Na današnjoj 36. sjednici Odbora za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, održanoj u Općini Gornji Kneginec, usvojena su izvješća Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO). Predstavljeni su aktualni programi potpore poduzetništvu te pregled investicija na području Varaždinske županije. Predsjednik Uprave HAMAG-BICRO-a Vjeran Vrbanec izvijestio je o aktualnim programima i instrumentima potpore vrijednima više od 80 milijuna eura koji su na raspolaganju poduzetnicima, inovatorima, poduzetnicima početnicima te korisnicima u poljoprivrednom i socijalnom sektoru.
Među otvorenim programima istaknuo je program Inovacijski vaučeri, kojim se poduzetnicima omogućuje suradnja sa znanstveno-istraživačkim organizacijama radi razvoja i komercijalizacije inovacija. Ukupna vrijednost poziva iznosi 4,87 milijuna eura, a prijave su otvorene do kraja 2026. godine. HAMAG-BICRO poduzetnicima omogućuje i lakši pristup financiranju putem jamstava i zajmova. Trenutačno su u provedbi Jamstveni program PLUS s alokacijom od 7,75 milijuna eura za 2026. godinu, EFRR pojedinačna jamstva s alokacijom od 20 milijuna eura, EFRR portfeljna jamstva s alokacijom od 30 milijuna eura, zajmovi za socijalne usluge u zajednici, Mikro zajam za rast i uključenost te zajmovi za obrtna sredstva u poljoprivredi i prerađivačkom sektoru.
Agencija nastavlja ulagati i u razvoj nacionalnog poduzetničkog ekosustava kroz projekte BOND, HIT i Akcelerator. Treća faza projekta BOND, vrijedna 6,4 milijuna eura, okuplja 101 poduzetničku potpornu instituciju diljem Hrvatske s ciljem jačanja kompetencija u području istraživanja i razvoja, digitalizacije te zelene tranzicije. Projekt HIT, vrijedan 4,8 milijuna eura, provodi se u suradnji s regionalnim koordinatorima, Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije te OECD-om, a usmjeren je na industrijsku tranziciju Panonske, Jadranske i Sjeverne Hrvatske.
Kroz nacionalni program Akcelerator ugovoreno je 120 poduzetnika početnika kojima podršku pružaju regionalni akceleracijski konzorciji, a ukupna vrijednost programa iznosi oko osam milijuna eura.
HAMAG-BICRO aktivno sudjeluje i u programima međunarodne suradnje koji hrvatskim poduzetnicima omogućuju razvoj inovativnih proizvoda i usluga zajedno s partnerima iz drugih zemalja. Kroz projekt EMBRACE, vrijedan 11,7 milijuna eura, do sada je ugovoreno 138 poduzetnika iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore.
Novi programi vrijedni više od 250 milijuna eura
Tijekom 2026. godine očekuje se objava nekoliko novih programa. Među njima se ističe poziv Inovacije u S3 područjima, vrijedan 17,2 milijuna eura, namijenjen komercijalizaciji inovacija u prerađivačkoj industriji, kao i program STEP SPIN s planiranom alokacijom od oko 130 milijuna eura za razvoj inovacijskih projekata kroz konzorcije poduzetnika.
U području financijskih instrumenata planiraju se portfeljna poljoprivredna jamstva, zajmovi za rast poljoprivredne proizvodnje u osjetljivim sektorima vrijedni 27 milijuna eura te Mali zajmovi za industrijsku tranziciju s alokacijom od 90 milijuna eura. U međunarodnoj suradnji najavljeni su programi B LIGHT 2 (Hrvatska – Mađarska) i SEAS (Italija – Hrvatska), dok će HAMAG-BICRO po prvi put sudjelovati u provedbi Norveškog financijskog mehanizma kroz program vrijedan 25,8 milijuna eura usmjeren na jačanje inovacijskih kapaciteta hrvatskih i norveških poduzeća u području zelene i plave ekonomije.
