Premijer Plenković poručio je danas da iako u Hrvatskoj raste broj hospitaliziranih zbog Covida-19, naš zdravstveni sustav može izdržati te pritiske. Dodao je da podaci o novozaraženima ovoga tjedna pokazuju da je taj rast sporiji te da će Vlada osigurati sve preduvjete da borba protiv Covida-19 bude snažna i učinkovita.
Otvarajući današnju sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na aktualne događaje u proteklome tjednu.
Ovaj je tjedan započeo intenzivnim aktivnostima u Hrvatskome saboru, gdje je održano aktualno prijepodne, a premijer Plenković predstavio je saborskim zastupnicima Izvješće o sastancima Europskoga vijeća te Izvješće o radu Vlade.
Najavio je da će danas, nakon sjednice Vlade, saborskim zastupnicima predstaviti s ministrom financija rebalans proračuna za 2020.
"Ono što je važno da shvatimo da se i dalje broj oboljelih povećava i diljem Europe, koja je jedno od glavnih žarišta, brojevi su veliki u Hrvatskoj, nastavljaju rasti, ali vidimo prema podacima ovoga tjedna da je taj rast sporiji. Testiramo sve one za koje imamo indicije da imaju simptome ili da bi trebali biti eventualno kasnije hospitalizirani. Nažalost, zbog povećanog broja rasta zaraženih, povećava se i broj umrlih, u ime svih nas izražavamo sućut svim obiteljima koje su izgubile najmilije.
Zdravstveni sustav je u stanju izdržati ove pritiske, siguran sam da će Ministarstvo zdravstva, ravnatelji bolničkih ustanova i svi zdravstveni djelatnici i dalje činiti maksimalne napore da pomognu pacijentima, a mi ćemo kao Vlada osigurati sve preduvjete da u organizacijskom smislu borba protiv Covida-19 bude snažna i učinkovita na dobrobit naših sugrađana", poručio je premijer Plenković.
Dodao je da je ministar pravosuđa izdao upute za rad tijelima državne uprave kako bi se mogućnost zaraze dodatno smanjila.
Izrazio je zadovoljstvo mjerama potpore za kulturni sektor, budući da se radi o jednom od najpogođenijih sektora ovom pandemijom.
"Najava petog kruga porezne reforme nastavak je naše politike rasterećenja i građana i poduzetnika i s novim valom bit ćemo na preko 10 milijardi kuna rasterećenja hrvatskih građana i poduzetnika", naglasio je predsjednik Vlade.
Podsjetio je i da je Vlada izrazila sućut i potporu Turskoj i Grčkoj zbog potresa koji je pogodio te dvije zemlje, a Francuskoj i Austriji u povodu terorističkih napada, te još jednom izrazio žaljenje zbog tih događaja.
Beroš: Zdravstveni sustav se uspješno nosi s pritiskom
Vlada je na otvorenom dijelu sjednice raspravila 20. točaka dnevnog reda. Na početku je ministar zdravstva Vili Beroš izvijestio o aktualnom stanju vezanom za koronavirus u Republici Hrvatskoj.
Rekao je da je pritisak na zdravstveni sustav zbog koronakrize snažan, ali zasad se zdravstvo uspješno nosi s time, ima spremne kapacitete za sve scenarije, a oprema i osoblje se organiziraju prema potrebama.
"Hrvatski zdravstveni sustav je pod pojačanim pritiskom kao i sustavi drugih europskih država, međutim imamo kapacitete, stručne i odgovorne kadrove, uređaje i opremu i unatoč pritisku uspijevamo ispunjavati zadaću. Veliku pomoć i dalje dobivamo od građana koji svojim ponašanjem mogu utjecati na daljnje tijekove širenja zaraze", kazao je Beroš.
Istaknuo je kako istraživanja javnog mnijenja pokazuju da građani u većini ne prizivaju mjere potpunog zatvaranja već da se odgovornim ponašanjem može utjecati na smanjenje broja novozaraženih, kao i da najveći broj građana i dalje podržava mjere i odluke Nacionalnog stožera.
