Predsjednik Vlade Andrej Plenković, danas je, nakon virtualnog sastanka na vrhu zemalja članica Europske unije, podsjetio da je za vrijeme hrvatskoga predsjedanja bilo nekoliko izvanrednih i neočekivanih zbivanja s kojima se Vlada nosila na najbolji mogući način, osiguravajući rad Vijeća Europske unije.
Pandemija je izmijenila dinamiku, tehniku, donekle i sadržaj hrvatskog predsjedanja
"Moto hrvatskoga predsjedanja "Snažna Europa u svijetu punom izazova", nije mogao bolje pogoditi ono što će nam se svima dogoditi na početku 2020., a to je pandemija Covida-19 koja je izmijenila dinamiku, tehniku pa donekle i sam sadržaj našeg djelovanja i naših prioriteta", kazao je.
Ocijenio je da je Hrvatska reagirala brzo, te je već krajem siječnja pokrenula sve mehanizme kriznog upravljanja na razini Vijeća. Smatra da je Hrvatska podigla svijest i drugih članica Vijeća te osigurala da Vijeće, nakon što su se prestali održavati sastanci u Bruxellesu, Strasbourgu i Luxembourgu, funkcionira putem video konferencija.
"Održano je više od 60 sastanaka na najvišoj razini, uključujući pet sastanaka Europskoga vijeća i brojne sastanke svih formacija ministarstava zaduženih za različite teme", naveo je Plenković.
Potres u Zagrebu kao još jedna kriza koju rješavamo
Podsjetio je da se uz to dogodio i potres u Zagrebu, još jedna kriza u kojoj je tih 5,5 stupnjeva po Richteru u deset sekundi ostavilo 11 i pol milijardi eura štete u hrvatskom glavnom gradu.
"Prije desetak dana podnijeli smo zahtjev Fondu Europske unije za solidarnost, te očekujemo podršku institucija Unije i država članica u obnovi grada Zagreba", kazao je, dodavši da je to jedna od tema o kojoj je i danas razgovarao s kolegama.
Usvojeni dokumenti koji se odnose na europski odgovor na korona virus
"Kad je riječ o našim prioritetima u kontekstu Covida-19, učinili smo maksimalan napor da se usvoje dokumenti koji se odnose na odgovor na korona virus. Putem investicijske inicijative na program SURE, činjenicu da smo napravili promjene europskoga proračuna za 2020., da smo uveli i pustili na snagu onu odredbu ugovora koja se odnosi na iznimku o fiskalnoj disciplini te, zbog izvanrednih okolnosti, omogućili da Unija pomogne državama članicama ponajviše oko kupnje medicinske opreme, ali isto tako i oko fiskalnih pravila, jer smo se svi našli u okolnostima koje nitko od nas kad je planirao proračun nije mogao znati", istaknuo je.
Osiguran uređeni Brexit i platforma za nove odnose
"Također, osigurali smo uređeni Brexit i pripremili mandat za pregovore za nove odnose. Oni traju, razgovore vodi Michel Barnier u ime Vijeća", nastavio je Plenković koji smatra da će on osigurati da u konačnici dođe do novog okvira ugovornih odnosa s Ujedinjenom Kraljevinom."
Dan je novi zamah politici proširenja
Naglasio je da je tijekom hrvatskog predsjedanja promijenjen kontekst politike Europske unije prema politici proširenja.
"Deblokirali smo neugodnu situaciju iz listopada 2019., kad su tri članice blokirale pregovore s Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Za vrijeme našeg predsjedanja, na našu političku inicijativu te su blokade podignute i odluka je donesena", kazao je.
Podsjetio je da je, dvadeset godina nakon prvog Zagrebačkog sastanka na vrhu, održan i drugi, s kojeg su upućene snažne poruke prema našim susjedima. Jučer je održan, ponovno na našu inicijativu, sastanak sa šest država Istočnoga partnerstva.
"Dakle, uz naše neposredne susjede, poruke su poslane i zemljama poput Ukrajine, Gruzije, Moldove, Bjelorusije i Armenije i Azerbajdžana. Na taj način smo u i politici proširenja i politici susjedstva ispunili svoje ciljeve", podsjeća Plenković.
Donesen niz sektorskih zaključaka; strateške smjernice za područje pravosuđa i unutarnjih poslova pred usvajanjem
"Došli smo gotovo do samoga kraja usvajanja strateških smjernica za područje pravosuđa i unutarnjih poslova. Vjerujemo da će još jedna mala rezerva jedne članice biti premoštena pa će se i taj dokument usvojiti.", uvjeren je predsjednik Vlade.
Naveo je i niz sektorskih zaključaka koji se odnose na razne teme, od klimatskih politika, digitalne Europe pa do pitanja koja se odnose na promet, kulturu, audiovizualne usluge, na obrazovanje, na niz tema koje su bile na dnevnom redu, kao i puno tema iz vanjske i sigurnosne politike.
"Ujedno, predsjedništvo je vodilo računa da zajednički odgovor Europe na ovu krizu dobije svoj epilog u prijedlogu Europske komisije sa Fondom za obnovu, dakle - EU nove generacije, iduće generacije", ističe Plenković, navodeći da se prijedlog Komisije danas po prvi puta raspravio na razini šefova država i Vlada.
