Hrvatska je mala zemlja s relativno dobro očuvanim okolišem, mali smo zagađivač i u regionalnom, i u globalnom smislu, više od polovice našeg teritorija zaštićeno je u različitim kategorijama zaštite prirode, Jadran je najčišće more na Mediteranu, a naš seljak hranu još uvijek proizvodi na tradicionalan način, Hrvatska je zemlja slobodna od GMO-a, a takva želimo da ostane i u budućnosti, uvodno je na sjednici Odbora za poljoprivredu u petak istaknula Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, predstavljajući Deklaraciju o području Alpe-Adria slobodnom od GMO-a.
Petir je inicijativu pokrenula još 2010. godine u Hrvatskom saboru, nakon što je zajedno sa stručnom i zainteresiranom javnošću postigla da se sve županije u Hrvatskoj poglase GMO free. Za inicijativu da se cijela Alpe-Adria regija proglasi slobodnom od GMO-a dobila je podršku predstavnika mađarskog, austrijskog i slovenskog parlamenta te talijanskog veleposlanika u RH. Kao hrvatska europarlamentarka, Petir je digla inicijativu na europsku razinu i tijekom 2014. godine dobila podršku 34 zastupnika Europskog parlamenta iz Hrvatske, Slovenije, Italije, Austrije i Mađarske koji su supotpisali Zajedničku izjavu o Inicijativi za uspostavu regije Alpe-Adria slobodne od GMO-a, a ta je izjava poslužila i kao temelj za raspravu na sjednicama radnih tijela Hrvatskoga sabora.
Nakon usvajanja Deklaracije na sjednici Odbora za poljoprivredu, ista će biti upućena Hrvatskom saboru na usvajanje te će se kroz nacionalne odluke i suradnju s državama za područje te regije provoditi aktivnosti koje trebaju doprinijeti da cijelo to područje ostane slobodno od GMO-a.
O važnosti ove inicijative govori i činjenica da Europska komisija daje odbrenja za neke GMO proizvode za korištenje unutar EU-a, unatoč protivljenju Europskog Parlamenta i odluci Europskog suda, pa je zbog toga važno učvrstiti opredjeljenje Republike Hrvatske kao zemlje slobodne od GMO-a.
Petir je podsjetila i kako su ciljevi relevantnih europskih dokumenata poput europskog Zelenog plana, Strategije od polja do stola i Strategije bioraznolikosti usmjereni prema održivoj poljoprivrednoj proizvodnji i očuvanju ruralnih područja i uključuju cilj od 25 posto površina pod ekološkom proizvodnjom do 2030. godine. Kako ekološki uzgoj isključuje uporabu GMO-a, ovom Deklaracijom otvara se prostor za jačanje ekološke proizvodnje u Hrvatskoj.
Uz potrebu promoviranja i brendiranja RH kao zemlje domaće i kvalitetne hrane, usmjerene prema ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji i uzgoju genetski nemodificiranih proizvoda, Deklaracijom se pozivaju nadležna tijela na jasnije deklariranje GMO free proizvoda, jačanje službenih kontrola i laboratorija za GMO i ukazuje se na važnost poticanja različitih oblika financiranja projekata usmjerenih na okolišno osjetljive i ekološke poljoprivredne proizvodnje
Inicijativu su podržala i ministarstva nadležna za ovu problematiku – Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo poljoprivrede. - Republika Hrvatska ima jedan od najrestriktivnijih zakona o GMO, do sada nije izdano ni jedno odobrenje za njihovo korištenje, te Ministarstvo poljoprivrede podržava donošenje predložene Deklaracije, istaknuo je državni tajnik, Tugomir Majdak.
- Ministarstvo zdravstva pozdravlja usvajanje Deklaracije i širu raspravu o zabrani GMO-a“, istaknula je Valentina Zoretić Rubes, viša stručna savjetnica u Ministarstvu zdravstva i podsjetila na probleme vezane uz detekciju genetskih mutacija, te na važnost jačanja službenih i referentnih laboratorija za GMO i jasnije deklariranje GMO proizvoda. Predstavnica Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača dr.sc. Maja Žulj Buljević je podržavajući usvajanje Deklaracije, upozorila na problem koje bi mogle izazvati nove oplemenjivačke tehnike koje nisu obuhvaćene genetskom mutacijom - tzv. „GMO2“, o kojima su saznanja o utjecaju na okoliš vrlo ograničena, pa je na europskoj razini za njih potrebno osigurati ista postupanja kao i za postojeće GMO. Republici Hrvatskoj nedostaje oplemenjivača bilja te je u tom smislu potrebno jačati suradnju s znanstvenicima i stručnom javnošću kako bi se širila znanja o GMO i njihovom utjecaju na okoliš.
U radu sjednice su sudjelovali i predsjednica Vijeća za GMO Renata Hanzer kao i članovi znanstvene zajednice prof.dr.sc. Ivica Kisić, doc. dr.sc Ivica Kelam i prof.dr.sc.Valerije Vrček koji je dao jasnu podršku usvajanju ove Deklaracije.
Zamjenik predsjednika Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), Željko Mihelić je podržavajući usvajanje Deklaracije istaknuo kako je potrebno osigurati dodatna ulaganja kojima bi se ostvarili ciljevi Deklaracije, a dodatnu potporu potrebno je osigurati i snažnijom kontrolom tržišta i ujednačavanjem uvjeta za proizvode proizvedene u RH i one iz uvoza. I Antun Vrakić, predsjednik Odbora za ratarstvo HPK podržao je usvajanje ove Deklaracije.
Članovi i članice Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Stipan Šašlin, Mijo Latin i Đurđica Sumrak snažno su podržali usvajanje ove Deklaracije i u raspravama ukazali na važnost edukacije i informiranja o GMO-u. Kako je u raspravi istaknuo Stipan Šašlin da i države uz Dunav zauzimaju slična stajališta vezano uz GMO-free opredjeljenje, predsjednica Odbora Marijana Petir predložila je zaključak da se naziv Deklaracije nadopuni što je i jednoglasno usvojeno, kao i zaključak o upućivanju Deklaracije o Alpe-Adria-Dunav području slobodnom od GMO-a u proceduru donošenja u Hrvatskom saboru.
