- „Zbog sankcija postoje određena ograničenja u poslovanju među našim zemljama, ali trebamo se fokusirati na sektore gospodarstva u kojima je moguće jačati gospodarsku suradnju. Biznis mora biti most i kanal dijaloga među državama, posebice u vremenima političkih napetosti. Upravo tu će veliku ulogu igrati ovo Vijeće. Naš je zajednički cilj pronaći rješenja problema i otvoriti hrvatskim tvrtkama neka nova vrata na rusko tržište“, istaknuo je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović na sjednici Poslovnog vijeća za gospodarsku suradnju s Rusijom na kojoj je izabrano novo vodstvo, na čelu s Marinkom Došenom, predsjednikom Uprave tvrtke AD Plastik.
„Danas su s nama predstavnici šezdesetak hrvatskih tvrtki koje već posluju u Rusiji ili su zainteresirane za širenje tamo. Prema upitima naših članica, sektori koji imaju veliki potencijal za rast suradnje su farmaceutika, graditeljstvo, strojogradnja, turizam, prehrambena industrija i energetika“, naglasio je Burilović, dodavši kako je za daljnje jačanje izvoza u Rusiju poduzetnicima nužna institucionalna potpora. HGK je tu potrebu prepoznala i već godinama aktivno potiče razvoj hrvatsko-ruskih gospodarskih odnosa kroz svoje predstavništvo u Moskvi, organizacijom gospodarskih delegacija i foruma te upoznavanjem hrvatskih poduzeća s potencijalima ruskih regija.
Stabilizirani odnosi
Da sva ta nastojanja daju ploda pokazuju i brojke. Gospodarski odnosi između Hrvatske i Rusije stabilizirali su se i zadnjih godina polako, ali sigurno rastu. U 2017. godini ukupna robna razmjena je iznosila 540 milijuna dolara, što je otprilike na istoj razini kao i u 2016. godini, a ukupna robna razmjena za jedanaest mjeseci prošle godine iznosi 601 milijun dolara, što je porast od 16% u odnosu na isto razdoblje 2017. godine.
Veleposlanik Rusije u Hrvatskoj Anvar Azimov poručio je da gospodarski odnosi uvijek imaju ulogu lokomotive i da zato moraju postajati sve bolji. „Sankcije donose veliki pad našim odnosima, ali moramo naučiti razvijati naše ekonomske odnose nezavisno od njih. Rusko gospodarstvo ima 50 milijardi eura gubitka zbog tih sankcija, a zemlje EU i do 200 milijardi eura. Mi želimo da ti odnosi rastu, a Amerikanci žele da se smanje kako bi oni postigli više“, izjavio je Azimov, dodavši da, što se tiče odnosa Rusije i Hrvatske, oni moraju biti daleko bolji jer je potencijal tu.
Osvrnuo se na to kako Hrvatska živi od ruskog plina (uvezli smo više od 2,5 milijardi metara kubnih samo u prošloj godini) i poručio da će se njegova isporuka nastaviti, unatoč najavama izgradnje LNG terminala na Krku kojeg vidi kao zdravu konkurenciju. Zahvalio se hrvatskim izvoznicima koji u izuzetno teškim uvjetima čuvaju svoje niše jer je to izuzetno važno u gospodarskim odnosima dviju zemalja.
„Rusi su spremni investirati u Hrvatsku, ali ne uspijevaju jer to ne žele neki naši strateški partneri koji drže da povećavanje udjela Rusije u energetskom sektoru nije poželjno. Nažalost, ni mnogi ruski poduzetnici nisu svjesni hrvatskih ulagačkih potencijala“, rekao je Azimov, dodavši kako će poboljšavanje ekonomskih odnosa stvarati bolje temelje za političku budućnost.
O poslovanju u Rusiji detaljnije je govorio Marinko Došen, novi predsjednik Poslovnog vijeća za gospodarsku suradnju s Ruskom Federacijom i predsjednik Uprave AD Plastik, tvrtke s 25 godina iskustva na ruskom tržištu koja tamo ima dvije tvornice s 800 radnika i na ruskom tržištu ostvaruje četvrtinu svojih ukupnih prihoda (45 milijuna eura). „Svaka hrvatska tvrtka ima priliku pronaći nišu na ruskom tržištu od 150 milijuna kupaca. Najkvalitetniji način rada je da lokalizirate svoje poslovanje tamo i tako izbjegnete eksterne političke utjecaje koji gospodarstvenicima ne idu na ruku“, naglasio je Došen i dodao kako je osobno veliki zagovornik industrijalizacije našeg gospodarstva jer smatra da industrija mora imati veći udio u našem BDP-u.
Za očekivati je bolja suradnja
Kristijan Sabo iz Podravke je istaknuo da na tržištu Rusije i istočne Europe uprihode oko 300 milijuna kuna i da se nada da će taj iznos dodatno rasti. „Snažno smo prisutni na tim tržištima, posebno u sektoru prehrane i farmaceutike“, kazao je Sabo. Član Uprave Končara Stjepan Dragičević je izjavio kako su oni već dugi niz godina prisutni na ruskom tržištu, ali da im je prodaja tamo u posljednjih nekoliko godina osjetno pala, s 10 milijuna eura na 10 milijuna kuna, pa se stoga okreću nekim novim tržištima.
O radu Predstavništva HGK u Moskvi govorio je direktor predstavništva Jakov Despot, kazavši kako usklađuju svoje poslovanje s radom brojnih hrvatskih i ruskih institucija kako bi što bolje ispunili potrebe poduzetnika. „Očekujemo još bolju suradnju između Predstavništva HGK i Ministarstva vanjskih poslova da bi naše tvrtke što lakše poslovale u Rusiji. Nastavit ćemo osiguravati podršku gospodarstvenicima, ove godine smo uz suradnju s Sberbankom omogućili umrežavanje naših tvrtki s njihovim klijentima kojih ima preko 110 milijuna. Otvorit ćemo bazu podataka preko koje će se moći pretraživati potencijalni partneri ne samo u Rusiji, već i u drugim zemljama“, poručio je Despot.
Nakon sjednice Poslovnog vijeća održan je seminar „Kako uspješno poslovati na ruskom tržištu“, na kojem su predavači (ruski eksperti za carinska pitanja, procedure certificiranja i deklariranja proizvoda za izvoz u Rusiju) prezentirali opće uvjete poslovanja za EU tvrtke na ruskom tržištu. Poseban fokus stavljen je na predstavljanje mogućnosti poslovanja za hrvatske tvrtke u ruskoj oblasti Njižnjij Novgorod, kojoj se planira posjet hrvatskog gospodarskog izaslanstva tijekom prvog polugodišta 2019. godine u organizaciji HGK.
