Obnovljivi izvori energije pružaju jedinstvenu priliku za ulaganja, otvaranje novih radnih mjesta i razvoj regija diljem Hrvatske. Hrvatska je prilično uspješna po udjelu zelene energije u ukupnoj potrošnji - lani je taj udio bio čak veći od 32 posto. Po potrošnji električne energije ove bismo godine mogli doseći 70 posto, što bi nas svrstalo među vodećih pet u EU. No, iza naših dobrih brojki uglavnom stoje hidroelektrane, dok je ostatak potencijala daleko od ostvarenja. Različiti regionalni potencijali energije sunca, vjetra, vodika i geotermalne energije bili su tema konferencije Obnovljivi izvori energije za održivi razvoj koja se danas održava u Sisku u organizaciji HGK Županijske komore Sisak i Sektora za industriju i održivi razvoj. HGK, u suradnji sa Županijskom komorom Otočac, Županijskom komorom Karlovac i Komorom Zagreb.
"HGK i njezino Udruženje obnovljivih izvora energije posvećeni su maksimalnom iskorištavanju tog potencijala. Početkom ove godine predstavili smo svoje stajalište - pregled najvećih prepreka razvoju projekta uz prijedlog rješenja. Postigli smo značajan pomak u regulacijskom smislu, te nastavljamo s radom. Za cjelokupnu sliku razvoja projekata potrebno je donijeti mrežna pravila i cijenu priključka“, rekao je direktor Sektora za industriju i održivi razvoj HGK. Marija Šćulac.
Malo koja djelatnost toliko ovisi o pravodobnom i kvalitetnom planiranju kao energetika, rekao je predsjednik Udruge obnovljivih izvora energije HGK Ivo Čović . Nakon niza godina čekanja na nove propise i skromnih pomaka u novoinstaliranim kapacitetima, Čović je izrazio nadu da je došlo vrijeme za ozbiljan akcijski plan izgradnje postrojenja koja koriste obnovljive izvore u narednim godinama, tj. definirati koji će od stotinu projekata biti u proceduri u, primjerice, sljedeće tri godine.
"Istovremeno, što prije, potreban nam je koordiniran plan razvoja proizvodnih pogona i elektroenergetske mreže za razdoblje 2026.-2030. u svakom dijelu Republike Hrvatske", rekao je Čović.
Sunce i geotermalna energija na razini županije
Solarni paneli zauzimaju mali udio u proizvodnom miksu, ali od prošle godine bilježimo dvostruko veći broj u kućanstvima. Na razini Sisačko-moslavačke županije pripremaju se projekti i investicije. U tijeku je izgradnja četiri solarne elektrane na području Novske i Lipika. Značajna je i najavljena investicija za tvornicu za proizvodnju litij-ionskih baterijskih artikala za električna vozila i baterijsko skladištenje energije u Sisku. Uz vrijednost investicije od preko 300 milijuna eura, gradnja prve faze trebala bi započeti krajem 2024. godine, a završetak do 2027. godine. U prvoj fazi planirana je snaga od oko 130 MWp, a kasnije s dodatnih 260 MWp .
O izgradnji solarnih elektrana na krovovima poslovnih objekata i na terenu za vlastite potrebe i prodaju električne energije na tržištu govorio je Tomo Galić, voditelj projekta Sunceco iz Siska .
Elektrane i baterijski spremnici dugoročno mogu pomoći da se cijene električne energije stabiliziraju, kazao je Galić.
Geotermalni projekti posljednjih godina postaju ključna komponenta zelene tranzicije. Svi oni gradovi koji imaju dokazan geotermalni potencijal imaju priliku postati pametni termalni gradovi. Primjer je projekt TopThermalCity i REWARDheat u Topuskom koji je predstavio ravnatelj Lječilišta Topusko Domagoj Mosler .
