Potpora susjednoj i prijateljskoj Bosni i Hercegovini na europskom putu

Premijer Andrej Plenković i predsjedateljica Vijeća ministara Bojana Krišto u Sarajevu su potvrdili dobre i prijateljske odnose Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Plenković je istaknuo potporu europskom putu BiH, a Krišto pomoć i potporu Hrvatske ocijenila nemjerljivom. Naglašena je potreba žurnog usvajanja dodatnih zakona radi što skorijeg otvaranja pristupnih pregovora BiH s Europskom unijom. Istaknut je i napredak ekonomskih odnosa između dviju zemlja te važnost unaprjeđenja suradnje u suzbijanju nezakonitih migracija. Premijer je kazao i da je zbrinjavanje nuklearnog otpada na Trgovinskoj gori odgođeno do 2028. godine.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković boravio je u radnom posjetu Bosni i Hercegovini. Posjet je započeo u Sarajevu, gdje se sastao s predsjedateljicom Vijeća Bosne i Hercegovine Borjanom Krišto. 
U zajedničkim izjavama za medije, premijer Plenković je zahvalio Bojani Krišto na gostoprimstvu, kazavši da će popodne zajedno posjetiti Fojnicu, gdje će sudjelovati na svečanosti polaganja kamena temeljca nove Osnovne škole, a potom i u Kiseljaku na otvorenju Pastoralno-socijalnog centra Caritasa Vrhbosanske nadbiskupije. Riječ je, kako je rekao, o projektima koje financijski pomaže hrvatska Vlada putem Ureda za Hrvate izvan Hrvatske. „To je dio primjera važnih za našu suradnju i za potporu Hrvatske Bosni i Hercegovini“, dodao je Plenković.
 
Premijer je čestitao Vijeću ministara BiH i aktualnoj koaliciji na izrazito vidljivom iskoraku u funkcionalnosti zemlje u proteklih skoro godinu dana. Izrazio je zadovoljstvo da Bosna i Hercegovina pokazuje svoju institucionalnu stabilnost i time, kako je rekao, jača svoj kredibilitet na europskom putu.
 
Napredak ekonomskih odnosa
 
Istaknuo je napredak ekonomskih odnosa između dviju zemalja. Mi smo u prvih šest mjeseci ove godine dosegnuli dvije milijarde eura gospodarske razmjene, naveo je Plenković, dodavši da je prošle godine ona iznosila skoro četiri milijarde. 
„To pokazuje međusobnu upućenost i snažne gospodarske veze dviju zemlja i brojnih gospodarskih subjekata, koji plasiraju svoje proizvode i usluge na tržište Hrvatske, odnosno Bosne i Hercegovine“, kazao je.
 
Potreba žurnog usvajanja dodatnih zakona radi što skorijeg otvaranja pristupnih pregovora
 
Kao najvažniju poruku njegova današnjeg posjeta Sarajevu, premijer Plenković je izdvojio potporu europskom putu Bosne i Hercegovine. Rekao je da se proširenje Europske unije trenutno nalazi u jednoj ključnoj i jedinstvenoj fazi. Dodao je da su ruska agresija na Ukrajinu i posljedice takve Putinove politike ubrzale proces proširenja. One su, pojasnio je, repozicionirale Ukrajinu, Moldovu i donekle Gruziju iz zemlja Istočnog partnerstva, koje nisu imale jednaku europsku perspektivu, u istu situaciju u kojoj su zemlje jugoistoka Europe, koje već dugi niz godina imaju perspektivu članstva u Europskoj uniji.
 
U tom kontekstu, pozvao je da napori Bosne i Hercegovine nakon prošlogodišnjeg stjecanja kandidata za članstvo i postavljenih osam kriterija plus jedan, a to je ustavno-izborna reforma, kao i onih ranijih 14 prioriteta za članstvo, budu svojevrsni vodič i smjernice za reformski put.   
I zato, naglasio je, želim ohrabriti Vijeće ministara i Parlamentarnu skupštinu da učine napore, upravo u ovom vremenu, i donesu zakone koji su poznati kao ciljevi već skoro godinu dana. „Ukoliko se to dogodi, svima nama koji smo zagovornici, prijatelji i odvjetnici Bosne i Hercegovine, bit će puno lakše zagovarati donošenje pozitivnih odluka na Europskom vijeću o Bosni i Hercegovini.  
 
Dobrim je ocijenio i to što će Bosnu i Hercegovinu uskoro posjetiti i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, i to prije nego Komisija objavi izvješća o napretku za svaku pojedinu zemlju, što smatra pokazateljem jasne političke volje, ali i prilikom za konkretne operativne i zakonske aktivnosti i mjere koje će BiH poduzimati.
 
Unaprijediti suradnju između Hrvatske i BiH u suzbijanju nezakonitih migracija

Premijer smatra da je važno unaprijediti suradnju između Hrvatske i Bosne i Hercegovine u suzbijanju nezakonitih migracija jer se obje zemlje nalaze na tzv. istočno-mediteranskoj i zapadno-balkanskoj ruti.

Rekao je da je pitanje nezakonitih migracija potrebno rješavati na izvorištu, u zemljama koje su nestabilne, opterećene ratovima i sukobima, siromaštvom, nefunkcionalnim i slabo funkcionalnim društvima i državama, pa i klimatskim promjenama. Dodao je da svi ti problemi utječu na dinamiku nezakonitih migracija, a ona se odvija putem sad već izrazito dobro organiziranih skupina krijumčara.

