„Postoji veliki interes poduzetnika za prijave na EU natječaje. Na tom putu manjak informacija i složenost procedura najčešći su neprijatelji. Stoga natječaje i financijske instrumente moramo približiti korisnicima, a postupak prijave učiniti bezbolnijim,“ rekao je potpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU Ivan Barbarić povodom otvaranja konferencije Sredstva fondova EU: Aktualnosti i najave za male i srednje poduzetnike održane danas u HGK u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske udruge banaka.
Barbarić je dodao da je današnja konferencija dodatni korak prema tome, kao rezultat kvalitetne suradnje Hrvatske udruge banaka i HGK s ciljem povezivanja banaka, realnog sektora i državnih institucija. Kao dobar primjer iskorištavanja sredstava istaknuo je program Konkurentnost i kohezija i prioritetnu os „poslovna konkurentnost“. „Od sveukupnih 1,14 milijardi eura, udio ugovorenih bespovratnih sredstava je preko 50%. Korisnici su i mala i srednja poduzeća,“ rekao je Barbarić.
Veliki odaziv poduzetnika
''Prema najnovijim pokazateljima, Hrvatska i dalje nedovoljno brzo povlači ukupna sredstva fondova Europske unije, ali istovremeno bilježi velik odaziv poduzetnika na natječaje. Iz tog razloga je potrebno ukinuti poduzetničke barijere kako bi sva ulaganja urodila plodom i nastavila rasti, a banke u tome žele sudjelovati savjetnički i kreditno. Sredstva iz fondova Europske unije ne smiju biti jedina koja omogućavaju gospodarski rast, već i Hrvatska treba strukturno učiniti puno više. Potrebno je privući svježi privatni kapital i dodatno porezno rasteretiti vlasnička ulaganja i cijenu rada. Nakon višegodišnje stagnacije, Hrvatska bilježi u 2018. godini rast kreditiranja poduzetnika, a za to su ključni fondovi Europske unije uz privatni kapital i jamstva Hrvatske agencije za malo gospodarstvo i investicije,“ rekao je direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović.
Direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić predstavio je podatke o korištenju fondova EU u Hrvatskoj. „Ukupno nam je dostupno 10,7 milijardi eura iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje 2014. – 2020. Do kraja 2017. je objavljeno natječaja u vrijednosti preko 5,6 milijardi eura, odnosno preko 50 posto ukupnih sredstava koja su nam na raspolaganju“, izjavio je Savić, objasnivši potom tijek europskog novca kroz alokaciju, natječaje, ugovaranje, plaćanje korisnicima, ovjeravanje izjave o izdacima pa sve do konačne doznake sredstava u proračun RH.
Kruta europska pravila
Dragan Jelić iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU pričao je o financiranju poduzetnika iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. „Za dobivanje europskog novca moramo se držati pravila koja se ponekad čine kruta, ali nadamo se da će u idućem razdoblju procedure biti pojednostavljene. Kroz spomenuti program dostupno nam je preko 8 milijardi eura, a do sada je potpisano 3.125 ugovora. Ugovoreno je 43,4 posto bespovratnih sredstava u alokaciji po svim prioritetnim osima“, kazao je Jelić, najavivši da će se ubuduće većina procedura i potrebnih dokumenata moći dobiti elektronskim putem.
Nedovoljno natječaja za male poduzetnike
Na panelu o bespovratnim sredstvima EU pod moderatorskom palicom Zvonimira Savića raspravljali su Dragan Jelić, Kristijan Mavrek iz Zajednice poslovnih savjetnika HGK, Boran Lončarić, predsjednik uprave GDi Grupe i Goranka Crnković Trivić iz Erste&Steiermärkische Banke. Jelić je naglasio kako možemo otključati još 6 posto ekstra sredstava ako dosegnemo zadanu alokaciju te najavio da će se ići u izmjene Operativnog programa jer su neki ciljevi zacrtani malo preoptimistično. „Uspjet ćemo 'spasiti' neke prioritetne osi, neke će izgubiti tih 6 posto, ali sva ta sredstva koja ne iskoristimo mogu se prebaciti na uspješne osi, tako da neće propasti“, pojasnio je Jelić. Lončarić je istaknuo kako su jako zadovoljni suradnjom s bankama po pitanju bankarskih garancija u sufinanciranju EU projekata. Crnković Trivić je detaljnije predstavila koje sve proizvode banke nude u tom pogledu, a Mavrek je kazao kako su kao konzultanti prošli dug put sa svim dionicima u sustavu i da je on danas kvalitetno posložen. „Ima puno natječaja za male i srednje poduzetnike, ali još uvijek ne dovoljno jer je interes vrlo velik“, poručio je Mavrek.
Drugi panel u fokusu je imao financijske instrumente EU, a na njemu su sudjelovali Dijana Bezjak iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, Josipa Kutle Stepančić iz Hrvatske agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije, Martina Jus iz Hrvatske banke za obnovu i razvitak te Josip Josipović iz Zagrebačke banke. Zaključeno je kako mikro i mali poduzetnici koji nemaju imovine ranije nisu bili zanimljivi bankama, ali sada su im dostupni financijski instrumenti koji pokrivaju puno širu bazu korisnika po izuzetno povoljnim uvjetima i pojednostavljenim procedurama.
