve dileme najvažniji dosje kojim će se Hrvatska baviti u sljedećih mjeseci, a u praksi se sastoji od 45 različitih zakonskih akata koji se trebaju usvojiti na temelju prijedloga Komisije u suradnji Vijeća i Europskog parlamenta", kazao je Plenković.
Pojasnio je da je riječ o europskom proračunu za sedmogodišnje razdoblje od 2021.-2027. godine u čijem se okviru sve usvojeno reflektira se na financiranje svih Unijinih politika; na poljoprivredu, ruralni razvoj, ribarstvo, kohezijsku politiku, sprječavanje migracija, sigurnost, klimatske promjene, inovacije, mlade, mala i srednja poduzeća i niz aspekata koji se financiraju iz europskog proračuna.
Govoreći o četiri referentne točke za prvu je premijer naveo Prijedlog proračuna s kojom je izišla Junckerova Europska komisija u svibnju 2018. godine kada je povjerenik bio Gunther Oettinger, kojeg je sada naslijedio austrijski povjerenik Johannes Hahn.
"Njihov je inicijalni prijedlog bio da bi s obzirom na izgledni izlazak Ujedinjene Kraljevine ukupni volumen proračuna Europske unije trebao biti na razini 1,114 % bruto nacionalnog dohotka 27 članica Europske unije rekao je Plenković.
Balans između stavova neto-uplatitelja i neto-primatelja
Objasnio je da ima desetak najrazvijenijih članica Unije koje su konzervativnije i koje su neto-uplatitelji u europski proračun, dok su ostalih sedamnaest neto-primatelji pri čemu dio onih koji su neto-uplatitelji želi relativno manji volumen proračuna, dok oni koji su neto-primatelji žele i dalje odgovarajuća sredstva za kohezijsku politiku i poljoprivredu.
"Pronaći kompromis znači pronaći balans između inicijalnog prijedloga Komisije, stavova onih koji su konzervativniji i onih koji žele veća sredstva", zaključio je Plenković dodavši da postoji i četvrta pozicija, pozicija Europskog parlamenta koji bi želio da taj postotak bude 1, 3% bruto nacionalnog dohotka 27 članica Unije kako bi europski proračun bio što veći za ambiciozno provođenje europskih politika.
U tom okviru, temeljem zaključaka Europskoga vijeća, koordinacija pregovora o višegodišnjem financijskom okviru formalno je dana predsjedatelju Vijeća Charlesu Michelu, nasljedniku Donalda Tuska, jer je praksa da kada se uđe u vremenski tjesnac, a o u ovoj godini se višegodišnji financijski okvir mora usvojiti, da koordinaciju pregovora vodi upravo predsjednik Europskoga vijeća, koji je u ovom kontekstu neutralniji od bilo koje članice koja predsjeda.
"Dakle, Hrvatska ovdje ima jasan i snažan nacionalni interes da dio sredstava koji će imati u sljedećih sedam godina od ukupnog proračuna, za nju bude takav da rješava naše prioritete. Onaj tko pregovara mora biti što je više moguće neutralan, stoga će ključnu ulogu imati Michel, a mi ćemo kao predsjedništvo pomagati kroz različite formacije Vijeća da se dođe do odgovarajućeg komporomisa, to je izrazito važno", kazao je predsjednik Vlade.
Dodao je da u tom kontekstu, Hrvatska želi nastavak financiranja kohezijske politike, poljoprivredu i ruralni razvoj, ali i sredstva za druge izazove poput pitanja sigurnosti i sprečavanja nezakonitih migracija.
Akcijski plan ulaska u ERM2
"Hrvatska kao jednu od glavnih pista djelovanja ima Schengen, ali i drugu, a to je strategija uvođenja eura kao službene valute. Kao što smo za Schengen dobili pozitivnu ocjenu Europske komisije, ovdje smo u tijesnom dijalogu s eurogrupom i ključnim institucijama, pripremili akcijski plan koji ide uz naš proces ulaska u ERM2, a obuhvaća šest područja politika, 19 mjera i 9 institucija koje provodimo od srpnja do sada. Želja je dovršiti plan do kraja predsjedanja, da se tijekom njemačkog predsjedanja omogući odluka na razini euro-grupe da Hrvatska postane dio ERM2 kao obaveznog koraka u procesu prihvaćanja eura", istaknuo je premijer.