U tom kontaktu, naglasio je, Hrvatska s Bosnom i Hercegovinom želi još snažniju suradnju policija, što znači značajniju kontrolu granice, te sklapanje sporazuma s Frontexom. Smatra da bi on mogao pomoći Bosni i Hercegovini u situaciji u kojoj se ona danas nalazi. Apelirao je i na usklađivanje politike viznog režima prema trećim zemljama s onom EU, što je i jedan od uvjeta za priključivanje Europskoj uniji. Plenković to vidi kao najbolji način za sprječavanje dolazaka nezakonitih migranata.

Odlaganje otpada na Trgovinskoj gori odgođeno do 2028.

Premijer se osvrnuo i na zbrinjavanje nuklearnog otpada u vojarni Čerkezovac na Trgovinskoj gori. Kazao je da je održan sastanak Međudržavnog povjerenstva između Hrvatske i Slovenije na kojem je dogovoreno da postojeći sustav, a to je zbrinjavanje otpada u okviru nuklearke Krško, ostane na snazi do 2028., čime, rekao je, na neki način relaksiramo ovu temu u hrvatskoj i bosansko-hercegovačkoj javnosti.

Dodao je da će se nastaviti razgovori sa Slovenijom, kao i s Bosnom i Hercegovinom sukladno dobrosusjedskim odnosima i pravilima koji se tiču ove važne teme.

Podržavamo napore EU da se uputi humanitarna pomoć u Gazu

Na sastanku je bilo riječi i o sigurnosnim pitanjima – ruskoj agresiji na Ukrajinu, ali i Hamasovom terorističkom napadu na Izrael. Premijer je kazao da je Hrvatska osudila taj napad, te smatra da Izrael ima pravo na svoju sigurnost i samoobranu, ali i da u tom procesu itekako treba poštovati Međunarodno humanitarno pravo.
„Podržavamo sve napore na razini Europske unije da se uputi humanitarna pomoć u Gazu palestinskom narodu“, poručio je Plenković. 

Energetska neovisnost BiH

Kazao je i da je Hrvatska spremna pomoći BiH oko plinovoda Južna interkonekcija, naglasivši da je to dugoročno važno za energetsku neovisnost i sigurnost Bosne i Hercegovine.

Prijateljski odnosi Hrvatske i BiH

Predsjedateljica Vijeća ministara Bojana Krišto istaknula je kako su odnosi Hrvatske i Bosne i Hercegovine prijateljski te izrazila zahvalnost premijeru Plenkoviću i hrvatskoj Vladi na svemu što čine u znak potpore BiH na euroatlantskom putu.
"Njihova pomoć i potpora su nemjerljivi", naglasila je Krišto, kazavši kako je to značajno ne samo za Hrvate u BiH, nego i za sve njene građane. Dodala je da vjeruje u skoro otvaranje pregovora Bosne i Hercegovine i Europske unije jer smatra da su sadašnje vlasti napravile veliki iskorak u provedbi reformi i gospodarskom jačanju zemlje.
Istaknula je kako važnom zadaćom i dalje vidi promjenu izbornog zakona BiH kako bi se trajno stabiliziralo stanje u zemlji.

Važnost političkog dogovora o Izbornom zakonu

Tijekom boravka u Sarajevu, predsjednik Vlade Plenković susreo se i s predstavnicima Zastupničkog doma i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Razgovarali su o potrebi žurnog usvajanja dodatnih zakona radi što skorijeg otvaranja pristupnih pregovora BiH s Europskom unijom. „Naglasio sam i važnost političkog dogovora o Izbornom zakonu“, objavio je Plenković na platformi X.

   

Podupirat ćemo krajeve BiH važne za identitet hrvatskog naroda

Premijer Plenković radni posjet Bosni i Hercegovini završio je obilaskom Fojnice i Kiseljaka, gdje je sudjelovao u polaganju kamena temeljca za osnovnu školu i otvaranju Caritasova pastoralno-socijalnog centra što su projekti koje je sufinancirala Hrvatska.
Tijekom posjeta Fojnici gdje je simbolično označen početak gradnje osnovne škole Ivana Gorana Kovačića, predsjednik hrvatske Vlade Plenković posjetio je i franjevački samostan Duha Svetoga u čijem je sklopu muzej s iznimno bogatom povijesnom zbirkom.

Potom je u Kiseljaku zajedno s vrhbosanskim nadbiskupom Tomom Vukšićem otvorio pastoralno-socijalni centar namijenjen skrbi za starije osobe i djecu vrtićkog uzrasta. 
Plenković je tom prigodom kazao kako Hrvatska osjeća trajnu obvezu pomoći Hrvatima u BiH, a provedbu kršćanskog načela solidarnosti pri tom smatra temeljnom vodiljom političkog djelovanja. Pri tom smatra važnim poduprijeti krajeve BiH važne za identitet hrvatskog naroda. 
"Sretan sam večeras jer smo mogli dati mali dio obola da se ovaj projekt realizira", kazao je premijer, dodavši kako briga za Hrvate izvan Hrvatske ostaje trajnom brigom hrvatske Vlade pa je stoga i proračun njezina Ureda za Hrvate izvan Hrvatske ove godine povećan za sto posto. 
Povećavat ćemo ga još jer smo jedan narod i želimo voditi ispravnu politiku uz pravu mjeru potpore hrvatskom narodu ali i svima drugima koji žive u BiH, poručio je premijer Plenković.

PVRH