“Projekt uključuje proširenje i sanaciju vrelovodne mreže, korištenje geotermalne vode u energetske svrhe, povećanje broja korisnika te veće korištenje geotermalne vode kao obnovljivog izvora energije”, pojasnio je Mosler. I u poljoprivredi geotermalna energija ima širok raspon primjena, uključujući uzgoj, preradu, skladištenje, grijanje staklenika i sterilizaciju tla.
Primjer Siska donekle je simboličan - grad koji je bio perjanica prvenstveno naftne, ali i metalurške i kemijske industrije, krenuo je u zelenu tranziciju. Župan Sisačko-moslavačke županije Ivan Celjak istaknuo je kako je u tijeku izmjena prostornog plana kako bi se omogućila izgradnja 20 solarnih elektrana.
"Često se govori o nekadašnjem Sisku kao industrijskom gradu. Tranzicija je učinila svoje. Županija na tome radi kroz obrazovni sustav i poduzetništvo. Želimo osigurati održivi razvoj i biti jedna od vodećih županija u korištenju obnovljivih izvora energije“, rekao je župan.
O potencijalu vjetra i vodika
Što se vjetra tiče, tu smo puno bolji. Lani su vjetroelektrane činile 12,49 posto ukupne energetske strukture. Svjedoci smo sve većeg broja s povećanjem snage: Vrataruša, VE Senj, Lički Medvjed - od 42 MW do čak 1TW snage. Potonji može pokriti čak pet posto naših ukupnih potreba za električnom energijom. Na panelu o vjetropotencijalu posebno je istaknuta potreba suradnje s lokalnom zajednicom u izradi projekata.
„Želimo izgraditi vjetroelektranu koja će donositi ne samo čistu zelenu energiju, već i širu zajednicu i zato smatramo da je izuzetno važna suradnja sa svim dionicima, a posebno onima koji žive u neposrednoj blizini Do sada smo imali odličnu suradnju i komunikaciju s lokalnom zajednicom i vjerujemo da će se ona nastaviti i produbljivati iu budućnosti“, rekao je Goran Trška, regionalni voditelj vjetroelektrane Lički medvjeld.
Vodik je specifičan jer se može sam proizvesti iz drugih OIE, poput sunca i vjetra. Primjena vodika kao energenta je raznolika, za različite segmente društva i gospodarstva, od goriva za vozila, energenta za industrijske procese, skladištenje energije i mnoge druge.
"Trenutno je najveći problem kod projekata zelenog vodika problem kokoši i jajeta. Ako se projekt razvije, postavlja se pitanje postoji li ciljani kupac za proizvedeni vodik, kao i postoji li infrastruktura. Ako infrastruktura postoji izgrađeno, pitanje je hoće li biti dovoljno proizvođača. Dio rješenja ovog problema trebao bi biti riješen i kroz projekt Doline vodika sjevernog Jadrana", objasnila je predsjednica Uprave HGK Hydrogen grupe Danica Maljković, voditeljica Dokingovog startupa Indeloop za proizvodnju vodika iz otpadnih materijala. Trenutno pregovaraju s potencijalnim investitorima i partnerima kako bi ovu inovativnu tehnologiju plasirali na svjetsko tržište.
Posljednji panel konferencije bio je posvećen financiranju zelene tranzicije, uključujući EU fondove, ali i druge izvore poput HBOR-a, EBRD-a i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
HGK je tu da pomogne tvrtkama u pronalaženju izvora financiranja kroz naše individualne konzultantske usluge i pomoć u poslovnoj prilagodbi kroz ESG Akademiju, objasnio je voditelj Odjela za EU i pripremu projekata Domagoj Topić .
Konferenciju su podržali Končar kao partner konferencije i Hrvatska pošta kao panel partner. Pokrovitelj skupa je Vjetroelektrana Lički Medveđ, dok su pokrovitelji skupa bili Flamtron, SOL Croatia, Grad Kutina, Općina Brinje i tvrtka Selan.
