Nakon Svjetske banke i Međunarodni monetarni fond objavio je svoje redovne proljetne procjene rasta svjetskoga gospodarstva za tekuću i narednu godinu. U skladu s nastavkom negativnog utjecaja pandemije izazvane širenjem koronavirusa i te su prognoze prilično pesimistične, točnije, predviđaju znatan pad globalnog BDP-a od 3,0% u ovoj godini,odnosno po riječima analitičara MMF-a, najveću krizu od Velike depresije 1929. godine. Pritom i u MMF-u napominju da će kretanja u globalnom gospodarstvu ovisiti o trajanju i intenzitetu pandemije, pa su svoje osnovne procjene izradili prema scenariju po kojem bi već u drugom djelu ove godine trebalo doći do oporavka, ali uz napomenu da su lošija ostvarenja moguća, pa čak i vjerojatna. Stoga su predvidjeli još tri scenarija; prvi po kojem bi ograničavanje ekonomskih aktivnosti u ovoj godini trajalo 50% dulje, drugi po kojem bi se pandemija ponovo pojavila u idućoj godini i treći koji je kombinacija prvih dvaju scenarija. Naravno, prema svakom od njih procjene su sve lošije, pa bi, primjerice, prema trećem u idućoj godini došlo do pada globalnog BDP-a od čak 7,5% na godišnjoj razini.
Za Hrvatsku su bitne procjene na globalnoj razini, odnosno navedeni pad globalnog BDP-a od 3,0% u ovoj godini te oporavak od 5,8% u idućoj godini po osnovnom scenariju, ali su zbog velike povezanosti izrazito bitne i procjene za gospodarstvo EU. Prema procjenama MMF-a, BDP Europske unije bi ove godine trebao pasti za 7,1%, a iduće porasti za 4,8%, što bi značilo da će realni BDP iduće godine biti oko 2,6% manji nego u 2019. godini. Pritom se, prema procjenama MMF-a, Hrvatska nalazi među članicama EU koje će ove godine imati najveći pad BDP-a, točnije, s padom od 9,0% Hrvatska bi se našla uz bok Grčke i Italije te među članicama koje će u ovoj i idućoj godini izgubiti najveći dio BDP-a u odnosu na 2019. godinu. To su, naravno, zabrinjavajuće procjene s obzirom na to da se Hrvatska tek prošle godine vratila na realnu razinu BDP-a iz 2008. godine.
MMF ne daje detaljnije analize po zemljama, ali se njegove procjene vjerojatno temelje na istim procjenama kao i one Svjetske banke, po kojima bi hrvatsko gospodarstvo trebalo biti najviše pogođeno snažnim padom realne vrijednosti izvoza roba i usluga, i to pod pretežnim utjecajem smanjenja prihoda od turizma. Naime, pad prihoda od turizma pogodit će sve turističke destinacije, ali će to imati najveći negativan utjecaj na zemlje čiji je BDP snažno ovisan o turističkim ostvarenjima, među kojima je i Hrvatska. Takvim se procjenama rukovodila i agencija za kreditni rejting Fitch pri nedavnoj izmjeni svojih izgleda za Hrvatsku (s pozitivnih u stabilne) kada je u objašnjenju svoje odluke navela da će „negativan utjecaj pandemije koronavirusa posebno pogoditi turistički sektor“.
