Predsjednik Vlade Andrej Plenković u Bruxellesu je u izjavi medijima uoči početka sastanka Europskog vijeća istaknuo da je u postignutom dogovoru o Brexitu pronađen model koji zadržava jedinstveno tržište Europske unije te da Sjeverna Irska ostaje dio carinskog prostora Ujedinjene Kraljevine.
„Što se tiče Brexita, možemo biti zadovoljni. Postignut je konsenzus, u ovom trenutku sa strane 27 država članica napravljeno je sve. Pronađen je model koji zadržava jedinstveno tržište Europske unije, istodobno Sjeverna Irska dio je carinskog prostora Ujedinjene Kraljevine“, izvijestio je predsjednik Vlade, pritom dodavši da je irski premijer Leo Varadkar zadovoljan dogovorom.
Sada se, nastavio je Plenković, očekuje nastavak političkog i pravnog procesa u Londonu. „Ukoliko to prođe dobro, onda će u tehničkom smislu, sa strane EU-a, a to su sve potrebne odluke na razini Vijeća i Europskog parlamenta, proces biti dovršen do 31. listopada“, kazao je.
Novinare je zanimalo hoće li sve proći „glatko“ s britanske strane. Plenković je rekao da je učinjeno sve da izlazak Ujedinjene Kraljevine bude uređen. „Dakle, na temelju sporazuma, u kontekstu mijenjanja protokola o Irskoj i Sjevernoj Irskoj te određenih odredbi političke deklaracije o budućim odnosima. S aspekta 27, stvar je jasna i čista – i to je ono što je dobro“, izdvojio je.
Vezano za sinoćnju raspravu, premijer Plenković je izvijestio da je rasprava o zaključcima bila unisona. „I u kontekstu Sirije i u kontekstu Cipra. Bez ikakvih disonantnih tonova. Zaključci su prihvaćeni vrlo brzo“, rekao je.
Podrška europskom putu Sjeverne Makedonije i Albanije
Što se tiče proširenja, kazao je, zalagali su se za otvaranje pregovora i sa Sjevernom Makedonijom i s Albanijom - vrlo čvrsto, vrlo jasno i argumentirano.
„Ogroman broj zemalja je dijelio taj stav. Nažalost, zbog jednog manjeg broja zemalja nije došlo do jedinstvenog stava i na kraju zaključci nisu usvojeni. Hrvatska žali zbog toga, smatrali smo da je ovo bio dobar trenutak, da su Sjeverna Makedonija i Albanija temeljem onoga što je Europska komisija kazala u svom temeljitom izvješću ostvarile dovoljan stupanj napretka da bi se pokrenuo proces otvaranja pregovora“, naglasio je premijer Plenković, poručivši u tom kontekstu da je Sjevernoj Makedoniji i Albaniji potrebno poslati poruku da trebaju ustrajati u reformama.
„Mi ćemo sa svoje strane vrlo uvjerljivom većinom kruga zemalja na razini Vijeća nastaviti ih podržavati na europskom putu“, istaknuo je.
Ocijenio je da su argumenti za otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom bili uvjerljivi.
„Nažalost, nekoliko članica nije moglo prihvatiti tu odluku. Nama je žao, smatramo da nedonošenje odluke nije na razini povijesne odgovornosti EU-a“, kazao je.
Važnost sastanka na vrhu u Zagrebu
Premijer Plenković je poručio da sada sastanak na vrhu u Zagrebu postaje još važniji. „To je trenutak kada moramo odrediti što želimo u idućem desetljeću – na koji način, kojom metodologijom, kojom dinamikom, s kakvom političkom porukom, s kakvom sigurnosnom porukom ići prema jugoistoku Europe i pronaći konsenzus“, kazao je.
Ocijenio je da jedan dio zemalja članica EU-a previše gleda kakve su refleksije na unutarnjo-politička zbivanja na njihovoj nacionalnoj razini.
„To po mom sudu nije dovoljna računica, ona treba biti puno šira, puno odvažnija, voditi računa o tome da upliv u jugoistok Europe imaju i drugi globalni akteri, da područje koje je praktički između članica EU-a nema druge budućnosti nego da bude njen dio. Naravno, uz ispunjavanje kriterija. I na tom tragu ćemo se pripremati za Zagreb, voditi konzultacije, obavljati razgovore i nadam se u Zagrebu doći do jednoga teksta koji će biti dobar“, naglasio je.