Napomenuo je da je izrazito važno da su ključne aktivnosti na razini Ministarstva financija, HNB-a, Državnog zavoda za statistiku, jačanje kapaciteta, kao i aktivnosti pojedinih ministarstava, gospodarstava, ukupna investicijska klima, reforma državne uprave, te aktivnosti Ministarstva državne imovine, one koje se odnose na prodaju manjinskih udjela države u 90 društava, čime se pokreće ekonomija i snaže aktivnosti Hrvatske na tom planu.
Zdrav rast utemeljen na razduživanju, javni dug smanjen i u apsolutnim iznosima
Plenković je razjasnio i pitanje javnoga duga kao jednog od maastriških kriterija koje Hrvatska treba ispuniti. Podsjetio je da je u svim izvješćima Europske komisije Hrvatska naznačena kao zemlja koja brže od drugih članica Europske unije smanjuje svoj javni dug.
"Za vrijeme našega mandata, u ovoj Vladi smanjili smo javni dug od 2016. kad je bio na oko 81%, dok na kraju ove godine očekujemo da će doći na 71,3-4 %. Javni dug smo, dakle, smanjili za više od 10 postotnih bodova Zdrav rast znači da se naše projekcije rasta temelje na razduživanju, a ne na novom zaduživanju budućih generacija", naglasio je.
"Plan je da se nastavi taj trend i da krajem iduće godine budemo na oko 68%, 2021. na 65%, a 2022. praktički na oko 61.5%, smanjujući javni dug ukupno za dvadesetak postotnih bodova", najavio je te dodao da, kad je riječ o apsolutnim iznosima, moramo imati na umu da se gleda kraj godine i da se u obzir uzme refinanciranje ranijih nepovoljnijih zaduženja s onim što u svom mandatu radi ova Vlada koja razdužuje nasljedstvo, a nove obveze preuzima pod puno povoljnijim financijskim uvjetima, tj. kamatama.
Kao primjer, naveo je da je na kraju 2018. godine javni dug bio manji nego na kraju 2015. čak i u apsolutnim iznosima.
Drugi zagrebački summit nakon 20 godina, isključivo na hrvatsku inicijativu
Trećom važnom politikom točkom, premijer smatra zagrebački sastanak na vrhu svih šefova država i Vlada Unije i jugoistoka Europe, koji će se održati 6. i 7. svibnja, isključivo na hrvatsku inicijativu.
"Hrvatska je jedina od zemalja kojima je na prvom zagrebačkom summitu 2000. godine, dana europska perspektiva, prošla put pregovora, o pristupanju, postala članica 2013. i koja sada, u sedmoj godini članstva, preuzima predsjedanje. To je politička snaga jačanja međunarodnog položaja Hrvatske. Naša je želja i ambicija da ovakvi susreti na vrhu odvijaju otprilike svake dvije godine", kazao je predsjednik Vlade ocjenjujući da upravo ta politička dimenzija susreta ubrizgava političku dinamiku odnosa država jugoistoka Europe prema Europskoj uniji.
"Nastojat ćemo u našim konzultacijama prije sastanka na vrhu, da se premosti i deblokira ono što nažalost nije odlučeno u listopadu 2019. na Europskome vijeću i da se pronađe način za otvaranje pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom. To je naš politički cilj", ustvrdio je. Kazao je da Hrvatska želi da države u susjedstvu vode računa o dimenziji gospodarskog upravljanja, te da sve što se zbiva kroz europski semestar za članice, na neki način senzibilizira i ove države. Napomenuo je da se ove države dijele u 3 skupine po dvije – Srbiju i Crnu Goru koje već pregovaraju, Albaniju i Sjevernu Makedoniju koje bi trebale otpočeti pregovore te na Bosnu i Hercegovinu i Kosovo koje su ovom trenutku objektivno dalje. "Nama je posebno važno, da napredak ostvari i Bosna i Hercegovina, u kojoj Hrvatska ima poseban interes zbog hrvatskog naroda koji je ondje konstitutivan, dobrih odnosa koje želimo imati s tom državom, povijesne i fizičke povezanosti te gospodarskih odnosa.
Koordiniranje pozicija i uređivanje procesa Konferencije o budućnosti Europe
"Četvrta točka je Konferencija o budućnosti Europe. Upravo je Hrvatska dobila zadaću koordinirati stavove Vijeća koje će na razini Europske komisije koordinirati Dubravka Šuica, Koordiniramo pozicije i uređujemo cijeli proces koji će trajati otprilike dvije, dvije i pol godine, koji će biti uključiv, s velikom raspravom na temu kojim putem, nakon Brexita, želimo da ide Europska unija politički i pravno", ističe Plenković.