HAMAG-BICRO tako nastavlja biti jedan od ključnih nositelja provedbe nacionalnih i europskih programa potpore poduzetništvu, inovacijama i investicijama s ciljem stvaranja konkurentnijeg, otpornijeg i održivijeg hrvatskog gospodarstva. Sjednici su, uz domaćina, načelnika Općine Gornji Kneginec Gorana Kaniškog, nazočili župan Varaždinske županije Anđelko Stričak, predstavnici gospodarstva te članovi Odbora za gospodarstvo Hrvatskoga sabora. Župan Stričak predstavio je rezultate gospodarskog razvoja Varaždinske županije, istaknuvši snažan investicijski ciklus, rast gospodarstva i jednu od najnižih stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj.
Nakon sjednice sudionici su obišli dva značajna investicijska projekta. U Poduzetničkoj zoni Kneginec posjetili su tvrtku Fanon, jednog od vodećih proizvođača stočne hrane u Hrvatskoj, gdje ih je ugostio direktor Mario Jarnjak. Predstavljena je druga faza investicijskog ciklusa, uključujući izgradnju tvornice za proizvodnju proteina i ulja vrijedne devet milijuna eura. Obišli su i radove na rekonstrukciji hotela Minerva u sklopu Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice. Ravnatelj bolnice Denis Kovačić izvijestio je kako bi radovi trebali biti završeni do jeseni. Projekt „Unapređenje kvalitete smještaja i sadržaja hotela Minerva“ vrijedan je više od 35,7 milijuna eura, pri čemu je iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti osigurano 17,1 milijun eura bespovratnih sredstava Europske unije.
HOK: Obrtnici ne smiju biti teret antiinflacijskih mjera
Na sjednici je o aktualnim poreznim pitanjima govorio i predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil, koji je izvijestio o nedavnom sastanku predstavnika HOK-a s Ministarstvom financija vezanom uz Vladine antiinflacijske mjere i moguće izmjene koje bi mogle utjecati na više od 80.000 paušalnih obrtnika. Kratohvil je istaknuo kako postoje rješenja koja mogu osigurati dodatne prihode državnom proračunu bez dodatnog opterećivanja obrtnika koji posluju zakonito i uredno podmiruju svoje obveze. Naglasio je važnost nastavka dijaloga sa strukom te izrazio očekivanje da će Ministarstvo financija razmotriti sve prijedloge prije donošenja konačnih odluka.
HOK podržava mjere usmjerene na očuvanje životnog standarda građana, smanjenje inflacije i stabilnost javnih financija, no upozorava da povećanje poreza i doprinosa za obrtnike nije učinkovita antiinflacijska mjera. Obrtnici, ističu u Komori, nisu generator inflacije, nego među prvima osjećaju njezine posljedice kroz rast troškova poslovanja. Komora predlaže zadržavanje postojećeg sustava doprinosa za sve obrtnike te postojećeg modela oporezivanja za paušalne obrtnike s prihodima do 40.000 eura. Eventualne porezne korekcije, prema prijedlogu HOK-a, mogle bi se razmatrati isključivo u najvišim prihodovnim razredima i to do najviše 33 posto.
Takav model, smatraju u HOK-u, omogućio bi dodatne prihode državnom proračunu, a istodobno očuvao konkurentnost i održivost najvećeg dijela hrvatskih obrta, poticao samozapošljavanje te spriječio prelazak dijela gospodarskih aktivnosti u sivu zonu.
Iz Hrvatske obrtničke komore također upozoravaju kako rast prosječnih plaća već sada automatski povećava prihode od doprinosa, dok kontinuirani rast broja obrta dodatno širi bazu poreznih obveznika. Upravo zato smatraju da dodatno povećanje doprinosa nije nužno za ostvarenje planiranih fiskalnih ciljeva. Zaključeno je kako je obrtništvo posljednjih godina jedan od ključnih pokretača gospodarske aktivnosti, samozapošljavanja i formalizacije poslovanja te da je važno sve buduće izmjene poreznog i regulatornog okvira donositi u suradnji sa strukom i uz uvažavanje stvarnih potreba hrvatskih obrtnika.
