O novim mjerama i nekim otvorenim pitanjima iz predstavljenih - donosimo RTL-ov razgovor s ministrom rada i mirovinskog sustava Josipom Aladrovićem.
Oko pola milijuna ljudi je na minimalcu ili je dobilo otkaz - prve uplate stižu - ali i onima koji ih nisu tražili, pa i više od minimalca - je li to neka šala?
"Nije šala, gotovo pola milijuna ljudi je na minimalcu, 480 tisuća zaposlenika je u ovom trenutku prijavljeno na minimalac, odnosno 3250 kuna, preko 80 tisuća poduzetnika. S obzirom na iznimno velik broj priljeva odlučili smo ubrzanim tempom isplaćivati te novčane naknade kako bismo do 15. travnja isplatili sve naknade za ožujak. U tome je došlo do određenih preklapanja i isplata prema poduzetnicima koje su uvećane ili nešto umanjene, no to nije velik broj. Kroz travanj i svibanj ćemo dovršiti dokumentaciju, potpisati sa svima ugovore, iskorigirati ako je došlo do preplate ili manjka uplate i tu nitko ne treba brinuti. Poslodavci su svjesni koliko su zaposlenika prijavili i ukoliko je došlo do tih tehničkih poteškoća vrlo brzo ćemo to ispraviti", rekao je Aladrović.
Sutra dodatni kriteriji za retroaktivnu isplatu naknade
Na pitanje mogu li poslodavci otpuštene radnike vratiti na posao i dobiti minimalne plaće od države te pod kojim je uvjetima to moguće, Aladrović je odgovorio: "Krajem ovog tjedna i tijekom vikenda smo otvorili razgovore s udrugama, nakon predstavljanja drugog paketa mjera Vlade za pomoć gospodarstvu, kad su poduzetnici shvatili koji je obujam mjera, neki su se počeli prijavljivati s idejama da retroaktivno isplaćujemo neke naknade, no sutra tijekom dana će Upravno vijeće HZZ-a, dakle provedbeno tijelo donijeti kriterije po kojima se to može ostvariti. Ono što je ideja je ako netko želi vratiti svoje djelatnike da se isplati naknada za travanj i svibanj, ako postoji za to potreba. To neće biti moguće za ožujak. Detaljne kriterije ćemo sutra izdefinirati i bit će objavljeni na našim web stranicama, tako da će se svi moći informirati".
Sindikati spremni na određene korekcije
Građani podržavaju rezove u javnom sektoru. Na pitanje tko će prvi i koliko ostaje bez plaće. ministar Aladrović kaže: "Što se tiče rezova i razgovora o tome, za idući je tjedan najavljena sjednica Gospodarsko-socijalnog vijeća, na kojem ćemo između poslodavaca, sindikata i nas pokušati doći do konsenzusa gdje su sve uštede moguće i tko bi se koliko trebao odreći. To pitanje nije jednostavno urediti, postoje potpisani kolektivni ugovori, ali ja očekujem prihvaćanje situacije od strane predstavnika radnika. Očekujem dogovor," rekao je.
Što se tiče toga kome bi se točno moglo rezati, Aladrović je odgovorio da će se prva ponuda predstaviti prvo socijalnim partnerima. "Nakon toga ćemo vidjeti kakve su pozicije. Vidimo signale da su sindikati spremni za određene korekcije, koliki će prijedlog korekcija biti s naše strane, a koliki prijedlog su spremni prihvatiti to ćemo vidjeti", kazao je ministar.
Podsjetio je da se Vlada odrekla plaća za ožujak, a očekuje da će se dijela primanja odreći i velik broj dužnosnika.
"Ako pitate za dužnosnike, Vlada se odrekla plaće za ožujak, to je bio čin solidarnosti, prije svega zbog potresa u Zagrebu, što se tiče korekcija, ja očekujem da će i dužnosnici biti u krugu onih koji će se odreći dijela. Moramo svojim primjerom pokazati kolika je dubina ove krize i da svi moramo se odreći", kazao je Aladrović.
Moguće skraćivanje radnog tjedna
Iskustvo nas uči da su oni najsiromašniji najugroženiji. Jesu li mirovine sigurne? Aladrović, kaže da jesu. Zasad. "I ranije smo komunicirali da su mirovine i socijalna davanja zadnja linija obrane. I kratkoročno i srednjoročno, a usudio bih se reći i dugoročno sigurno, međutim, vidjet ćemo kako će se dalje odvijati situacija, ono što je nepredvidivo je koliko će kriza trajati. Za mirovine nam je potrebno oko 3,5 milijardi kuna na mjesec."
Najavio je i razgovore s mirovinskim fondovima: "Recimo da mirovinski fondovi su oni s kojima ćemo razgovarati na koji način se može dodatno aktivirati njih u ovom trenutku, ali nacionalizaciju ne bih spominjao".
A moguće je i smanjivanje radnog tjedna na četiri dana.
"Jedna od ideja koje su se rodile u ovoj komunikaciji jest i skraćivanje radnog tjedna. U ovom trenutku smo se odlučili ići na mjere koje smo predstavili prošli tjedan. One se na neki način isključuju, no tu ideju u srednjem periodu ne bih isključio", rekao je Aladrović.
