inistar rada i mirovinskog sustava, Josip Aladrović, gostovao je u emisiji „Novi dan“ N1 televizije, u povodu štrajka u osnovnim školama.U pregovorima smo postupili odgovorno, korektno i konkretno
Podsjetio je da je prošli tjedan završio postupak mirenja nakon čijeg su neuspjeha, sindikati pokrenuli štrajk. Na sastanku prošloga petka, oko početka pregovora o dodatku temeljnom kolektivnom ugovoru, sa sindikatima se razgovaralo o horizontalnom povećanju osnovice.
„Mi smo prošli tjedan izrazili stavove i ono što Vlada smatra oportunim, mogućim, izvedivim i na što se možemo dugoročno obvezati, tu smo pristupili odgovorno, korektno i konkretno, s druge strane nije bilo dovoljno volje za kompromis, za naći rješenje koje bi zadovoljilo obje strane i sindikati su pokrenuli štrajk. Sad vidimo poruke u kojima sindikati ostavljaju mogućnost razgovora. O dodatnim pregovorima nismo razgovarali, naša ponuda je još uvijek na stolu, međutim, nismo vidjeli volju da taj dijalog završi dogovorom“, kazao je Aladrović.
Dodao je da mogućnost za i razgovore uvijek postoji.
„Mi se želimo dogovoriti, međutim, ne možemo pristati na one zahtjeve koji u pitanje dovode određenu financijsku i sistemsku održivost politike plaća u Republici Hrvatskoj. Tu imamo više različitih, rekao bih, izazova pred nama. Ja i dalje smatram da postoji mogućnost dogovora. Zaista ovi argumenti koji se pojavljuju u javnom prostoru od sindikata nisu dovoljno snažni argumenti za štrajk, međutim, vidjet ćemo što će se događati idućih dana“, pojasnio je.
Napomenuo je da politiku plaća Republici Hrvatskoj uređuje nekoliko različitih dokumenata.
„Krajem 2017. potpisan je temeljni kolektivni ugovor, u 5. mjesecu za osnovno i srednje obrazovanje, a u 12. za visoko. Neke vrste prava i povećanja plaća su ostvareni kroz granske kolektivne ugovore. Uredba Vlade definira visinu koeficijenata, kroz dodatak granskom kolektivnom ugovoru, ne kroz osnovicu, povećamo plaće za 4 posto. Mi smatramo da dodatak zapravo ne čini suštinsku razliku. Ono što naši učitelji mogu očekivati na kraju mjeseca je upravo zbroj svih ovih osnovice, koeficijenta, dodataka i sve drugo što čini njihovu bruto odnosno neto plaću. Već imate u sustavu obrazovanja dodatak od 13,7 posto koji dobivaju svi. Sigurno se nitko dosad nije žalio da ga ne treba isplaćivati. Inzistirali smo na dodatku da ne stvaramo dodatne nesrazmjere i sistemske probleme unutar drugih sustava.
Na pitanje jesu li koeficijenti složenosti niži nego u ostalim službama, Aladrović je kazao da ti koeficijenti definiraju složenost posla te da je stvarnu složenost teško definirati.
„Problem je što je uredba nastala 2001. što postoji nesrazmjer u složenosti, jer su se poslovi mijenjali. To nije problem samo kod učitelja, onda možemo pričati o cijeloj uredbi i politici plaća, čvrsto stojimo kod toga da ne smijemo narušavati sistemski dio, da financijski učinci moraju biti ostvarivi i da se moramo ponašati odgovorno.
Naveo je da su se događale promjene uredbe.
„Nije nestvarno i nenormalno da se ona kao takva mijenja. Kad govorimo o politici plaća, ono što definira velike segmente kao što je obrazovanje su temeljni kolektivni i granski ugovori. Ukoliko postoje specifičnosti, one se dogovaraju kroz granske kolektivne ugovore. Uredba se mijenjala, ali ona se u pravilu mijenja kad postoji razlog koji nije vezan samo uz povećanje plaća“.
Nelogično je podizati plaće administrativnom osoblju više nego nastavnom
Kazao je da je Vlada u postupku mirenja dobila konkretne zahtjeve, međutim, njima se, nastavno osoblje se korigira za 6,11 posto, a nenastavno za 12, 14 ili 16 posto, što je malo nelogična izmjena koja kasnije može imati reperkusije na sve ostale.
„Nelogično je da nenastavnom, administrativnom osoblju podižete plaće više nego nastavnom osoblju. Kad pogledate sve zahtjeve, dođete na godišnji proračun od 476 - 480 milijuna kuna. Kad gledate ovo što smo mi ponudili, to je razina od 320 milijuna kuna. Od 480 mi nudimo 320 milijuna kuna. Na taj način smo pokazali spremnost na dogovor, na akceptiranje volje učitelja da oni opravdaju tu veću kompleksnost rada koja je prouzročena, akceptirali smo status na način da smo pokazali volju da želimo povećati plaće“, ocijenio je ministar.
„Ako se pojednostavljuju stvari, tu će svatko imati svoj stav, je li to malo novca ili puno novca. Ono što cijelo vrijeme pokušavamo voditi je odgovorna politika prema plaćama i svima, i zauzeli smo poziciju u kojoj smatramo da je ovo trenutno maksimalan iznos koji možemo ponuditi. Mogli smo i proračunski i sistemski vidjeti zašto smatramo da je ovo dobra odluka i mislim da su to dovoljno dobri argumenti da i sindikati i učitelji mogu shvatiti našu poziciju i u nekom trenutku je i prihvatiti“, ustvrdio je.
Na pitanje razmatra li Vlada pobijanje zakonitosti štrajka, Aladrović je rekao da to jest jedan od pravnih modaliteta.
„Međutim, Vlada ne utvrđuje sama je li štrajk zakonit ili nije, može tražiti da se utvrdi zakonitost. Drugi modalitet je da štrajk ne bude plaćen. Mi smo i dalje spremni na dogovor u mirnom postupku i vidjet ćemo što će nam to donijeti, ali ove pravne mogućnosti postoje. Vremenski rok tu ne igra nužno ulogu, ukoliko se ide prema tome da štrajk ne bude plaćen, možemo je donijeti bilo kad do kraja mjeseca dok traje obračun plaće, ali još nikakva odluka nije donesena“, naglasio je.
Želimo povećati plaće svima u društvu, nitko ne smije biti izostavljen
„Mi smo otvoreni, pokazali smo da želimo socijalni dijalog i da želimo zajednički donositi odluke koje su važne za sve građane Republike Hrvatske. Kad govorimo o pregovorima, mi smo započeli pregovore o temeljnom kolektivnom ugovoru. Svakako na ovaj način pokazujemo volju i želju da riješimo probleme i da povećamo plaće svima u društvu, da nijedna skupina ne bude izostavljena“, istaknuo je Aladrović, dodajući da je najavljeni štrajk u visokoškolskom obrazovanju jedna vrsta dodatnog pritiska na započete pregovore. „Konkretni zahtjev zaprimljen je u petak, početak mirenja je danas“, kazao je.
„Radimo fiskalne projekcije tih zahtjeva. Čuli smo neke brojke, nama djeluju preoptimistično, ali imat ćemo fiskalne projekcije i vidjeti što to točno znači za proračun“, potvrdio je ministar Aladrović.
Aladrović na N1: U socijalnom dijalogu želimo zajednički donositi odluke koje su važne za sve hrvatske građane