U Hrvatskoj su trenutno 14.843 aktivna slučaja covida-19, a na bolničkom liječenju je 1221 pacijent. Zaraženo je 930 zdravstvenih radnika, dok ih je 965 u samoizolaciji.
U zadnje vrijeme se prosječno provede 8152 testova po danu, a 27,28 posto testova je pozitivno.
Beroš napominje kako je glavni cilj osnažiti zdravstveni sustav tako da se spriječi ulazak virusa u druge bolnice, kako bi se moglo pružati primjerenu zdravstvenu uslugu drugim bolesnicima.
Ministarstvo zdravstva izdalo je bolnicama uputu o reduciranju hladnog pogona i radu u specijalističko-konzilijarnoj djelatnosti, no i dalje je nužno organizirati zbrinjavanje prioritetnih, a osobito onkoloških pacijenata, kaže.
Angažirano 157 doktora kao ispomoć epidemiolozima
U KB-u Dubrava, koji od 2. studenoga zbrinjava isključivo covid pacijente, dosad je raspoređeno 111 zdravstvenih radnika iz drugih ustanova, a provode se aktivnosti vezane za distribuciju respiratora za tu bolnicu i OB Varaždin.
"Izdana je uputa da se pacijenti naručeni na specijalističko-konzilijarne preglede i bolničko liječenje u KB-u Dubrava upute izabranom liječniku primarne zdravstvene zaštite radi daljnjeg pružanja zdravstvene zaštite te da modalitete dogovore s ravnateljima drugih zagrebačkih bolnica".
U utorak se, kaže Beroš, u Zagrebu započelo s brzim antigenskih testovima na drive-in lokacijama za testiranje u Rockfellerovoj i na Velesajmu.
Kao ispomoć epidemiolozima angažirano je 157 doktora koji rade pod nadzorom, a angažiraju se i studenti završnih godina medicinskih fakulteta.
Božinović: Nakon opuštanja za vikend broj zaraženih raste sredinom tjedna
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je kako broj novozaraženih koronavirusom raste svakog tjedna od srijede, što se može pripisati i ponašanju tijekom vikenda te je apelirao da se privatna druženja smanje.
"Bliže se dani vikenda kada se ljudi obično tradicionalno opuste u društvu rodbine i prijatelja. Nažalost, podaci pokazuju da broj novozaraženih raste svakog tjedna od srijede pa nadalje, što se dijelom može pripisati ponašanju tijekom vikenda", kazao je Božinović.
Upozorio je kako je posebno u te dane važno, koliko je moguće, smanjiti društvene aktivnosti, privatne proslave, druženja iz kojih se najčešće širi infekcija unutar kućanstva i obitelji, a onda i na radnim mjestima.
Od posljednje sjednice Vlade donesena je odluka kojom je produžen postojeći režim prelaska granice Hrvatske do 19. studenog. Također su donesene odluke o nužnim epidemiološkim mjerama za Brodsko-posavsku, Zadarsku, Karlovačku županiju i Grad Zagreb, podsjetio je.
U srijedu su, s obzirom na složenu epidemiološku situaciju na području Varaždinske županije, a na prijedlog županijskog stožera, pojačali mjere vezane za ograničavanje javnih okupljanja na 30 osoba, vjerskih okupljanja, kulturnih i sportskih aktivnosti na 50 te ograničavanje rada ugostiteljskih objekata do 22 sata.
Inspektori Ravnateljstva civilne zaštite u suradnji s inspektorima Državnog inspektorata i policijskim službenicima izvršili su nadzor ukupno 23.221 poslovnog subjekta, ugostiteljskih objekata i javnih okupljanja., izvijestio je Božinović.
Izdali su 1137 upozorenja, ali i 25 prekršajnih naloga ukupnog iznosa 630.000 kuna zbog prekoračenja vremena do 24 sata, neisticanje obavijesti o pridržavanju higijenskih mjera te neodržavanja fizičke distance i nošenja maski za lice.
