„Za vrijeme pandemije, za razliku od ostalih svjetskih i europskih zemalja, držali smo kulturu otvorenom, osim onih prvih par tjedana lockdowna, pa je tako bilo s muzejima, uz veliku potporu Vlade i Stožera. Donijeli smo dobru odluku, bez obzira što je bilo financijski jako teško izdržati“, rekla je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek gostujući u emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada".
Najavila je Noć muzeja, istaknuvši da će uspjeti i ove godine, kako je i prošle godine uspjelo u hibridnom obliku.
Ministrica je kazala da krizu publike osjećamo i u Hrvatskoj, ali ne na način kao u svijetu: „Naša odluka stvorila je kulturni kapital i mislim da smo uspjeli naći dobar balans između odvijanja relativno normalnog života i brige za zdravlje naših građana“.
Podsjetila je da je Ministarstvo cijelo vrijeme pomagalo, od početka Covid krize pomagalo te da se išlo logikom da bolje da se ne zatvara i da ljudi gube poslove, već da se radi ono što može.
„To je bio niz mjera, od izravnih potpora, natječaji, na primjer za digitalnu prilagodbu, dali smo subvencije i potpore malim kazalištima za prilagodbu novom normalnom, i produkcijski i financijski, natječajem“ Jer svirati se mora“, kojeg smo provodili s Glazbenom unijom, omogućili nastavak koncertne aktivnosti, prvi put smo omogućili kroz jednu garancijsku shemu EU kredite“, navela je ministrica.
Dodala je da će Nacionalnim planom oporavka i otpornosti imati na raspolaganju 250 milijuna za financiranje kulturnih i kreativnih industrija. „To će sigurno biti još jedan poticaj tom sektoru da se pokrene“.
Već je alocirano više od milijardu kuna, to je gotovo 50 posto
Podsjetila je i na početak krize: „Proračun nije imao nikakvih prihoda prvih nekoliko mjeseci i tu se nama zapravo dogodilo, u odnosu na druge katastrofe, to inicijalno kašnjenje. Ono što je trebalo raditi tih prvih mjeseci i što su zapravo prihvatljivi troškovi, radilo se u manjem opsegu jer jednostavno nije bilo kapaciteta - kazala je, podsjetivši na masivnu intervenciju države s kojom je spašeno 700.000 radnih mjesta.
Što se tiče posljedica potresa i obnove, ministrica Obuljen Koržinek naglasila je da je već alocirano više od milijardu kuna: „Kad gledate našu alokaciju za drugi fond solidarnosti, to je gotovo 50 posto. Dakle, u trenutku kad smo dobili odobrenje za taj petrinjski fond solidarnosti, mi smo već kroz te sustave kojima je zapravo taj novac i namijenjen, povukli više od milijarde kuna, gotovo 50 posto“, rekla je.
„Drugi dio, a to je vraćanje u prethodno stanje infrastrukture, škola, fakulteta, kulturne baštine, to se zna da ima svoje vrijeme“, nastavila je i dodala: „Potrebno je napraviti sve elaborate, projektnu dokumentaciju, javnu nabavu i to je normalno da ima tijek trajanja. Zato Europski fond solidarnosti nije namijenjen za to, već za hitne intervencije.“
„Mi ćemo sigurno kompletnu alokaciju koja je nama namijenjena realizirati“, rekla je i dodala da očekuje i više, jer se išlo logikom overbooking i overspending,što znači da morate puno više ugovoriti i potrošiti da bi vam dio bio prihvatljiv trošak.
„Ugovorili smo 400 posto alokacije“, rekla je i nastavila:
„U realizaciji je 150 projekata, to su ogromni projekti, od najvećih poput Katedrale i Muzeja Mimara, to su 180 milijuna vrijedni ugovori, što se ne može potrošiti u 18 mjeseci, to je nemoguće.“
„Sve to treba gledati u cjelini, svaki resor je maksimalno angažiran i vjerujem da ćemo dobro realizirati u cjelini ta sredstva koja su nam stavljena na raspolaganje“, zaključila je.
Ministrica je istaknula da je Vlada svjesna činjenice da to nije niti 5 posto potreba, ali da se radi strategija financiranja za dalje, prvo Nacionalnim planom oporavka i otpornosti, a nakon toga se će ići i na neke druge izvore financiranja.
O uvrštenju hrvatskih pisaca u srpsku književnost: Postoje brojni instrumenti, nadam se da će biti razuma
Ministrica je komentirala i uvrštenje hrvatskih pisaca u srpsku književnost, rekavši da je Ministarstvo reagiralo te da to smatra posezanjem ne samo za kulturom, već nastavak velikosrpske politike stalnog posezanja za tuđim, a takav pristup nije u duhu europske suradnje i principa.
„Poduzet ćemo i korake u pristupnom procesu kako bismo pokazali da je potrebno i slovo i duh prilagoditi europskom. Postoje brojni instrumenti, jer to je proces koji u prvom redu poziva države kandidate da prihvate sve norme i principe europskog ponašanja i nadam se da će biti razuma da se uvaže ovi argumenti, koji su apsolutno neoborivi, i da će odustati s njihove strane“, kazala je ministrica.
Na kraju, što se tiče glavnih projekata ministarstva, kazala je da je to nošenje s dvjema krizama, potresom i obnovom te praćenje situacije s Covidom i intervencije kulturnom sektoru. Navela je i strateške projekte, poput provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti:
„Posebno u našim strateškim projektima izrade novog sustava konzervatorskih podloga i digitalizaciji arhivskog gradiva. Čeka nas i zakon o kazalištima, puno je aktivnosti koje su normativno reformske, ali ove dvije krize u fokusu cijele Vlade, pa tako i nama“, zaključila je ministrica Obuljen Koržinek.
