Analiza spremnosti hrvatskih poduzeća na zelenu tranziciju za klimatsku neutralnost, koju su proveli Hrvatska gospodarska komora i konzultantska tvrtka Apsolon, pokazala je da više od 60% tvrtki ne percipira zelenu tranziciju kao priliku. Kao najznačajnije prepreke u provedbi zelene tranzicije tvrtke su identificirale financiranje projekata, zakonodavni okvir i administraciju, a veliku važnost pridaju financijskoj komponenti i najviše prilika za to očekuju od Višegodišnjeg financijskog okvira EU 2021.-2027. i HBOR-a. Rezultati istraživanja, u kojem su sudjelovala 192 poduzeća, predstavljeno je danas na konferenciji Poslovanje u doba zelene tranzicije u organizaciji HGK i Apsolona i pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja te Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU.
Iako zelena tranzicija nije dominantno percipirana kao prilika, više od 60% tvrtki ima projektnu ideju ili spremne projekte te žele ulagati u povećanje energetske učinkovitosti kroz ulaganje u infrastrukturu, povećanje udjela korištenja obnovljivih izvora energije te inovacije i nove tehnologije. Tvrtke smatraju i da će zelena tranzicija najviše utjecaja imati na poslovni model, infrastrukturu i prihod. Strategiju zelene tranzicije ima 15,7% tvrtki, dok 60% planira izraditi strategiju. Nefinancijski izvještaj izrađuje 20% tvrtki ispitanika, dok ih 28% to planira. U pogledu planova, njih 27,1% već je započeo s intenzivnim pripremama, 24,7% planira započeti aktivnosti u sljedećih 12 do 36 mjeseci, a 15,7% planira započeti aktivnosti sljedećih 6 do 12 mjeseci.
Podrška im je potrebna u pogledu informiranja i edukacije, to je potvrdilo 31,5% ispitanika, dok ih 28,3% posto treba podršku u pripremi, provedbi i financiranju projekata. Sektor poljoprivrede procjenjuje svoj poslovni model kao najspremniji za zelenu tranziciju.
Izrađene preporuke za bržu i bolju zelenu tranziciju
„Krajnji je trenutak da tvrtke počnu strateški razmišljati o svojoj zelenoj transformaciji, ne samo u kontekstu energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, već i industrije 4.0 te novih poslovnih modela utemeljenih na inovativnim zelenim tehnologijama. Iako će se plodovi ovakve investicije vidjeti tek kroz nekoliko godina, one tvrtke koje to ne učine sada kroz nekoliko će godina snositi negativne posljedice. Zelena tranzicija ogromna je prilika za transformaciju, stoga je sada više nego ikada potrebno zajedništvo i sinergijski pristup gospodarstva i javnog sektora kako bi se na najbolji način iskoristila prilika za investiranje i transformaciju koju nudi omotnica EU fondova za razdoblje 2021. do 2027.“, rekla je Nataša Ćurić Martinčević, predsjednica Uprave Apsolona.
Državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja HGK Nataša Mikuš Žigman istaknula je važnost istraživanja s obzirom na to o kojim je sve segmentima potrebno razmišljati kako bi zelena tranzicija bila što bezbolnija i što uspješnija. “Svi smo svjesni da je zbog klimatskih promjena održivost postala glavni izazov vremena u kojem živimo, “ rekla je Mikuš Žigman i istaknula da je porast temperature posebno izražen kod Mediterana, a s druge strane Europa ima ambiciju do 2050. postati prvi klimatski neutralan kontinent. Smatra da to može biti prilika za razvoj poslovnih modela te da Hrvatska kao mala i prilagodljiva ekonomija može to itekako iskoristiti, uz europska sredstva koja su nam na raspolaganju.
Na temelju rezultata istraživanja izrađene su preporuke za unaprjeđenje procesa zelene tranzicije, o kojima je govorio potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš. „Nitko ne kaže da će proces biti jednostavan, ali moramo poraditi na stavu da zelena tranzicija nije prijetnja, već prilika. Na tome će i HGK raditi kroz edukaciju članica, ali i savjetodavnu podršku jer vidimo da je naše istraživanje pokazalo da veliki broj tvrtki nema strategiju zelene transformacije. Gospodarstvu su potrebna i pravila igre koja mogu lako slijediti, dakle jasan i primjenjiv strateški i zakonodavni okvir. Ključno je i partnerstvo javnog i privatnog sektora, i u smislu razumijevanja potreba i aktivnosti obje strane, ali naravno i kada govorimo o značajnim financijskim resursima koji će biti potrebni za zelenu tranziciju, posebice iz nove financijske perspektive EU,“ naglasio je Radoš i pozvao tvrtke da se obrate HGK za potporu u procesu koji je pred njima.