Pripadnici Državne intervencijske postrojbe civilne zaštite nastavili su s opremanjem zdravstvenih i drugih ustanova s kontejnerima i šatorima.
Oko 58 tona zaštitne opreme
Od zadnje sjednice Vlade izdano je 1,12 milijuna artikala zaštitne opreme, što je oko 58 tona, od čega je 26 tona dostavljeno u sportsku dvoranu Arena.
U Ravnateljstvu civilne zaštite u Jastrebarskom te regionalnim skladištima ima oko 13,6 milijuna različitih artikala ili 1350 tona zaštitne opreme. Božinović je naglasio kako se zaštitna oprema i sredstva izdana korisnicima, promptno zanavljaju.
Ravnateljstvo je provelo i mobilizaciju doma za starije u Novom Marofu kao izvanbolničkog objekta za liječenje oboljelih na području Varaždinske županije u kojem su trenutno smješteni korisnici Doma za starije i nemoćne osobe Zavojna iz Varaždina.
Zakonski paket iz petog kruga porezne reforme
Vlada je Saboru uputila četiri zakonska prijedloga iz petog kruga porezne reforme, kojima uz ostalo predlaže snižavanje stopa poreza na dohodak s 24 na 20 posto te s 36 na 30 posto, kao i snižavanje stope poreza na dobit s 12 na 10 posto za poduzetnike koji godišnje ostvaruju prihode do 7,5 milijuna kuna.
U prvo saborsko čitanje upućeni su prijedlozi izmjena zakona o porezu na dohodak, porezu na dobit, porezu na dodanu vrijednost (PDV) te o fiskalizaciji u prometu gotovinom.
Po podacima koje je iznio potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić, ukupni učinak dosadašnja četiri kruga porezne reforme (od 2017. do 2020. godine) veći je od 8,2 milijarde kuna.
Novim se krugom ukupno porezno rasterećenje penje na 10 milijardi kuna, raste i prema 11 milijardi, a kada se dodaju i neoporezivi primici (npr. nagrade zaposlenika, topli obrok i prijevoz) vjerojatno i nešto više, rekao je.
Najavio je kako će do drugog čitanja poreznih zakona biti pripremljene i izmjene Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje su još u javnom savjetovanju, a kojima se regulira kako će država kompenzirati odnosno na sebe preuzeti teret smanjenja stopa poreza na dohodak.
Stope poreza na dohodak smanjuju se s 36 na 30 i s 24 na 20 posto
U petom krugu porezne reforme predlažu se izmjene Zakona o porezu na dohodak, kojima bi se od početka iduće godine stope tog poreza smanjile - stopa od 36 posto na 30 posto, a od 24 na 20 posto, a s 12 na 10 posto stopa koja se primjenjuje pri oporezivanju godišnjih i konačnih dohodaka te paušalnog oporezivanja djelatnosti (kao što su npr. iznajmljivači stanova ili apartmana).
Predloženim se izmjenama definira i porezni tretman nacionalne naknade za starije osobe te se na tu naknadu, koja se uvodi s početkom iduće godine i iznosit će 800 kuna mjesečno, neće plaćati porez na dohodak, a ona se ne uzima u obzir ni pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove.
No, stroži porezni tretman predviđen je za slučajeve kada se utvrdi nesrazmjer dohotka i imovine jer se predviđa povećanje te "kaznene stope", što u Ministarstvu financija objašnjavaju "odvraćajućim djelovanjem".
Naime, povećava se postotak uvećanja obračunanog poreza na dohodak s 50 posto na 100 posto pri utvrđivanju poreza na dohodak po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena, a s obzirom na smanjenje porezne stope od 36 posto na 30 posto.
