Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izjavio je u srijedu da poduzetnici problem s likvidnosti do nadoknade fiksnih troškova mogu premostiti covid kreditima, a ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić istaknuo je da je samo danas ujutro zaprimljen 21 zahtjev za "covid kreditom" te da osvježeni HAMAG-BICRO promptno rješava zahtjeve.Ministar Ćorić istaknu je, vezano uz brze "covid" kredite, da su dosadašnje kreditne linije zatvorile oko 1,8 milijardi kuna potreba, te da je od 3.860 kreditnih zahtjeva odobreno njih 2.600, a 1.200 iz opravdanih razloga odbijeno. Podsjetio je da je odlukom Vlade početkom kolovoza uvećana tranša za odobrenje tih kredita za milijardu kuna, te da je omogućeno 1,3 milijarde kuna sredstava za covid kredite. Istaknuo je da je u međuvremenu HAMAG-BICRO pojačao svoje redove, ali i da je dokumentacijski dio umanjen s 12 na 10 potrebnih dokumenata za odobravanje kredita. "Kreditna linija puštena je danas u optjecaj, a svaki kreditni zahtjev koji dođe bit će riješen u roku od dva mjeseca od datuma predaje dokumenata", rekao je Ćorić.
Upitan kako će poduzetnici čekati toliko vremena, jer moraju platiti fiksne obveze, Ćorić je kazao da nije moguće odobriti 4.000 kreditnih zahtjeva u roku od deset dana. Istaknuo je da je već jutros u 10 sati zaprimljen 21 zahtjev te da ih administratori u HAMAG-BICRU odmah rješavaju. Dodao je da će neki na rješenje čekati nešto dulje, ponovivši da je ideja da se svi zahtjevi riješe u roku od dva mjeseca. Pretpostavlja da kod poduzetnika "postoje zalihe kojima će namiriti troškove i na taj način premostiti likvidnost" te da su mnogi poduzetnici spremniji na ovu krizu nego što su bili prije desetak godina.
Koliko će poduzetnika moći koristiti kredite budući da među njima ima dosta poreznih dužnika i za doprinose koji nisu trebali jedno vrijeme plaćati, bilo je novinarsko pitanje na što je Ćorić odgovorio da su preduvjeti za korištenje tih kredita kreirani tako da se odnose na sve one koji su prije ulaska u covid 19 krizu bili poslovno zdravi, te da će oni svoje dobro poslovanje trebati dokazivati do početka ove godine, a ne posljednjih mjeseci.
Covid kreditima premostiti likvidonosne probleme
"Ako netko ima likvidonosnog problema, može taj problem premostiti s brzim covid kreditima koji će mu ipak omogućiti da plati te račune (za fiksne troškove), a onda će Porezna uprava obraditi sve podatke sukladno jučerašnjim uputama i dati nalog Hrvatskom zavodu za zapošljavanje o isplati tih sredstava", rekao je Marić odgovarajući na upite oko jučerašnje upute Porezne uprave i primjedbi Udruge Glas poduzetnika. Ministar financija objašnjava kako je u uputi Porezne uprave navedeno da se zahtjevi podnose najkasnije do 15. veljače iduće godine, ali i kako se pretpostavlja da će oni kojima je odlukama Stožera civilne zaštite privremeno zabranjen rad to učiniti odmah kada budu imali podatke o prometu i fiksnim troškovima.
"Mi smo jučer u uputi naveli da se do 15. veljače 2021. podnose zahtjevi, ali pretpostavljamo da će porezni obveznici kojima je rad privremeno obustavljen, to učiniti odmah kad budu imali i raspolagali podacima o prometu i plaćenim fiksnim računima. Porezna uprava stoji na raspolaganju da to u najkraćem mogućem roku obradi i da isplate idu što prije, odmah na početku nove godine", kazao je Marić. Podsjetio je i kako je mjera naknade dijela ili svih fiksnih troškova dio paketa mjera, a tu su još i potpore za očuvanje radnih mjesta te tzv. covid krediti u ukupnom iznosu od 1,3 milijarde kuna, za što su prijave krenule od danas.
Porezna uprava jučer je objavila uputu o nadoknadi dijela ili svih plaćenih fiksnih troškova u sklopu mjere potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom, prema kojoj će poduzetnici kojima je odlukom Stožera civilne zaštite od 27. studenoga obustavljen rad zahtjev za nadoknadu dijela ili svih plaćenih fiksnih troškova za prosinac moži podnijeti najkasnije do 15. veljače 2021. godine.
Iznimno loše vrijeme uzrok nestanka Inine platforme
Ministar Ćorić, upitan za komentar nestanka Inine naftne platforme na sjevernom Jadranu, rekao je da se radi o havariji koja se dogodila uslijed vrlo loših vremenskih uvjeta. Prema njegovim informacijama nije došlo do ekološke ugroze jer takva postrojenja funkcioniraju po principu sigurnosnih ventila, odnosno zatvarača koji se zatvorio. Ne vidi razlog da se pojačaju inspekcije na naftnim platformama. Siguran je da će Ina učiniti sve da pronađe onoga tko je eventualno odgovoran za to što se dogodilo. "Sigurnosni ventil se zatvorio i nije došlo do curenja plina. Na to ukazuje i činjenica da su tlakovi u opskrbnom sustavu koji povezuju sve platforme, pa i ovu koja je nestala s ostalima, ostali stabilni", kazao je Ćorić.
Ogroman napredak u odvajanju otpada
Ministar gospodarstva i održivog razvoja poručio je da je Hrvatska napravila ogroman iskorak u procesu odvajanja otpada, što pokazuje i podatak da je u 2019. godini ono povećano s 31 na 37 postotnih bodova.
"Rezultati proteklih nekoliko godina, posebice tijekom 2019. ukazali su na ogroman iskorak Hrvatske i na značajno povećanje svijesti građana i svih dionika u procesu. Naime, udio odvajanja povećan je tijekom 2019. s 31 na 37 postotnih bodova i takav rezultat odnosno takav pomak je rijetko viđen u Europi u proteklih 10 godina", rekao je Ćorić u izjavi novinarima u Banskim dvorima nakon sjednice Vlade. Novinari su ga pitali što poručuje Zelenoj akciji koja kritizira prijedlog novog Zakona o gospodarenju otpadom tvrdeći da ide na ruku velikim centrima za gospodarenje otpadom te potiče gomilanje i spaljivanje otpada.
Izgradnja infrastrukture i informiranje građana pretpostavke za uspješnost sustava
Ćorić je naglasio da u idućim godinama treba nastaviti kako je i započeto - s jedne strane izgradnjom i nabavkom infrastrukture, a s druge strane informiranjem građana odnosno povećanjem svijesti o potrebi odvajanja na kućnom pragu. "To je pretpostavka za kreiranje uspješnog sustava", dodao je. Istaknuo je kako podaci upravo govore o povećanju svijesti građana o potrebi odvajanja otpada te vjeruje da će ona biti dodatno povećana akcijama Fonda za zaštitu okoliša te Ministarstva tijekom iduće godine. "Ako budemo išli dalje u takvom smjeru - ne trebamo brinuti", ustvrdio je.
Dodao je i da je Zelena akcija uvijek "nekoliko koraka ispred sustava" te da svojim idejama "izaziva" donositelje odluka. "Ali moramo biti svjesni realnosti i činjenice da prije nekoliko godina niti infrastrukturno niti sviješću nismo bili ni blizu razini na kojoj smo danas", zaključio je Ćorić.
pvrh
