Studentska lista dobila je više od 52,82 posto glasova na izvanrednim parlamentarnim izborima u Srbiji, što joj daje mogućnost ostvarivanja apsolutne parlamentarne većine u Skupštini Srbije i, naravno, velikog zaokreta u politici države. Oporba sa svega 39,12 posto glasova na prvi pogled ne može utjecati na stvarnu promjenu i zaokret u vladanju. To potvrđuje i visoka, zapravo rekordna izlaznost od 68,95 posto. Vrlo velik interes za izlazak na birališta vladao je i u drugim državama svijeta u kojima žive državljani Srbije. Ljubljana ne pamti tako velik odaziv birača na, istina, jedinom biračkom mjestu, u Veleposlanstvu Republike Srbije u Ljubljani. Dosadašnjim vlastima u Srbiji nije odgovarala ovako velika izlaznost, ali predstavnici Studentske liste u Sloveniji organizirali su besplatan prijevoz iz više slovenskih mjesta na biralište u Ljubljani.
Dakle, u srpskom parlamentu, koji ima 250 zastupničkih mjesta, Studentska lista ima 141 zastupnika, a oporbena lista Aleksandra Vučića svega 103 zastupnička mjesta. Zašto je Aleksandar Vučić izgubio izbore? Pobjeda Studentske liste ipak se zasniva na razlozima koji se nisu mogli osporiti. Na prvome je mjestu korupcija, zatim gušenje medija i pretjerano isticanje osobnog autoriteta, što vodi u autoritarnost.
U izbornoj noći, netom nakon što su objavljeni prvi rezultati koji su pokazali nedvojbenu pobjedu Studentske liste, zavladalo je narodno veselje diljem Srbije, bez većih incidenata. U Novom Sadu slavlje je prekinuto na 16 minuta radi odavanja počasti šesnaestero poginulih u urušavanju nadstrešnice željezničkog kolodvora, koje se dogodilo 1. studenoga 2024. godine. Da, prilično je čudno da takva autoritarna vlast nije poduzela ništa ozbiljnije kako bi se utvrdila odgovornost službenih osoba za tu veliku nesreću. To je bio poticaj ili, bolje rečeno, jedan od signala da je potrebna promjena vlasti. Tijekom te nedjeljne noći, dok su pobjednici slavili, stizale su i čestitke koje znače priznanje međunarodne javnosti. Prva je čestitala europska povjerenica za proširenje Marta Kos, koja je izbornu pobjedu srpskih studenata proglasila novim poglavljem za Srbiju. Zatim je stigla čestitka predsjednice Europskog parlamenta Roberte Metsole te izjava predsjednika Europskog vijeća Antónija Coste da je EU spreman podržati reforme i budućnost Srbije u EU-u. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u čestitki je rekla da je riječ o velikoj studentskoj pobjedi na parlamentarnim izborima u Srbiji.
Kako će se pobjeda Studentske liste odraziti na odnose Srbije s Rusijom? Pogledajmo najprije ruska očekivanja. Glasnogovornik Dmitrij Peskov kaže da se Rusija želi nadati da će „djelovanje nove političke sile na vlasti u Srbiji biti konstruktivno i da se Srbija približavanjem Europskoj uniji neće udaljiti od prijateljskog odnosa prema Rusiji“. Tim je riječima Peskov potvrdio da više neće biti kao prije, ali i izrazio nadu da se Srbija neće u potpunosti okrenuti prema Europskoj uniji.
Rekli smo da nema većih incidenata, ali ipak ima upada u medijske kuće, što taj studentski politički pokret navodno ne podržava.
Većinu stranih promatrača, političkih analitičara i političara s europske i svjetske političke scene zanima kamo idu ili namjeravaju ići glavni akteri pobjedničkog pokreta studenata Srbije, uz, naravno, podršku koju dobivaju od svojih sunarodnjaka iz cijelog svijeta. O tome zasad nema konkretnijih odgovora.
Kako je u Sloveniji? Ako je suditi prema odazivu birača upisanih u biračke popise za izbore u Srbiji i visokoj potpori studentskom pokretu, možemo govoriti o velikom izbornom uspjehu u srpskoj dijaspori, jer su slični rezultati i u drugim državama. S druge strane, tako uvjerljiva pobjeda u političkim analizama ostavlja prilično neizvjesnosti o tome što će biti dalje. Da će nova politička strujanja u Srbiji dovesti do preorijentacije srpske politike prema EU-u, nedvojbeno je već prema prvim kontaktima s predstavnicima EU-a i pozitivnim odgovorima pobjedničkih aktera izbora u Srbiji.
