Dinamičan rast izvoza, ali se robni deficit ipak povećava

Dinamičan rast izvoza, ali se robni deficit ipak povećava

Prema danas objavljenim podatcima o kretanju robne razmjene s inozemstvom, u siječnju i veljači ostvaren je rast robnog izvoza veći od očekivanja. Točnije, godišnja stopa rasta je iznosila 8,8%, što je znatno veći rast nego u cijeloj prošloj godini. Pritom su najveći utjecaj na rast izvoza imale primarne djelatnosti, odnosno poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, a u nedostatku detaljnijih podataka može se pretpostaviti da je ostvaren znatan utjecaj izvoza obrađenog drva i ribe iz uzgoja čiji se izvoz uglavnom sezonski ostvaruje u prvom kvartalu. Izvoz ribe također se može povezati i s velikim porastom izvoza na japansko tržište koji je u odnosu na prva dva mjeseca prošle godine povećan za čak 58,1%. Uz izvoz primarnih djelatnosti, znatno je povećan i izvoz prerađivačke industrije, i to za 6,2%. Najviše je povećan izvoz motornih vozila i dijelova, metala, farmaceutskih proizvoda te proizvoda od metala. Kod manjeg broja djelatnosti ipak je došlo do značajnijeg pada vrijednosti izvoza, pri čemu su se najviše isticale proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava, koja uključuje brodogradnju, te naftna industrija. Tako su poznati problemi u brodogradnji, ali i znatno smanjena proizvodnja naftnih derivata unatoč rastu cijena sirove nafte na globalnom tržištu, negativno utjecali na ostvarenu dinamiku rasta izvoza.

Uz izvoz, znatno je povećan i uvoz, što je očekivana posljedica nastavka oporavka domaće potražnje. Najviše je povećana vrijednost uvoza naftnih derivata, čime je nadoknađeno smanjenje domaće proizvodnje, te farmaceutskih proizvoda čiji je uvoz u znatnoj korelaciji s kretanjem njihova izvoza. Vrijednost uvoza istodobno je najviše smanjena kod rudarstva i vađenja, što je direktna posljedica smanjivanja domaće prerade.

Kako je izvoz na godišnjoj razini povećan za 9,9 milijardi kuna, a uvoz za 11,2 milijarde kuna, tako je i robni deficit u odnosu na prva dva mjeseca prošle godine povećan za 1,3 milijarde kuna ili visokih 12,6%. Tako se i u ovoj godini nastavlja trend rasta robnog deficita koji traje od 2015. godine, a koji je privremeno prekinut samo tijekom godina najizraženije krize.  

Državni zavod za statistiku ujedno je objavio i preliminarne podatke za prva tri mjeseca prema kojima je zadržana slična dinamika rasta izvoza od 8,2%, dok je rast uvoza usporen na 5,0%, što je rezultiralo zadržavanjem deficita na razini onog iz tri mjeseca prošle godine. Međutim, ti podatci će se u idućih mjesec dana u manjoj mjeri korigirati

 

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.