Prema statističkim podacima DZS-a, pandemijakoronavirusa imala jeizrazito pozitivan utjecaj na našu vanjskotrgovinsku razmjenu jaja. Tako je izvoz domaćih jaja u prošloj godini porastao za više od pola milijuna eura (rast od 24 posto u odnosu na 2019.), dok je istovremeno uvoz pao za više od 340 tisuća eura (-7,5 posto).
U 2020. smo izvezli jaja u vrijednosti od 2,9 milijuna eura, daleko najviše na tržište Austrije (2,3 milijuna eura), te u Sloveniju (330.000 eura) i Italiju (130.000 eura). S druge strane, od 4,1 milijun eura uvoza, standardno najviše uvozimo iz Poljske (2,5 milijuna eura), a slijede Slovačka (370.000 eura) i Albanija (338.000 eura).
Prema dostupnim podacima DZS-a, i proizvodnja kokošjih jaja nam je u porastu pa je tako na preko 260 registriranih hrvatskih farmi u 2019. godini proizvedeno preko 600 milijuna jaja, dok je u 2018. proizvodnja iznosila 589 milijuna.
Od te ukupne brojke, preko 50 milijuna jaja godišnje proizvede se na farmama tvrtke Gala iz Bjelovara čiji direktor i predsjednik HGK ŽK Bjelovar Jakov Ćorić upozorava kako domaće proizvođače, unatoč dobrim statističkim pokazateljima, i dalje muče strukturni problemi poput niske cijene jaja u odnosu na okolne zemlje i uvoza po dumping cijenama. „Veliki igrači subvencioniraju proizvodnju i štite svoja tržišta, a viškove plasiraju vani po dumping cijenama. Mi najviše uvozimo u turističkoj sezoni, dok domaća jaja idu u preradu po cijeni 50 posto nižoj od proizvođačke“, upozorava Ćorić i dodaje kako proizvođačima na ruku ne ide ni stalan rast cijena žitarica.
No, unatoč tome, sve se više malih farmi odlučuje na proizvodnju jaja iz slobodnog uzgoja. Pandemija je i njima poremetila računicu po pitanju prodaje hotelijerima zbog lošije sezone, ali je trgovačke lance i druge kupce natjerala da se okrenu lokalnim prodavačima i provjereno kvalitetnim proizvodima, bez obzira na nešto višu cijenu. Snagu im daje i udruživanje u klastere, a preko fondova EU-a za ruralni razvoj dostupna su im i pozamašna sredstva za ulaganje u modernizaciju proizvodnje.
Inače, globalna proizvodnja jaja porasla je za četvrtinu u zadnjih desetak godina, na preko 82 milijuna tona u 2019. godini, odnosno preko 1,3 bilijuna komada. Više od trećine svjetske proizvodnje otpada na Kinu (34 posto), dok najviše jaja po glavi stanovnika konzumiraju Meksikanci s 368 komada godišnje, odnosno preko 22 kilograma po stanovniku. Prosječan Hrvat, prema statistici DZS-a iz 2017., konzumira dvostruko manje, oko 11 kilograma jaja godišnje.