Predvodnici zelene tranzicije u Hrvatskoj
Da svijetli primjeri i predvodnici postoje i u redovima domaćeg gospodarstva, potvrdile su tvrtke sudionici dva panela u sklopu konferencije, koji su predstavili koliko je visoka njihova „zelena ljestvica očekivanja“. „Integrirani sustav upravljanja resursima na održiv način u Atlantic Grupi predstavlja dio promišljene politike kvalitete i održivosti kojom potvrđujemo našu predanost načelima održivog razvoja, gospodarske učinkovitosti te ekološke i društvene odgovornosti. Odabirom tehnologija i usluga prihvatljivih za okoliš, upravljanjem rizicima na području energije te poticanjem aktivnosti za povećanje energetske efikasnosti kontinuirano radimo na očuvanju okoliša. Nositelji održivog razvoja primarno su naši proizvodi, jer već promišljajući asortiman brinemo o tome da naši proizvodi inoviraju i sami sastav proizvoda i njegovu ambalažu, razmišljajući o smanjenju otpada, mogućnosti maksimalnog iskorištavanja materijala i smanjenom korištenju plastike. Uz to što sami sebi podižemo ljestvicu očekivanja, smatramo važnim naše partnere i potrošače također potaknuti na odgovorno ponašanje prema okolišu, “ rekao je jedan od panelista konferencije, potpredsjednik Atlantic Grupe za Korporativne aktivnosti Neven Vranković.
„Rezultati istraživanja su nam pokazali da većina hrvatskih tvrtki gleda na zelenu tranziciju kao prijetnju i najčešće ju svodi na energetsku učinkovitost, dok je DOK-ING Energo primjer tvrtke koja radi upravo suprotno. Prepoznali smo rano smjer u kojem ide europsko gospodarstvo i pratimo tempo energetske zajednice. Dapače, razvijamo proizvode i usluge koje integriraju više segmenata zelene i kružne ekonomije, a najbolji primjer je naš stroj ''CROcodile'' koji objedinjuje ekološki prihvatljivo zbrinjavanje otpada, oporabu organskog materijala po principu cirkularne ekonomije i istovremeno proizvodnju obnovljivih izvora energije, točnije vodika koji je prepoznat kao glavni nositelj puta k dekarbonizaciji do 2050,“ rekla je direktorica tvrtke DOK-ING Energo Danica Maljković.
Maljković je istaknula da inovacije poput njihovih i istraživanja novih tehnologija polako postaju prioritet, a poslovi u sektoru održivog razvoja i obnovljivih izvora energija novi standard. Prema tome hrvatsko gospodarstvo mora bolja razumjeti potrebe i biti u korak s vizijom zelene Europe jer to je ujedno prilika za transformaciju i profitabilan rast domaćih tvrtki, što pokazuju i značajne financijske omotnice za zeleni val ulaganja na EU i HR razini koje hrvatskim tvrtkama pružaju priliku kao nikada do sad.
Perspektivu prehrambene industrije opisao je predstavnik Podravke. „Danas je jedno izvjesnije nego ikad prije. Klimatske promjene u bliskoj budućnosti imat će najveći utjecaj na sektor poljoprivrede i time posljedično na prehrambenu industriju. Klimatske varijacije već su dosegle razinu s koje počinju utjecati na svjetsku opskrbu hranom: na njezinu količinu, kvalitetu i lokacije na kojima se hrana proizvodi. Znanstveno je dokazano da zbog sve ekstremnijih klimatskih uvjeta cijela prehrambena industrija mora u budućnosti računati s nižim i nesigurnim prinosima poljoprivrednih kultura, napose povrća, voća i žitarica. Stoga se u sektorima prehrambene industrije i poljoprivrede, kao neophodna, nameće potreba za brzim prilagođavanjem utjecajima klimatskim promjenama,“ rekao je voditelj održivog razvoja Podravke Matija Hlebar.
