Europska komisija je danas objavile svoje zimske procjene makroekonomskih pokazatelja za ovu i narednu godinu pa tako i procjene rasta BDP-a. Kod procjena BDP-a za Hrvatsku došlo je tek do neznatnog pada procjene rasta za ovu godinu s 2,8% na 2,7%, na što je utjecalo predviđeno usporavanje rasta pojedinih velikih izvoznih tržišta Hrvatske, prvenstveno Italije i Njemačke, ali i predviđeno usporavanja rasta na razini cijele EU.
Takva bi se kretanja trebala negativno odraziti na kretanje vrijednosti izvoza roba i usluga pa se očekuje njihov sporiji rast nego u prethodnim godinama. Daljnji rast BDP-a bi se ipak, kao i prema prethodnim procjenama, trebao temeljiti na daljnjem oporavku osobne potrošnje, na koju bi između ostalog trebali utjecati i pozitivni trendovi na tržištu rada, laganom oporavku privatnih investicija te nešto izraženijem rastu javnih investicija potpomognutih korištenjem fondova EU. Naime, u prošloj godini je ubrzana dinamika ugovaranja i isplata iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, pa su ugovoreni i isplaćeni iznosi bili znatno veći nego u prethodnim godinama (u prošloj godini je ugovoreno 2,9 milijardi eura, a isplaćeno nešto preko milijardu eura). Opisani pozitivni trendovi u kretanju pojedinih komponenti BDP-a trebali bi se nastaviti i tijekom 2020. godine pa je Europska komisija za tu godinu zadržala svoju procjenu na 2,6%.
Očekivani rast BDP-a za Hrvatsku ostaje relativno skroman s obzirom na potrebu za bržim dostizanjem prosječne razine razvijenosti EU, ali je predviđeni rast ipak viši od očekivanog na razini cijele EU (1,5%) te u gornjoj polovici svih članica EU. Za Hrvatsku je još značajan i podatak da bi realna vrijednost BDP-a, uz ostvarivanje procijenjenih stopa rasta za prošlu godinu od 2,8% i ovu godinu od 2,7%, ove godine napokon trebala premašiti pretkriznu razinu iz 2008. godine i to za približno 2,0%.