Na prijedlog Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, Vlada Republike Hrvatske danas je na održanoj 178. sjednici usvojila Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu te ga uputila u saborsku proceduru.
„Izmjenama i dopunama ovog Zakona doprinosi se ostvarenju Programa ove Vlade u kojem je obrazovni sustav usklađen s potrebama tržišta rada te u kojem poslodavci postaju partneri obrazovnim institucijama i zajedno odlučuju o upisnim programima i kvotama“, objasnio je tom prilikom ministar Darko Horvat te dodatno naglasio kako se stjecanjem vještina traženih na tržištu rada povećava produktivnost i konkurentnost poduzeća i obrta.
Izmjene i dopune Zakona o obrtu pokrenute su, između ostaloga, u svrhu unapređenja sustava obrazovanja za vezane obrte koji se provodi po modelu naukovanja temeljem kojeg se stječu vještine za samostalan rad, usvajaju poduzetničke vještine neposredno u gospodarstvu te olakšava prelazak u svijet rada. Nakon završenog naukovanja, a u sklopu završnog rada, polagat će se naučnički ispit kojim se neposredno provjeravaju i dokazuju kompetencije te se ostvaruje vanjsko vrednovanje obrazovanja.
Pomoćnički ispit postaje naučnički i dio završnog rada
Izmjenama i dopunama Zakona doprinijeti će se podizanju kvalitete strukovnog obrazovanja usmjerenog na znanje i kompetencije stečene na radnom mjestu.
Neke od izmjena koje predviđa novi Zakon o obrtu:
- pomoćnički ispit postaje naučnički ispit i dio završnog rada koji se sastoji od provjere praktičnih znanja i vještina pred stručnim povjerenstvom u koje su osim nastavnika uključeni i majstori. Na taj način planirano je da svaki učenik po završetku srednjoškolskog obrazovanja u strukovnim školama pristupi pomoćničkom ispitu kojem je do sada pristupalo svega 42 % onih učenika koji su završili treći razred srednje škole u zanimanjima za vezane obrte. Također, radi administrativnog rasterećenja škola, evidencija ugovora o naukovanju prenosi se na Hrvatsku obrtničku komoru.
- omogućava se donošenje jednostavnog programa edukacije mentora u gospodarstvu temeljem kojeg će se ojačati kapaciteti gospodarskih subjekata koji provode učenje temeljeno na radu.
- u cilju osiguranja što većeg utjecaja gospodarstva na upisnu politiku te kako bi se prilagodili potrebama tržišta rada, ministar nadležan za obrt, u suradnji s Hrvatskom obrtničkom komorom, daje suglasnost na plan strukture upisa učenika u programe za stjecanje kvalifikacija za vezane obrte. Sukladno tome, strukovne kurikulume za stjecanje obrtničkih zanimanja također će izrađivati ministarstvo nadležno za obrt.
- omogućuje se odgovarajuća deregulacija vezanih obrta. Naime, osobama koje imaju odgovarajuće srednje obrazovanje omogućava se registracija vezanog obrta bez obveze polaganja majstorskog ispita ukoliko imaju najmanje 15 godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima. Time se liberalizira pristup tržištu, odgovarajuće vrednuje stečeno radno iskustvo i stimulira osnivanje obrta.
U preostalom dijelu Zakona planira se ukidanje cijene obrtnice, ukidanje cijene odobrenja za obavljanje domaće radinosti i sporednog zanimanja, ukidanje Pravilnika o djelatnostima koje se mogu obavljati kao sezonski obrt te produljenje ukupnog trajanja sezonskog obavljanja obrta sa 6 na 8 ili 9 mjeseci, kao dio ili doprinos administrativnom rasterećenju obrtnika.