Izvor: RTL / Vlada
"Nije šala, gotovo pola milijuna ljudi je na minimalcu, 480 tisuća zaposlenika je u ovom trenutku prijavljeno na minimalac, odnosno 3250 kuna, preko 80 tisuća poduzetnika. S obzirom na iznimno velik broj priljeva odlučili smo ubrzanim tempom isplaćivati te novčane naknade kako bismo do 15. travnja isplatili sve naknade za ožujak. U tome je došlo do određenih preklapanja i isplata prema poduzetnicima koje su uvećane ili nešto umanjene, no to nije velik broj. Kroz travanj i svibanj ćemo dovršiti dokumentaciju, potpisati sa svima ugovore, iskorigirati ako je došlo do preplate ili manjka uplate i tu nitko ne treba brinuti. Poslodavci su svjesni koliko su zaposlenika prijavili i ukoliko je došlo do tih tehničkih poteškoća vrlo brzo ćemo to ispraviti", rekao je Aladrović.
Sutra dodatni kriteriji za retroaktivnu isplatu naknade
Na pitanje mogu li poslodavci otpuštene radnike vratiti na posao i dobiti minimalne plaće od države te pod kojim je uvjetima to moguće, Aladrović je odgovorio: "Krajem ovog tjedna i tijekom vikenda smo otvorili razgovore s udrugama, nakon predstavljanja drugog paketa mjera Vlade za pomoć gospodarstvu, kad su poduzetnici shvatili koji je obujam mjera, neki su se počeli prijavljivati s idejama da retroaktivno isplaćujemo neke naknade, no sutra tijekom dana će Upravno vijeće HZZ-a, dakle provedbeno tijelo donijeti kriterije po kojima se to može ostvariti. Ono što je ideja je ako netko želi vratiti svoje djelatnike da se isplati naknada za travanj i svibanj, ako postoji za to potreba. To neće biti moguće za ožujak. Detaljne kriterije ćemo sutra izdefinirati i bit će objavljeni na našim web stranicama, tako da će se svi moći informirati".
Sindikati spremni na određene korekcije
Građani podržavaju rezove u javnom sektoru. Na pitanje tko će prvi i koliko ostaje bez plaće. ministar Aladrović kaže: "Što se tiče rezova i razgovora o tome, za idući je tjedan najavljena sjednica Gospodarsko-socijalnog vijeća, na kojem ćemo između poslodavaca, sindikata i nas pokušati doći do konsenzusa gdje su sve uštede moguće i tko bi se koliko trebao odreći. To pitanje nije jednostavno urediti, postoje potpisani kolektivni ugovori, ali ja očekujem prihvaćanje situacije od strane predstavnika radnika. Očekujem dogovor," rekao je.
Što se tiče toga kome bi se točno moglo rezati, Aladrović je odgovorio da će se prva ponuda predstaviti prvo socijalnim partnerima. "Nakon toga ćemo vidjeti kakve su pozicije. Vidimo signale da su sindikati spremni za određene korekcije, koliki će prijedlog korekcija biti s naše strane, a koliki prijedlog su spremni prihvatiti to ćemo vidjeti", kazao je ministar.
Podsjetio je da se Vlada odrekla plaća za ožujak, a očekuje da će se dijela primanja odreći i velik broj dužnosnika.
"Ako pitate za dužnosnike, Vlada se odrekla plaće za ožujak, to je bio čin solidarnosti, prije svega zbog potresa u Zagrebu, što se tiče korekcija, ja očekujem da će i dužnosnici biti u krugu onih koji će se odreći dijela. Moramo svojim primjerom pokazati kolika je dubina ove krize i da svi moramo se odreći", kazao je Aladrović.
Moguće skraćivanje radnog tjedna
Iskustvo nas uči da su oni najsiromašniji najugroženiji. Jesu li mirovine sigurne? Aladrović, kaže da jesu. Zasad. "I ranije smo komunicirali da su mirovine i socijalna davanja zadnja linija obrane. I kratkoročno i srednjoročno, a usudio bih se reći i dugoročno sigurno, međutim, vidjet ćemo kako će se dalje odvijati situacija, ono što je nepredvidivo je koliko će kriza trajati. Za mirovine nam je potrebno oko 3,5 milijardi kuna na mjesec."
Najavio je i razgovore s mirovinskim fondovima: "Recimo da mirovinski fondovi su oni s kojima ćemo razgovarati na koji način se može dodatno aktivirati njih u ovom trenutku, ali nacionalizaciju ne bih spominjao".
A moguće je i smanjivanje radnog tjedna na četiri dana.
"Jedna od ideja koje su se rodile u ovoj komunikaciji jest i skraćivanje radnog tjedna. U ovom trenutku smo se odlučili ići na mjere koje smo predstavili prošli tjedan. One se na neki način isključuju, no tu ideju u srednjem periodu ne bih isključio", rekao je Aladrović.
Izvor: RTL / Vlada