"Govorimo o nesrazmjeru imovine i primitaka. Trenutno je na snazi odredba koja kaže - najviša stopa uvećano za 50 posto - to je 36 posto uvećano za 50 posto, što je u konačnici 54 posto. S obzirom da tu najvišu stopu snižavamo na 30 posto, sada taj koeficijent s 50 posto dižemo na 100 posto, što znači da ćemo ukupnu stopu kod utvrđenog nesrazmjena kod imovine i primitaka povećati s 54 na 60 posto", pojasnio je Marić.
Predloženim se izmjenama pojednostavljuje i prijava dohotka od imovine ostvarenog od najamnine i zakupnine pokretnina i nekretnina te bi, kada se ti ugovori ovjeravaju kod javnog bilježnika, javni bilježnici bili obvezni Poreznoj upravi dostaviti te ovjerene isprave.
Izmjenama bi se proširila i mogućnost isplate primitka u naravi po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica koje poslodavci daju radnicima, članovima uprave i fizičkim ili drugim povezanim osobama, a koje se koriste kao način nagrađivanja i zadržavanja radnika.
Također se predlaže ukidanje proširenja oporezivanja godišnjom stopom od 24 posto poreznih obveznika koji su ostvarili dodatne primitke po osnovi drugog dohotka do visine peterostrukog iznosa osnovice osobnog odbitka, čime se pojednostavljuje porezni sustav.
Smanjenje stope poreza na dobit za poduzetnike s prihodom do 7,5 milijuna kuna
Vlada je u saborsku proceduru uputila i izmjene Zakona o porezu na dobit, kojima se stopa tog poreza za poduzetnike s godišnjim prihodom do 7,5 milijuna kuna smanjuje s 12 na 10 posto.
„Ta će snižena porezna stopa od 10 posto obuhvatiti više od 93 posto obveznika poreza na dobit“, kazao je Marić.
Izmjenama se ujedno usklađuju odredbe toga zakona s izmjenama zakona o porezu na dohodak. Tako bi se stopa poreza po odbitku pri isplati dividendi i udjela u dobiti, inozemnim osobama koje nisu fizičke smanjila s 12 na 10 posto, jer se i izmjenama zakona o porezu na dohodak regulira smanjenje stope za dohodak od kapitala ostvaren po osnovi dividende i udjela u dobiti s 12 na 10 posto.
Predlaže se i smanjenje stope poreza po odbitku za nastupe inozemnih izvođača (umjetnici, zabavljači, sportaši i sl.) s 15 posto na 10 posto.
Bankama povoljniji porezni tretman kod otpisa ili reprograma kredita
Ministar Marić važnom je novinom označio predloženi povoljniji porezni tretman za banke u slučaju otpisa ili reprograma kredita.
Predloženo je da se kao porezno priznati rashod kreditne institucije prizna iznos otpisa potraživanja, od nepovezane fizičke ili pravne osobe po osnovi odobrenih kreditnih plasmana čija je vrijednost usklađena u skladu s posebnim propisima Hrvatske narodne banke.
Cilj je poboljšati položaj dužnika, građana i poduzetnika, a što se postiže konačnim otpisom potraživanja, a ne prodajom kreditnog plasmana agencijama za otkup potraživanja, tumače iz resora financija.
"Namjera je dati stimulativni pristup prema kreditnim institucijama da aktivno upravljaju svojim potraživanjima prema dužnicima, bilo fizičkim bilo pravnim osobama, i da u okviru poreznog sustava dajemo jednu stimulativnu mjeru za pristup koji bi značio reprogramiranje, otpisivanje, i sve ono što bi olakšalo poziciju i daljnji otplatni plan dužnika u okviru njihovih dužničko-vjerovničkih odnosa, bez nekog uplitanja trećih osoba", rekao je Marić.
Izmjene Zakona o porezu na dobit predviđaju i da porezni obveznik obavi usklađenje (kompenzacijska prilagodba) transfernih cijena prije predaje porezne prijave.
Regulira se i prodaja dobara na daljinu
Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u, u skladu s europskim direktivama o prodaji dobara na daljinu i pri uvozu dobara male vrijednosti, od 1. srpnja 2021. i u Hrvatskoj se ukida oslobođenje od plaćanja PDV-a za uvoz roba male vrijednosti (do 22 eura) iz trećih zemalja.