"Poanta je da približimo građanima i da budu što bolje informirani što sve Europa donosi. Nema te organizacije koja bi Hrvatskoj i hrvatskom razvoju dala toliku dodatnu vrijednost bespovratnim sredstvima kojima se financiraju toliki hrvatski projekti, od Pelješkoga mosta, LNG terminala, širokopojasnog interneta, ulaganja u cestovnu, željezničku infrastrukturu, obrazovne institucije i tako dalje", naglasio je Plenković. S tim je ciljem i osobno pokrenuo inicijativu da nakon svakog Europskoga vijeća u Hrvatskom saboru govori o onome što se zbiva na Europskome vijeću. "Želimo da taj proces bude sadržajan i otvoren i da se unaprijed precizno definira", kazao je.
Organizacijski aspekti predsjedanja
Govoreći o organizacijskim aspektima predsjedanja, premijer je kazao da ćemo, osim glavnine aktivnosti koje se zbivaju u europskim institucijama u kojima posebnu ulogu ima hrvatsko Stalno predstavništvo čiji stručnjaci i diplomati vode ključnu ulogu u predsjedanju brojnim formacijama Vijeća, u Hrvatskoj imati 165 događaja u Zagrebu, 52 izvan Zagreba, te će biti održan i jedan summit.
"Počev od idućega tjedna, imat ćemo posjet Charlesa Michela, predsjednika Europskoga vijeća i dolazak Europske komisije, 12 neformalnih ministarskih sastanaka, devet konferencija na ministarskoj razini Bit će 132 događaja na radnoj i stručnoj razini, četiri na razini parlamentarne suradnje i 63 događaja pod pokroviteljstvom hrvatskog predsjedništva.
Mjesta događanja bit će uz Zagreb i Dubrovnik, Opatija Osijek Rijeka Rovinj, Split Šibenik Zadar te još nekoliko manjih gradova u kojima će biti održane konferencije.
Prilika za međunarodno pozicioniranje, promociju i brendiranje Hrvatske
"Velik kulturni program bit će doslovno prilika za međunarodno pozicioniranje, promociju i brending Hrvatske u koordinaciji Ministarstva kulture i Ministarstva vanjskih poslova", ocjenio je Plenković, najavivši održavanje 100 događaja u inozemstvu, u državama članicama, gdje će se organizirati različita predstavljanja hrvatske kulture.
Podsjetio je da je 20. prosinca dovršen važan projekt za hrvatsku kulturu, znanost, akademsku i sveučilišnu zajednicu, a to je dovršenje Nacionalne sveučilišne knjižnice, otvorene 1995. "U pripremi predsjedanja procijenili smo da je idealan trenutak da se više od sedam tisuća kvadratnih metara koji su ostali u roh-bau verziji, dovrši, da se ulože sredstva i da NSK, Zagreb i Hrvatska, dobiju adekvatan konferencijski kongresni centar koji će sada biti ključno sjedište glavnih aktivnosti", podsjetio je, navodeći da će je ovo ulaganje od 95 milijuna kuna dobra investicija koja će Hrvatskoj ostati trajno na raspolaganju. "Ukupni troškovi predsjedanja na razini su onog što planira svaka članica, između 55 i 65 milijuna eura, uloženih u aktivnosti, u okvirima predviđenog i uobičajenog.
Apel medijima: snažnije informiranje građana o Europskoj uniji
"Od ostalih aktivnost, nastojat ćemo da ovih šest mjeseci rezultira i dodatnim efektima senzibiliziranja hrvatske javnosti", najavio je predsjednik Vlade i apelirao na sve predstavnike medija da prenesu što više informacija, ocjenjujući da je razdoblje hrvatskog predsjedanja jedinstvena prilika da se informiranje o Europskoj uniji podigne na višu razinu, te da mediji prate i pojašnjavaju sve što je relevantno i dobro za Hrvatsku.U materijalima za novinare pripremljeno je jedno posebno izdanje: "Hrvatska zemlja i njezini ljudi" kao izvor informiranja za predstavnike domaćih i stranih medija.
