Govoreći na 19. konvenciji hrvatskih izvoznika o značaju koji oni imaju za hrvatsko gospodarstvo, premijer Plenković naveo je da te tvrtke zapošljavaju više od 50 posto svih zaposlenih, ostvaruju više od 60 posto investicija te 77 posto svih ulaganja u istraživanje i razvoj, kao i 57 posto dobiti. "Vi ste kičma hrvatskoga gospodarstva. Želimo da pridonesete našem međunarodnom pozicioniranju, našem gospodarskom rastu, većoj zaposlenosti i kvaliteti života građana. Radeći za svoje kompanije i za sebe pridonosite Hrvatskoj koja je danas puno snažnija nego što je bila, sposobnija nositi se s mnogim krizama i izazovima i direktno utjecati svojim položajem na brojne međunarodne procese", poručio je.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas na i 17. dodjeli nagrade "Zlatni ključ" najboljim izvoznicima u 2023. godini.
Nakon što je uručio nagradu u kategoriji Najbolji veliki izvoznik u 2023. godini tvrtki Končar - distributivni i specijalni transformatori d.d., premijer Plenković čestitao je uime Vlade svim dobitnicima Zlatnoga ključa.
Govoreći o današnjem globalnom i nacionalnom kontekstu, naveo je da se svijet u 2024. našao u najvećoj izbornoj godini u kojoj glasa više od četiri milijarde ljudi.
Istodobno, svijet je opterećen i dalje brutalnom ruskom agresijom na Ukrajinu, koja traje već gotovo dvije i pol godine i čije su posljedice na gospodarstvo, socijalnu i energetsku situaciju, inflatorne pritiske, trgovinske tokove i sankcijske režime bez presedana, a kraj joj se u ovom trenutku ne nazire.
Izrazito kompleksna međunarodna situacija dovodi do daljnjih nezakonitih migracija, a one do tektonskih promjena u političkim arhitekturama Europe
S druge strane, postoji ozbiljan sukob između Kine i SAD-a, kazao je premijer Plenković podsjetivši da se SAD svojim zakonom o smanjenju inflacije, kao mehanizmom protekcionizma bez presedana, zaštitila od Kine, ali usput i od drugih.
Stoga Europska unija, pojasnio je, već godinu i pol dana radi na tome kako da ublaži negativne efekte takvog akta za svoje velike izvoznike u SAD.
Uz to, tu je i rat između Izraela i Hamasa na Bliskom Istoku, koji prijeti regionalnom eskalacijom.
Sve to stvara izrazito kompleksnu međunarodnu sigurnosnu situaciju koja dovodi do poticaja za daljnje nezakonite migracije, a one su razlog najvećih strukturnih tektonskih promjena u europskim zemljama.
Da nije bilo te velike migrantske krize, od 2015. do danas, dodao je premijer Plenković, nije realno da bi rezultati jučerašnjih parlamentarnih izbora u Francuskoj u prvom krugu bili ovakvi kakvi jesu, niti bi Alternativa za Njemačku ostvarila rezultat kakav je ostvarila na europskim izborima u Njemačkoj, a politička arhitektura u mnogim europskim zemljama ne bi izgledala kako izgleda danas.
Renesansa ogromnih investicija u obranu država članica EU-a i NATO-a
Svi se ti elementi, istaknuo je premijer Plenković, moraju uzeti u obzir jer utječu i na Hrvatsku i njeno gospodarstvo.
Renesansa ogromnih investicija u obranu odgovor je država članica EU-a i NATO-a na sve ove okolnosti, naveo je predsjednik Vlade.
A što su veće investicije u obranu, to je pritisak na proračune teži. Zato je Europska komisija u svom zadnjem izvješću otvorila procedure prekomjernog proračunskog manjka za nekoliko velikih zemalja - Francusku, Italiju i Poljsku.
Gotovo je nemoguće, kazao je premijer, imati enormna ulaganja u obrambeni sektor i ostati u okviru ekonomske i financijske discipline koja se očekuje od država članica.