Tako će i hrvatski građani koji kupuju putem interneta iz trećih zemalja od 1. srpnja iduće godine plaćati PDV-a za male pošiljke čija je vrijednost do 22 eura (1.125 kuna).
Izmjenama se prag za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama povećava sa sadašnjih 7,5 na 15 milijuna kuna. Procjena je Ministarstva financija da će temeljem toga gotovo 150 tisuća ili 96 posto poreznih obveznika moći birati način oporezivanja.
Regulira se i prodaja dobara na daljinu, i to na način da se nakon prelaska vrijednosti praga od 77.000 kuna oporezuje u državi članici u kojoj primatelj dobara koji nije porezni obveznik ima prebivalište. Stoga će strani porezni obveznici plaćati hrvatski PDV kada ukupna vrijednost prodaje dobara na daljinu te telekomunikacijskih usluga, usluga radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljenih usluga prijeđe prag od 10.000 eura i obrnuto, hrvatski porezni obveznici će plaćati PDV neke druge članice kada vrijednost navedenih isporuka prijeđe prag od 77.000 kuna.
Od iduće godine pravilnikom će se propisivati blagajnički maksimum
Predložene su i izmjene Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, i to na način da više tim zakonom ne propisuje blagajnički maksimum, već bi ministar financija pravilnikom propisao odredbe koje se odnose na iznos blagajničkog maksimuma prema pojedinim kategorijama poreznih obveznika.
Ta izmjena stupila bi na snagu od početka iduće godine.
Marić je podsjetio da od 1. siječnja iduće godine, nakon dvije godine prilagodbe, počinje i obveza provođenja postupka fiskalizacije prodaje putem samoposlužnih uređaja, kao i obveza iskazivanja QR koda na svakom izdanom i fiskaliziranom računu.
Ministar je podsjetio da najavljene promjene u sustavu poreza na dohodak za lokalne jedinice, jer je to njihov prihod, znači manje oko dvije milijarde kuna, ali i da će to središnja država preuzeti na sebe.
Najavio je kako će s drugim čitanjem poreznih zakona ići i izmjene zakona o financiranju lokalnih jedinica, kojima će se promijeniti udio u porezu na dohodak tih jedinica - udio gradova i općina bi se povećao sa 60 na 74 posto, županija sa 17 na 20 posto, dok bi udio za decentralizirane funkcije ostao bi 6 posto.
„U raspodjeli poreza na dohodak trenutno je udio za fiskalno izravnanje 17 posto, no to bi ubuduće na sebe preuzela država. Umjesto postojećeg sustava po kojem taj fond puni svih 576 lokalnih jedinca, on će se sada puniti na teret središnjeg proračuna“, rekao je Marić.
Prijedlozi zakona o osiguranju depozita i likvidaciji kreditnih institucija
U saborsku proceduru upućeni su Prijedlog zakona o sustavu osiguranja depozita te Prijedlog zakona o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija.
Cilj predloženog zakona o sustavu osiguranju depozita je što je više moguće predvidjeti i urediti situacije kada kreditna institucija propada, a koje mogu dovesti do pravne nesigurnosti vezano uz zaštitu deponenata odnosno građana koji u njima štede.
„Radi zaštite financijske stabilnosti sustava, zakonskim se prijedlogom propisuje aktiviranje sustava osiguranja depozita u slučaju nastupa osiguranog slučaja, odnosno prilikom otvaranja postupka prisilne likvidacije nad kreditnom institucijom“ istaknuo je ministar Marić.
Prijedlog zakona objedinjuje odredbe važećeg zakona i zakona o Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB), a njime se predlaže i novi naziv same agencije - Hrvatska agencija za osiguranje depozita.
„Donošenjem novog zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava dio koji se odnosi na sanaciju banaka prelazi u ovlast Hrvatske narodne banke (HNB), pa je stoga potrebna i prilagodba same ovlasti agencije“, izvijestio je Marić.