Metodologija proširenja kompleksnija i stroža
Upitan postoji li politička volja koja bi ukazivala da Komisija u siječnju napravi nacrt revizije metodologije kako bi se ubrzala odluka o Makedoniji prema hrvatskom predsjedanju, predsjednik Vlade Plenković je odgovorio da je postojala ideja, ali ju je ocijenio nerealnom i naivnom.
Pojasnio je pritom da se ova Europska komisija neće konstituirati onda kad je trebala, 1. studenoga nego tek od 1. prosinca. Kazao je da nakon Europskoga vijeća u prosincu slijede božićni i novogodišnji blagdani i da vremensko razdoblje nakon povratka europskih dužnosnika nije realno za bilo kakav dokument ili proceduru. Premjer je dodao da se još ne zna ni tko je novi povjerenik za proširenje jer Mađarska treba dati novog kandidata.
„Mislim da bi to bilo naivno i nerealno, to sam jučer vrlo jasno kazao. Svi zajedno trebamo uzeti vrijeme da vidimo je li nešto nužno reformirati i ako jeste, vidjeti što“, ustvrdio je Plenković.
Predsjednik Vlade kazao je da u odnosu na proširenje koje su primjerice prošle Švedska i Finska prije 25 godina, zatim u odnosu na ono veliko 10+2 pa sve do hrvatskog slučaja, metodologija proširenja je stalno kompleksnija, stroža, postupnija i broj filtera koji postoje za svako poglavlje je puno veći.
„Danas vi otvorite poglavlje 23, 24, imate mjerila za otvaranje, privremena mjerila, prijelazna mjerila, završna mjerila i možete ih ispunjavati dugi niz godina“, rekao je, dodavši da Crna Gora pregovora od 2012., a Srbija od 2014. godine.
„Srbija pregovara 2 096 dana, otvorila je 17 poglavlja, a zatvorila 2 ili 3 poglavlja. Hrvatska je ukupno pregovarala 2 096 dana. To dovoljno govori o tome da je metodologija stroža“, naveo je Plenković.
Ponovno je istaknuo da je strateško i povijesno postignuće Hrvatske to što je zatvorila pregovore u lipnju 2011., s obzirom na to koliko su se okolnosti izmijenile.
„Tu činjenicu percipira vrlo uski krug ljudi u Hrvatskoj. Nažalost, na scenu su došli neki akteri koji tome nisu pridonijeli ni milimetra, ne identificiraju se s procesom, ne razumiju što to znači, ne vide ekonomske, političke i sigurnosne efekte i bilo bi dobro da o tome malo više govorimo, ne samo mi koji smo bili dio tog procesa nego objektivno kao društvo. Vidimo što se događa zemljama koje su blizu nas. Mi smo i tada zadržali stabilnost jer je u to vrijeme bilo Facebook demonstracija, inicijativa za rušenje vlade, čak i od bivšeg predsjednika. Mi smo to sve izdržali i zato je ta poruka da izdržite puno važnija nego poruka da nešto rušite“, poručio je Plenković.
Rasprava o Višegodišnjem financijskom okviru
Predsjednik Vlade najavio je da danas slijedi inicijalna rasprava o Višegodišnjem financijskom okviru za vrijeme finskoga predsjedanja.
„Dakle, da vidimo kako od tog otprilike 100 posto kolača podijeliti ove dvije tradicionalne politike - kohezijsku i poljoprivrednu s onim što se zove modernizacija, inovacija, razvoj, klimatske promjene, sigurnost, terorizam, sve ono u što bi Unija trebala ulagati da bi bila konkurentnija“, rekao je.
Premijer očekuje da ta rasprava danas bude vrlo načelna, a prvi bi brojevi, dodao je, trebali biti eventualno u prosincu na Europskom vijeću.
„Po onome kako trenutno osjećam atmosferu među kolegama na Europskom vijeću, mislim da će taj dosje vrlo vjerojatno doći k nama u portfelj“, kazao je Plenković.
Sastanak o dovršetku formiranja nove Europske komisije
Predsjednik Vlade izvijestio je da je, uoči drugog dana Europskog vijeća, sudjelovao na sastanku s glavnim pregovaračima triju glavnih političkih skupina u Europskom parlamentu, njemačkom kancelarkom, francuskim predsjednikom te novoizabranom predsjednicom Komisije na kojem se razgovaralo o dovršetku formiranja nove Europske komisije.
„To je bio sastanak kako bismo zajednički pokušali vidjeti kako postići politički dogovor o dovršetku formiranja nove Komisije, gdje nam treba suradnja i zajedništvo sve tri političke skupine koje čine širu većinu u Europskom parlamentu. Bilo je vrlo korisno“, zaključio je predsjednik Vlade Plenković.
