Hrvatska je idealna zemlja za pretvaranje energije Sunca u električnu, no taj je potencijal dosad gotovo neiskorišten. Velikim dijelom tomu pridonose preduga procedura i komplicirana dokumentacija. No unatoč tomu, u Šibensko-kninskoj županiji, gdje se završava prva solarna elektrana, zahtjeva za nova polja trostruko je više od raspoloživih lokacija.
Prvi će solarni megavati s ovoga polja pod planinom Prominom prostrujiti već ovoga ljeta.
- Ukupno je to 22 MWh instalirane snage. To je zasad najveći takav projekt koji je u fazi izgradnje, rekao je Jože Bajuk, član uprave Petrola.
No u susjedstvu se uskoro počinje graditi deseterostruko veća solarna elektrana.
- To vam je sigurno za 100 tisuća domaćinstava, proizvodnja energije za 100 tisuća prosječnih kućanstava u Hrvatskoj, kazao je Aljoša Pleić.
Visoravan obasjana suncem pravi je mamac za ulagače u solarnu energiju.
- Tako da ja skoro na dnevnoj razini imam upita, izjavio je Tihomir Budanko, načelnik općine Promina.
Cijeli će drniški kraj udomiti gotovo polovinu "solara" u Šibensko-kninskoj županiji. Lokacije se moraju pomno birati jer elektrane ne smiju biti u zaštićenim prirodnim područjima, kakvima ova županija obiluje, niti u blizini naselja, kažu planeri.
- Na području na kojem sada imamo planiranih oko 700 hektara prostora, samo na tom širem području je bilo zahtjeva za 3 tisuće hektara, rekao je Damir Lučev, ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Šibensko-kninske županije.
Golem interes proizlazi i iz činjenice da je Hrvatska, po korištenju ovoga obnovljivog izvora energije na europskom začelju.
- Zadnji smo po instaliranim kapacitetima solarne energije, manje od 1 posto. Ako gledamo solarnu energiju u odnosnu na druge obnovljive izvore energije, ona čini nekakvih 10 posto, izjavila je Maja Pokrovac, direktorica udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske.
Slovenski ulagači, uz pedesetak već instaliranih obnovljivih megavata, planiraju postaviti još stotinu novih.
- Geografija bogata vjetrom, za vjetroelektrane i sa suncem. Što stvara, u usporedbi sa Slovenijom, geografski definitivno neograničene mogućnosti, kazao je Bajuk.
Solari su trenutačno hit. Uz najbolji omjer uloženo-dobiveno i obilje sirovine na ovome području, krasi ih i najmanji otisak u okolišu u odnosu na druge "obnovljivce".
- Od stakla, od aluminija ili željeza, od kojeg god već materijala su okviri, nekakvih poluplastičnih proizvoda. To se sve može reciklirati, objasnio je Pleić.
Općina Promina solarne elektrane želi na lokacijama devastiranim površinskim rudarenjem i bacanjem otpada u jame.
- Ovakvim načinom bi se dobila vizura, dobio bi se drugačiji krajobraz. I imali bi višestruku korist i od solarnih elektrana i riješili bi se glomaznog otpada, kazao je Budanko.
A plaćanjem propisanih naknada, solarne bi elektrane njihove trenutačne općinske prihode utrostručile.
IZVOR: HRT