Uloga agencije prilagođena je s obzirom na novu podjelu sanacijskih ovlasti, a kojima agencija prestaje biti jedna od sanacijskih tijela. „Međutim, ona ostaje u postupku sanacije kao tijelo koje vodi nacionalni sanacijski fond, te agencija nastavlja upravljati fondom osiguranja depozita i dobiva ovlasti za sudjelovanje u postupcima prisilne likvidacije kreditnih institucija“, kazao je.
Prijedlog predviđa i promjene u organizaciji i upravljanju agencijom - umjesto uprave, novo tijelo agencije će biti nadzorni odbor i direktor, koji će se imenovati na razdoblje od četiri godine. Članove nadzornog odbora imenovat će vlada na prijedlog ministra financija, kojem jednog člana mogu predložiti kreditne institucije, a nadzorni će odbor imenovati direktora agencije.
Marić kao novosti u odnosu na postojeće uređenje ističe kako se, s ciljem osiguranja djelotvornije upotrebe sredstava iz sustava za osiguranje depozita, predloženim zakonom propisuje da se fond osiguranja depozita sastoji od osnovnog fonda te dodatnog fonda osiguranja depozita.
„Svrha osnovnog fonda osiguranja depozita je isplata osiguranih depozita, a on u svakom trenutku mora raspolagati sa sredstvima na razini od jedan posto iznosa ukupne visine osiguranih depozita svih kreditnih institucija s odobrenjem za rad u Hrvatskoj“, pojasnio je Marić.
Svrha dodatnog fonda osiguranja depozita jest nadopunjavanje osnovnog fonda, potpora u prikupljanju ex-post premija, korištenje sredstava dodatnog fonda u svrhu poduzimanja mjera za sprečavanje rizika nastupa osiguranog slučaja, te podrška financiranju sanacije kreditnih institucija i podrška financiranju njihove prisilne likvidacije.
„Ciljana razina dodatnog fonda je 1,5 posto iznosa ukupne visine osiguranih depozita svih kreditnih institucija“, dodao je Marić.
Cijeli sustav se usklađuje s europskim direktivama
Novost predloženog zakona je i usklađivanje izvora financiranja prema pravnoj stečevini EU-a, na način da se izričito navodi kako se sustav osiguranja depozita ne može financirati na teret poreznih obveznika, već isključivo na teret kreditnih institucija.
Inače, cijeli sustav se usklađuje s europskim direktivama, a između ostalog je i na tragu puta Hrvatske ka članstvu u eurozoni, rekao je Marić.
Obrazlažući prijedlog zakona o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija, naglasio je kako propast bilo koje kreditne institucije ima direktne negativne posljedice na sve fizičke i pravne osobe koje su imale poslovne odnose s tom kreditnom institucijom, a u slučajevima kada je riječ o iznosu većem od 100 tisuća eura po klijentu.
Naime, sustav osiguranja depozita građanima i pravnim osobama omogućuje da u vrlo kratkom roku dođu do dijela odnosno do najviše 100 tisuća eura, no u slučajevima kada poslovni odnos uključuje više od 100 tisuća eura u većini ostaju trajno bez pristupa tim sredstvima.
„Prvenstveni razlog tome su dugotrajni stečajni postupci odnosno presporo unovčenje imovine kreditne institucije, koja zbog svoje financijske specifičnosti značajno gubi vrijednost protekom vremena“, rekao je Marić.
Stečajevi nad kreditnim institucijama trenutno se provode prema važećem stečajnom zakonu. Cilj je donošenja novog zakona o likvidaciji kreditnih institucija skratiti trajanje stečajnog postupka, kontrolirani izlazak propale kreditne institucije s tržišta s ciljem smanjenja rizika i prelijevanja negativnih učinaka na ostatak financijskog tržišta, kao i brzo i učinkovito skupno namirenje vjerovnika kreditne institucije u prisilnoj likvidaciji, očuvanjem vrijednosti financijske imovine i unovčenjem imovine kreditne institucije u što kraćem roku, istaknuo je Marić.