Dobar prijedlog Komisije osigurat će brz gospodarski oporavak država članica
"Smatramo da je on jako dobar, da je pogođena prava mjera između bespovratnih sredstava i zajmova te da će, uz sedmogodišnji proračun koji će biti veći i izdašniji od prijedloga iz veljače, omogućiti državama članicama da osiguraju što brži gospodarski oporavak", ocijenio je.
Ponovio je da za Hrvatsku tih deset milijardi eura iz Plana gospodarskog oporavka, zajedno s, po sadašnjim procjenama više od 11,5 mlrd eura kroz prijedlog VFO, znači sigurnosnu mrežu koja će pomoći da se Hrvatska brzo vrati na zdravi gospodarski rast koji je imala prije Covida-19.
Dodao je kako je uvjeren da smo kroz poboljšanu i ubrzanu apsorpciju europskih sredstava u dosadašnjem sedmogodišnjem proračunu stvorili preduvjete za tako izdašna sredstva.
"Zajedno to donosi ukupni iznos jednogodišnjega proračuna Republike Hrvatske, i to nam je oslonac, mehanizam i poluga javnih investicija koja će omogućiti brzi gospodarski rast Hrvatske i povratak na vrijeme od otprilike tri i pol mjeseca", kazao je.
Izrazio je zadovoljstvo današnjom raspravom te najavio fizički susret Europskog vijeća sredinom srpnja i nastavak razgovore proračunu i planu gospodarskog oporavka. Iako ima određenih rezervi nekih zemalja, predsjednik hrvatske Vlade smatra da one nisu nepremostive te je uvjeren da bi se dogovor o oba dokumenta mogao postići, ako ne odmah u srpnju, sigurno na početku jeseni.
Ključno načelo europske solidarnosti
"Ekonomski snažnije i otpornije, kod kojih je covid-19 učinio manje štete, gledaju na prijedlog EK drukčije nego one koje su doživjele velike ekonomske štete i gdje se bilježi veći pad BDP-a," kazao je premijer dodavši da je načelo europske solidarnosti u ovom trenutku ključno te da EU treba pokazati da u ovako zahtjevnim okolnostima treba reagirati snažno, čvrsto i brzo tako da države članice i građani svih članica Unije znaju da je EU tu, uz njih.
"Takav pristup Hrvatska podržava," zaključio je Plenković.
Kazao je da bi vlada svake države članice, da bi mogla koristiti sredstva iz Europskog fonda za oporavak, morala napraviti svoj nacionalni plana. Ti će se planovi pripremati tijekom jeseni, a njihova provedba krenut će od 2021. godine.
"Pitanje digitalnog društva, digitalnog gospodarstva, ulaganje u inovacije, kreativnost, znanost, obrazovanje – najvažnije su teme iz našeg programa za buduću vladu," rekao je Plenković. Istaknuo je da će se, osim toga, u naš plan korištenja europskog fonda za gospodarski oporavak lako će se uklopiti ulaganja u klimatske promjene i obnovljive izvore energije
Povjerenje građana onima koji mogu osigurati sigurnu Hrvatsku
Na novinarski upit komentirao je reakciju bivše predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i ostalih žena na izjavu Miroslava Škore o silovanju, rekavši da on i njegovi kandidati nemaju nikakav program nego se služe floskulama bez supstanci.
"Ići na takav način kao što je on izišao s jednom teškom i osjetljivom temom kako što je silovanje, mislim da je bilo neprimjereno," kazao je, dodavši da je njegov način borbe protiv toga politički te pozvao hrvatske birače da vide razliku: "tko su oni koji su svojevrsni eksperiment, u odnosu na one kojima možete dati povjerenje i očekivati sigurnu Hrvatsku, Hrvatsku koja će vam osigurati ovakvu sigurnosnu mrežu koja je tema naše današnje konferencije za medije, a ona se može zbrojiti u 21, 5 milijardi eura za hrvatsku budućnost i gospodarski oporavak," kazao je Plenković.
Osudio je sukob navijačkih skupina u Vukovaru kao i svako drugo nasilje. "Krajnje je neprihvatljivo i protiv toga se moramo boriti. Čekam da policija podnese kaznene prijave protiv svih onih koji su sudjelovali u tome," dodao je.
Na komentar da su na izbornim listama HDZ-a neki ljudi koji su podržali Škoru na predsjedničkim izborima, Plenković je kazao da su se oni dobro osvijestili i vidjeli o komu se radi.
Najvažnija odgovornost svakog pojedinca
Što se tiče najnovije epidemiološke slike i porasta broja oboljelih na desetak, Plenković je rekao da izbori nisu pod upitnikom, no svi moramo biti odgovorni i ponašati se odgovorno.
"Pratimo stanje sa svih aspekata i poduzet ćemo sve mjere da ti brojevi ostanu pod kontrolom i da ne ugroze, nije bitno toliko izbore, nego uopće zdravstvenu situaciju u Hrvatskoj. Mislim da je tu odgovornost svakoga od nas najvažnija," zaključio je predsjednik Vlade.