Ipak, vrijedi spomenuti kako na političke promjene u Srbiji reagira danas prva osoba slovenske politike, premijer Janez Janša. On pozdravlja mjere novih srpskih vlasti usmjerene prema napretku na putu prema EU-u, ali je istodobno otvorio svoje karte tražeći da „Srbija prije toga izruči Sloveniji arhive UDBA-e vezane uz Sloveniju i slovenske osobe“. Prema Janšinim informacijama, ti se arhivi čuvaju u državnim arhivima Srbije. Dodaje da je riječ i o arhivima Uprave državne sigurnosti, Kontraobavještajne službe i službe sigurnosti JNA, u ustrojstvu bivšeg Saveznog sekretarijata za unutarnje poslove bivše Jugoslavije.
Treba reći da glavni nadzor nad tim evidencijama danas vrlo vjerojatno ima Kontraobavještajna služba Vojske Srbije, koja će tom zahtjevu vrlo teško udovoljiti ili će predaja tih arhiva biti nepotpuna. Među njima je i cjelokupan dosje o uhićenju i zatvaranju Janeza Janše, nastao u tužiteljstvu, pravnoj službi i policiji bivše JNA, koji je sada u cijelosti u arhivima Vojske Srbije. Janša je tome pridodao cjelovito izvješće slovenskog pisca i svojeg velikog prijatelja Igora Omerze, koji je napisao i knjigu provokativnog naslova „Marta Kos kao pouzdana suradnica komunističke partije i tajne policije“, nedavno objavljenu na hrvatskom jeziku. Treba reći da je Marta Kos bila i suradnica pokojnog predsjednika Slovenije dr. Janeza Drnovšeka te da je u više navrata izričito zanijekala da je „surađivala s UDBA-om“.
Kako je u trenutku objave izbornih rezultata postupio veliki Vučićev prijatelj iz Slovenije, ljubljanski gradonačelnik Zoran Janković? Čestitao je Studentskoj listi i dodao: „Izbori u Srbiji s rekordnom izlaznošću pokazali su da je to bio stvarni praznik demokracije. Radostan sam što su izbori prošli u mirnom ozračju i želim uspješan razvoj Srbije.“ Rekli bismo da je riječ o umjerenoj, suzdržanoj i nekonkretno sročenoj izjavi, osobito zato što je prethodno više puta iskazivao podršku Aleksandru Vučiću nakon tragičnog događaja u Novom Sadu, kada je prosvjednicima poručivao da će, „ako Vučić ode s vlasti, vidjeti koga su imali“.
U slovenskim medijima prevladava neizvjesnost o budućoj srpskoj politici. Enigma su koncept, sastav i stvarne mogućnosti pokreta Studentske liste, koja je za slovenske medije politički nejasno definirana. Kažu da je to „nehomogena skupina i zbog toga je teško prognozirati hoće li uspjeti postići međusobni konsenzus o osjetljivim vanjskopolitičkim temama“. Istina je da su studenti u predizborno vrijeme najviše govorili o unutarnjim temama te izbjegavali govoriti o vanjskoj politici, tako da je tek sada, prema prvim potezima, moguće vidjeti smjerove prema EU-u i svijetu iz ove potpuno nove srpske političke kuhinje.
Ovdje se u Sloveniji navodi da većina sudionika studentskog pokreta nema političkog iskustva, što je djelomično točno, pa se u javnim istupima pojavljuju uglavnom profesori s fakulteta. Svi su jedinstveni u protivljenju Aleksandru Vučiću i velikoj većini elemenata njegove politike.
Recimo, jedno od glavnih političkih pitanja, koje je pred zimu osobito goruće, jest opskrba plinom, pri čemu glavnu ulogu ima odnos Srbije s Rusijom. Svakako će trebati brzo definirati ukupne odnose s Rusijom, EU-om, Kosovom i susjedima, prije svega s Hrvatskom. Bitna promjena nije samo Vučićev poraz, koji se očekivao, nego i to što su, uz njega, iz parlamenta nestale sve druge stranke: nijedna nije uspjela ući u parlament.
Zapravo, svakim se danom pojavljuju nove dileme. Vučić je enigma zbog svojeg sadašnjeg mira i ne vidi se što smjera. Enigma je i što će biti s njegovim megaprojektom Expo 2027., za koji su nedavno na predstavljanju u Ljubljani tvrdili da otvara put boljoj suradnji s Hrvatskom i Slovenijom.
Studenti zasad poručuju da će se njihov rad uskoro vidjeti u parlamentu, u borbi za slobodu političkog djelovanja i slobodno novinarstvo. To je lijepa poruka, ako se nešto od toga uskoro ostvari.
Vratimo se riječima nositelja Studentske liste Ilije Srdanovića, koji ističe njihov prvi korak: „Od pobjede koju slavimo idemo odmah dalje, od ovog prvog koraka u pregovore o oblikovanju vlade i ostvarivanju studentskog programa. Poručujemo državama u regiji da su temelj našeg djelovanja mir, stabilnost i dobrosusjedski odnosi“, rekao je Srdanović i time donekle potaknuo očekivanja od ovih zasad pozitivno usmjerenih aktera velike izborne pobjede u Srbiji.
Ivan Botteri
