Povoljna kretanja u razini javnog duga nastavljena su i u srpnju ove godine kada je dug u odnosu na prethodni mjesec smanjen za 2,4 milijarde kuna, dok je u odnosu na isti mjesec prošle godine praktički stagnirao (povećan je za skromnih 84,7 milijuna kuna). Pozitivne tendencije rezultat su gospodarskog rasta, pri kojem pada udio javnog duga u BDP-u te nastavka dobrih proračunskih kretanja obilježenih proračunskim viškom koji je na razini konsolidirane opće države u prvih šest mjeseci ove godine dosegao iznos od 1,8 milijardi kuna uz primarni proračunski višak (prihodi umanjeni za rashode bez troška kamata) od 6,8 milijardi kuna. To je smanjilo potrebe države za novim zaduživanjem te pri zadržavanju niskih kamatnih stopa omogućilo refinanciranje dijela obveza po znatno povoljnijim uvjetima, što je pridonijelo daljnjem napretku u održivosti javnih financije. Tako je tijekom lipnja i srpnja refinancirana dospjela inozemna obveznica s kamatnom stopom od 5,875% novom euroobveznicom s kamatom od samo 2,7% godišnje, čime su nastavljene uštede na troškovima kamata u državnom proračunu (u prvom polugodištu ove godine su troškovi kamata u proračunu opće države u odnosu na isto razdoblje prošle godine smanjeni za 424,5 milijuna kuna).
Od kraja prošle godine do kraja srpnja ove godine razina javnog duga smanjena je za 1,7 milijardi kuna, uz smanjenje inozemnog duga za 5,4 milijarde kuna i povećanje unutarnjeg duga za 3,7 milijardi kuna. Povećanje unutarnjeg duga tijekom prvih sedam mjeseci ove godine rezultat je povećanja obveza po izdanim obveznicama za 4,5 milijardi kuna uz smanjenje kreditnog zaduženja za 0,4 milijarde kuna te smanjenja obveza po trezorskim zapisima za 0,3 milijarde kuna. Istodobno je kod inozemnog duga zabilježeno smanjenje svih sastavnica duga, a najizrazitije kreditnog duga koji je smanjen za 3,1 milijardu kuna te duga po izdanim obveznicama za 2,2 milijarde kuna.
Prema kretanju udjelu javnog duga u BDP-u Hrvatska je i dalje uspješna u europskim okvirima, pa je tako udio javnog duga u BDP-u na kraju drugog kvartala ove godine iznosio 76,1%, što je 2,3 postotna boda niže nego u istom razdoblju prošle godine čime se, prema dinamici smanjenja, svrstala na razinu prosječnog ostvarenja zemalja EU. Unatoč smanjivanju relativne visine javnog duga po znatno bržoj dinamici od one tražene Maastrichtskim kriterijima, Hrvatska se i dalje nalazi među 14 europskih zemalja čiji je udio javnog duga u BDP-u viši od dozvoljenih 60%.
I u narednom razdoblju očekujemo nastavak pozitivnih kretanja u području javnih financija obilježenih daljnjim smanjivanjem udjela javnog duga u BDP-u na razinu od oko 74% na kraju ove godine. Glavni rizik koji može usporiti takva kretanja nalazi se u aktiviranju dijela državnih jamstava, osobito onih povezanih s brodogradnjom, čiji učinak procjenjujemo na oko 0,7% BDP-a.