Plenković je kazao da se dolazak više od 60 stalnih dopisnika u Bruxellesu očekuje 8. siječnja, uoči posjeta predsjednika Michela i cijele Europske komisije."U proteklom razdoblju imao sam razgovore sa svim ključnim kolegama iz Europskoga vijeća u pripremi za predsjedanje, važne razgovore s talijanskim premijerom Conteom u Rimu, u utorak ću se sastati s Macronom, a nakon što ovdje budu Ursula von der Leyen sa svim povjerenicima, slijede aktivnosti 13. siječnja u Strasbourgu, sastankom s tajnicom Vijeća Europe Marijom Pejčinović Burić, 14. siječnja govor pred plenarnom sjednicom Europskoga parlamenta na kojem ću izložiti prioritete hrvatskog predsjedanja, 15. siječnja će ministrica kulture i ministar vanjskih poslova, na dan priznanja Republike Hrvatske biti u Bruxellesu gdje će se održati veliki kulturni program u Beaux-Artsu, najprestižnijoj briselskoj kulturnoj instituciji, a 16. siječnja, nakon sjednice Vlade, bit ću u Berlinu na konzultacijama s njemačkom kancelarkom Merkel", najavio je Plenković.
Hrvatska će u raspravama oko proračuna zastupati nacionalne interese i svoju poziciju
Na novinarsko pitanje hoće li Hrvatska zbog neutralne pozicije koju mora imati, biti ograničena u pregovorima oko Višegodišnjeg financijsko okvira, predsjednik Vlade kazao je da će Hrvatska upravo s nacionalnoga kuta, moći bolje u raspravama zastupati nacionalne interese i svoju poziciju. Kazao je da će moći pojasniti ostalim članicama da se radi o državi koja, za razliku od svih drugih koje su se nakon donošenja programa PHARE, korištenjem pretpristupnih fondova i raznim ugovornim odnosima, okoristile i makrofinancijskom pomoći tijekom devedeseti te direktnim proračunskim injekcijama u zemlje srednje i istočne Europe, sve u mjeri koje Hrvatska nije imala.
"Agresijom, ratom i štetama koje je Hrvatska pretrpjela, jedini smo u Europi. Zadnja smo članica, imali smo agresiju na svom teritoriju, nismo imali ugovorne odnose i pretpristupnu pomoć. Imali smo samo tri stvari: politički angažman za vrijeme rata u obliku promatrača i mirovne konferencije o bivšoj Jugoslaviji, ad hoc politički dijalog, autonomne trgovinske povlastice i humanitarnu pomoć. Hrvatska je bila samo u fusnoti svih knjiga o europskom proširenju. Kao država možemo bolje artikulirati koliko nam je važna kohezijska politika, ravnomjerni regionalni razvoj, stoga i Projekt Slavonija i projekt potpora slabije razvijenim hrvatskim krajevima te dizanje ukupnog stupnja razvoja onih županija koje su objektivno ispod prosjeka razine EU", odgovorio je Plenković.
Europski proračun morat će omogućiti provođenje ambicioznog programa EK, ali i zadržati financiranje politika utemeljenih na ugovoru
Na upit o mogućnosti da neto davatelji, kao jake i snažne zemlje, ispregovaraju ono što je za njih povoljnije, predsjednik Vlade kazao je na kraju mora doći do kompromisa."Važno je da europskim proračunom svi budu zadovoljni, a ako su nezadovoljni da barem malo budu nezadovoljni svi. Morat ćemo pronaći kompromis koji će omogućiti Komisiji Ursule von der Leyen da provede svoj ambiciozni program, a morat ćemo i naći načina da zadržimo adekvatno financiranje tzv. politika utemeljenih na ugovoru, a to su i kohezijska i poljoprivredna koje se često naziva tradicionalnima", pojasnio je, napominjući da će i ostale s vremenom postati tradicionalne, i politika klimatskih promjena i sigurnost i zaštita od nelegalnih migracija, inovacije i ulaganja u znanost i obrazovanje i t.d.
"Kompromis mora biti dobar za cijelu EU i treba posebno voditi računa o specifičnostima svake zemlje. Hrvatski pristup mora biti ne samo na tragu političke platforme država prijatelja kohezije i onoga što one žele u sljedećih sedam godina, nego da se u tom kontekstu vodi računa o tome da smo najmlađa članica, da smo imali najmanje vremena loviti korak s razvijenijima i i stoga ćemo jasno isticati što je nama zaista bitno u idućih sedam godina. Tek nakon tih sedam godina i dvije, tri godine za konzumaciju prethodnih sredstava iz tada već bivše financijske perspektive, dakle, oko 2030., mi ćemo podvući crtu i vidjeti što je to članstvo Hrvatske u EU od 1. srpnja 2013. donijelo u razvojnom smislu.