U Sabor poslana mnogostrana konvencija o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
Prihvaćen je Prijedlog zakona o potvrđivanju Mnogostrane konvencije o provedbi mjera povezanih s ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja u svrhu sprječavanja smanjenja porezne osnovice i preusmjeravanja dobiti.
„Mnogostrana konvencija potpisana je 2017. godine u Parizu, a radi stupanja na snagu i primjene potrebna je ratifikacija“, kazao je ministar Marić.
Mnogostrana konvencija će, kako je istaknuo, na brz i efikasan način preinačiti međunarodna porezna pravila sadržana u bilateralnim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i smanjiti mogućnost da multinacionalna poduzeća izbjegnu plaćanje poreza.
Hrvatska je Mnogostranom konvencijom obuhvatila 65 ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koje primjenjuje i ima sklopljene s drugim državama i koji su na snazi, a oni će se izmijeniti pod uvjetom da i te države navedu Hrvatsku kao onu čiji ugovor će biti obuhvaćen.
Efikasno sprječavanje zlouporabe
Na taj će se način, pojasnio je Marić, omogućiti uvođenje minimalnih standarda potrebnih za efikasno sprječavanje zlouporabe ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i za efikasnije postupke zajedničkog dogovaranja.
Također će se izbjeći skupi i brojni bilateralni pregovori u svrhu izmjene ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.
„Ujedno će se osigurati dosljedna primjena rezultata BEPS akcijskog plana (akcijski plan u vezi mjera za sprječavanje smanjenja porezne osnovice i preusmjeravanja dobiti), što bi trebalo ojačati pravnu sigurnost i predvidivost za trgovačka društva diljem svijeta te bolje funkcioniranje međunarodnog pravnog sustava za dobrobit svih građana“, rekao je Marić.
Konačni prijedlog zakona o strancima
Vlada je Saboru uputila Konačni prijedlog zakona o strancima (EU) kojim se, među inim, propisuje da Vlada više ne donosi odluku o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca, već su poslodavci u obvezi prije podnošenja zahtjeva za dozvolu za boravak i rad stranaca prethodno zatražiti od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) provedbu testa tržišta rada.
Ako se utvrdi da nema nezaposlenih osoba u Hrvatskoj koje ispunjavaju zahtjeve poslodavaca, poslodavci trebaju podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad MUP-u koji onda po službenoj dužnosti od HZZ-a traži mišljenje za zapošljavanjem konkretnog stranca kod hrvatskog poslodavca.
Odbijeni navodi iz interpelacije o vjetroelektrani Krš-Pađene
Vlada je predložila Hrvatskome saboru da odbije interpelaciju o njezinom radu u svezi projekta vjetroelektrane Krš-Pađene, koju je uputio saborski Klub zastupnika Domovinskog pokreta te oporbenih zastupnika u Hrvatskom saboru.
Vladino obrazloženje prijedloga da Sabor interpelaciju odbije predstavio je ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić.
Podsjetio je da je sam projekt pokrenut 2003. od strane austrijskih investitora te da ga je 2012. preuzelo energetsko društvo C.E.M.P. d.o.o. Istaknuo je da je projekt pokrenut prije više od 15 godina te da su na njegovoj realizaciji radile institucije i nadležna ministarstva u vrijeme više vlada, a potom je kronološki naveo aktivnosti i odluke kako nadležnog Ministarstva, tako i HROTE-a te HERA-e i HBOR-a.
"Dana 30. prosinca 2013. i 31. prosinca 2013., između društva nositelja zahvata (C.E.M.P.) i HROTE-a sklopljeni su ugovori o otkupu električne energije na rok od 14 godina, sukladno tarifnom sustavu za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije iz 2012.godine", rekao je.