Posljedice svega navedenoga su velike, dodao je, a tome se moraju prilagođavati i hrvatski izvoznici.
Vlada će nastaviti podupirati hrvatske izvoznike osnažena promijenjenim međunarodnim položajem Hrvatske
Govoreći o značaju koji izvoznici imaju na hrvatsko gospodarstvo, predsjednik Vlade naveo je da te tvrtke zapošljavaju više od 50 posto zaposlenih, ostvaruju više od 60 posto investicija te 77 posto svih ulaganja u istraživanje i razvoj, kao i 57 posto dobiti.
"Vi ste kičma hrvatskoga gospodarstva", poručio im je dodajući da je zadatak Vlade osigurati im dobar zakonski okvir.
Naveo je da će Vlada nastaviti raditi ono što je radila u prethodna dva mandata, ali sada u drugačijem kontekstu i s još više iskustva posebno u kriznom upravljanju s obzirom na protekle krize koje je riješila na jako dobar način.
Uz to, naglasio je i promijenjeni međunarodni položaj Hrvatske, koja je danas članica i Schengenskog prostora, europodručja i Europskog stabilizacijskom mehanizma, a na proljeće 2026. će se pridružiti i OECD-u, jedinoj preostaloj važnoj organizaciji čija članica tek trebamo postati.
"S tim trenutkom mi smo kao država riješili sve svoje strateške nacionalne ciljeve o međunarodnom pozicioniranju", poručio je.
I u vremenima krize ostvarili smo dobar rast zahvaljujući čvrstim temeljima koje smo postavili
Ističući važnost takvog međunarodnog položaja za hrvatske tvrtke, premijer je naveo primjer u kojem se te tvrtke predstavljaju svojim partnerima i mogu im kazati da su iz zemlje koja je i članica OECD-a, Europskog stabilizacijskog mehanizma, eurozone, Schengenskog prostora, Europske unije i NATO-a, s istodobno najvišim kreditnim rejtingom, stabilnim javnim financijama i rasterećivanjem gospodarstva.
Istodobno, naveo je, država ima dovoljno fiskalnog prostora i snage da u krizama djeluje zaštitnički prema građanima i gospodarstvu kao jedini akter koji to može podsjetivši da je država nakon višestrukih kriza očuvala socijalnu koheziju u društvu.
Upravo zato veliki broj hrvatskih građana, naglasio je, nije osjetio te krize na način na koji su ih osjetili građani u brojnim drugim državama, posebno rast cijena energenata.
"To su temelji zbog kojih smo mogli ostvarivati ovako dobar rast u vremenima krize", rekao je premijer Plenković podsjetivši na kontinuirani rast BDP-a, uz iznimku 2020. godine zbog posljedica Covid krize.
Projekcije rasta hrvatskog BDP-a za ovu godinu između 3 i 3,5 posto, a prosječni rast na razini EU-a 1 posto
U prvom kvartalu ove godine, Hrvatska bilježi drugi najveći rast gospodarstva među zemljama Europske unije, odmah iza Malte, a što se tiče projekcija rasta BDP-a ovu godinu, od Vlade, do Europske komisije, preko MMF-a i Svjetske banke do OECD-a, niti jedna nije manja od 3 posto te variraju između 3 i 3,5 posto.
U tom je kontekstu naveo da je Hrvatska u proteklih osam godina prema temeljnom kriteriju razvijenosti BDP per capita sa 62 posto prosjeka razvijenosti Europske unije došla na 76 posto.
Rast u ovoj godini navodi na zaključak da će do kraja 2024. taj prosjek doseći preko 77,5 posto, kazao je premijer dodajući da će prosjek najavljenoga rasta na razini Europske unije biti jedan posto, a na razini europodručja 0,8 posto.
Do kraja mandata ove Vlade, dodao je premijer, Hrvatska će, ako nastavi ovako rasti, dosegnuti prosjek razvijenosti između 80 i 82 posto.