Zelene teme prioritet su "Europe koja se razvija"
"Što se tiče zelenih tema, svojevrsnog lajtmotiva Komisije Ursule von der Leyen, po predloženom broju zakonskih akata koje upravo ova Komisija kani predložiti Vijeću, one će biti zastupljene gotovo u svim zakonskim aktima i u cijelosti na tragu svih globalnih aktivnosti o klimatskim promjenama i zaštiti okoliša. On je u našem programu pod točkom 1, pod okvirom prioriteta koji kažu "Europa koja se razvija", jer je upravo ta politika dio onoga što čini razvojni segment Europske unije.
Sastanak s Macronom
Upitan o temama koje će biti predmet sastanka s Macronom, razgovarat ćemo o svim elementima našeg predsjedanja, posebno o višegodišnjem financijskom okviru. Već smo imali bilateralu na margini Europskoga vijeća, razgovarat ćemo i o proširenju. Bitno je da s novim povjerenikom za proširenje u Komisiji Ursule von der Leyen, nastojimo pronaći rješenje i za svojevrsnu modifikaciju metodologije pregovora što je bit poruke francuskog predsjednika Macrona, a da pritom ne promijenimo njezin finalni cilj", kazao je Plenković.
"Bilo je govora o dva elementa – jedan je suspenzija pregovora, drugi je reverzibilnost procesa. Moramo vidjeti kako da pojedina poglavlja budu grupirana u blokove i da se, ako se zatvaraju, nađu mehanizmi kako da se te države u procesu pregovaranja približe politikama pa i financijskoj koristi u odnosu na ono što imaju članice. Tu je fina nijansa koja bi građanima nama susjednih zemalja, trebala Europu učiniti konkretnijom i opipljivijom. Francuska, afirmativno gledano, želi proces debirokratizirati. Nama je cilj da se on ne promijeni u svojoj dinamici tako da članstvo ostane kao konačni cilj", odgovorio je.
Plan za Sjevernu Makedoniju i Albaniju
Premijer je pojasnio da se sa svim čelnicima država u procesu proširenja prije početka hrvatskog predsjedanja susreo na bilateralnim sastancima na marginama multilateralnih sastanaka. Kazao je da je glede Sjeverne Makedonije i Albanije postojao vrlo uzak krug zemalja s rezervom i ponajprije će se razgovarati s tim zemljama. Ideja je da novi povjerenik predloži dokument koji bi značio korak naprijed u modifikaciji metodologije te da Sjeverna Makedonija i Albanija naprave nekoliko konkretnih poteza koji će poboljšati percepciju o ispunjavanju kriterija čime bi se stvorila kritična masa kako bi odluka bila donesena prije zagrebačkog summita.
O antikorupcijskom planu i investicijskom rejtingu Hrvatske
Govoreći o izvješću tijela Europske komisije koje se bavi makroekonomskim neravnotežama, premijer je istaknuo da je Hrvatska, ne samo izišla iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža koje smo naslijedili, već sada ima investicijski kreditni rejting. "Kao što smo imali prekomjerni proračunski manjak, iz njega smo izišli odmah na proljeće 2017., a iz prekomjernih makroekonomskih neravnoteža 2019. godine", rekao je.
Spomenuto izvješće odnosi se na korupciju u trgovačkim društvima, a predsjednik Vlade podsjetio je da mi, "ne samo da imamo antikorupcijski plan kojim koordinira Ministarstvo pravosuđa, nego smo usvojili i posebne planove borbe protiv korupcije upravo u tim društvima. Njihova tijela su donosila posebne odluke, dokumente, akte koji se bave tom temom. Mi ne kažemo da nema korupcije, ali ima je u svim zemljama. Mi se protiv nje borimo," kazao je Plenković te zaključio da ova Vlada nema nikakav utjecaj niti ambiciju utjecaja na tijela poput policije, DORH-a, USKOK-a ili bilo koga tko treba neovisno, profesionalno i samostalno poduzimati određene radnje.
"Dokazali smo da nema nedodirljivih, borba protiv korupcije je načelo funkcioniranja vladavine prava kojeg se držimo i koje poštujemo," zaključio je Plenković, dodavši da ova Vlada jako dobro zna što je to podjela vlasti i podjela nadležnosti pojedinih institucija.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio četiri temeljna stupa hrvatskog predsjedanja Europskom unijom