Novim tarifnim sustavom, dodao je, koji je tadašnja vlada donijela 12. prosinca 2013.i koji je stupio na snagu 1. siječnja 2014., poticajna cijena smanjena je sa 71 na 53 lipe po KWh.
Rekao je da je HROTE dan, odnosno dva dana prije isteka prava na primjenu starog tarifnog sustav i primjenu novog, s nositeljem projekta sklopio ugovore o otkupu električne energije po poticajnoj cijeni od 71 lipu po KWh na 14 godina.
"Stoga je netočan navoda iz interpelacije da su ugovori naknadno produženi, kao i da je postojala obveza prilagodbe cijene koja je definirana temeljem prethodno važećih propisa", kazao je.
Istaknuo je i da je u veljači 2018. HERA donijela tri rješenja kojima se produljuje rok iz prethodnih rješenja o stanju statusa povlaštenog proizvođača el. energije od 24. i 3. prosinca 2013., koja su izdana na rok od četiri godine.
"Dana 30. prosinca 2019., 23. ožujka 2020. te 18. svibnja 2020. HERA je donijela rješenje o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača el. energije za vjetroelektranu Pađene, instalirane el. snage postrojenja 20 MW, 42 MW i 80 MW, kojima utvrđuje kako je nositelj zahvata ispunio sve uvjete iz Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji", kazao je.
Netočni su i navodi iz interpelacije, istaknuo je Ćorić, vezani uz kreditiranje HBOR-a, odnosno da su nositelju zahvata dodijeljena povlaštena kreditna sredstva državne banke kako bi mogao realizirati projekt.
HBOR je bio jedan od kreditora u projektu, a odobrio je iznos koji predstavlja približno 34 posto ukupne investicije.
Kredit je odobren po višoj kamatnoj stopi od navedene u program kreditiranja jer, objasnio je Ćorić, HBOR kod projekta u iznosu većem od 37 milijuna kuna, zadržava pravo odobrenja kredita uz višu kamatnu stopu.
Istaknuo je i da su sva rješenja, koja je o tom projektu 2017. godine donosilo tadašnje Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, donesena nakon prethodne konzultacije s DORH-om, kao i da su ona pravomoćno potvrđena na sudu, u travnju 2019. godine.
Dana je i suglasnost za Program potpore Sveučilištu i Hrvatskom narodnom kazalištu u Mostaru u iznosu od 6 milijuna kuna koje će se osigurati iz proračuna, na stavkama Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Prihvaćeni memorandumi o turističkoj suradnji s Bugarskom i Mongolijom
Vlada Republike Hrvatske upoznata je s Memorandumom o suglasnosti između Ministarstva turizma i sporta Republike Hrvatske i Ministarstva turizma Republike Bugarske o proširenju suradnje u području turizma, potpisanim u Zagrebu 8. listopada 2020. godine.
Njime se, kako je objasnio državni tajnik u Ministarstvu turizma i sporta Tomislav Družak, predviđa nastavak suradnje Hrvatske i Bugarske u mješovitoj radnoj grupi uspostavljenoj ugovorom o turističkoj suradnji dvije zemlje iz 1996. godine, čiji je cilj intenzivirati turističku suradnju u područjima od zajedničkog interesa tj. kod posebnih oblika turizma, promocije, prometne povezanosti, boljeg pozicioniranja turizma u EU, povezivanje dionika iz privatnog sektora i drugog.
Vlada je upoznata i s Memorandumom o suglasnosti između Ministarstva turizma i sporta Republike Hrvatske i Ministarstva okoliša i turizma Mongolije o suradnji u području turizma, potpisanim u Zagrebu 15. listopada 2020. godine. Memorandumom se predviđa stvaranje povoljnih uvjeta za razvoj dugoročne suradnje u području turizma.
Promocija, razmjena informacija i stručnih mišljenja i suradnja kod posebnih oblika turizma definirana je u tom memorandumu, kao i da dvije zemlje mogu osnovati zajedničku radnu skupinu za turizam i sport, rekao je Družak.