Vlada u trećem mandatu predstavlja kontinuitet, pouzdanost, predvidljivost i jasan smjer što je ključno upravo za izvoznike
Pritom ova Vlada, koja sada ima već osam godina iskustva, i to ne baš jednostavnoga, naglasio je, poslodavcima, sindikatima, gospodarstvu i stranim partnerima predstavlja kontinuitet, pouzdanost, predvidljivost i jasan smjer koji neće dovesti ni do kakvih turbulencija, što je ključno, smatra, upravo za izvoznike.
Uz to, tu su i brojni programi i mjere kojima Vlada potiče hrvatske izvoznike.
"Veliki, transformativni proces koji smo vodili zadnjih nekoliko godina pridonio je vašoj poziciji u unutar hrvatske i u međunarodnim aktivnostima", kazao je premijer Plenković.
Premijer je naveo i trenutne podatke o zaposlenosti u Hrvatskoj, a na današnji dan zabilježeno je više od milijun i 740 tisuća osiguranika, više nego ikada. Istodobno, broj nezaposlenih je ispod 84 tisuće, nikada manji.
Taj proces, naglasio je, prati i rast plaća, i u privatnom i u javnom sektoru, podsjetivši da je BDP per capita od 2016., kada je bio 11.500 eura, u 2023. narastao na 20.000 eura, dok je u apsolutnom iznosu BDP skočio s 47 milijardi eura na 76 milijardi eura.
"To govori o snažnom zamahu hrvatskoga gospodarstva, a vaš doprinos je itekako bitan, cijenjen i važan", poručio je premijer Plenković.
Dinamiziranje tržišta kapitala izdavanjem narodnih obveznica i trezorskih zapisa
Posebnu pažnju Vlada je posvetila dinamiziranju tržišta kapitala, naglasio je premijer kazavši da je to godinama bila jedna od "uspavanih ljepotica" u kontekstu hrvatskoga gospodarstva.
Stoga je potezima poput izdavanja narodnih obveznica i trezorskih zapisa za građane i institucionalne investitore Vlada malo "prodrmala" to tržište.
Građani i investitori su pokazali povjerenje u državnu ekonomsku i fiskalnu politiku, naglasio je, ulažući u do sada četiri milijarde eura u državne vrijednosnice.
Govoreći o Programu Vlade u kompliciranom međunarodnom kontekstu, premijer Plenković je naglasio kako on prepoznaje sve globalne trendove, a ima na umu i doprinos konkurentnosti europskome gospodarstvu.
Trima velikim prioritetima - demografskoj revitalizaciji, dekarbonizaciji i digitalnoj transformaciji, dan je i institucionalni značaj u Hrvatskoj kroz novi ustroj ministarstava, dodao je.
Naveo je i da će se kroz razgovore s Europskom investicijskom bankom pokušati postići da i oni usmjere svoje investiranje upravo onako kako državama članicama danas treba.
Radeći za svoje kompanije i za sebe izvoznici pridonose međunarodnom pozicioniranju, gospodarskom rastu, većoj zaposlenosti i kvaliteti života građana
Naglasivši da su poslovni rezultati hrvatskih izvoznika sjajni i snaže Hrvatsku u gospodarskom smislu, poručio je da će ih Vlada i dalje podupirati i dodao da taj osnaženi međunarodni položaj u konačnici ima za cilj pomoći hrvatskom gospodarstvu.
"Želimo da pridonesete našem međunarodnom pozicioniranju, našem gospodarskom rastu, većoj zaposlenosti i kvaliteti života građana. Radeći za svoje kompanije i za sebe pridonosite Hrvatskoj koja je danas puno snažnija nego što je bila, sposobnija nositi se s mnogim krizama i izazovima i direktno utjecati svojim položajem na brojne međunarodne procese", poručio je premijer Plenković zahvalivši im na doprinosu hrvatskom gospodarstvu i društvu.
IZVOR: VLADA
