U tom primorskome gradu prije rata živjelo je oko 25 tisuća ljudi. Oleški se nalazi u Hersonskoj oblasti na strateškom pravcu koji vodi prema okupiranom poluotoku Krimu. Od početka agresije na Ukrajinu grad je stalno pod udarom borbi s obiju strana rijeke Dnjepar. Danas u tom gradu, okupiranom još u prvim danima rata, živi svega oko dvije tisuće ljudi i pedesetak djece. Žive u iznimno teškim uvjetima, gotovo neprekidno bez vode, električne energije, hrane i lijekova te uz vrlo slabu medicinsku pomoć. Oleški praktički umire u mukama, iako je riječ o najstarijem gradu u ovoj oblasti, bogatom povijesnim i kulturnim spomenicima.
Već u prvim danima rata u široj javnosti javila su se pitanja o tome kako pomoći narodu tog kraja. Međutim, od pomoći nije bilo ništa jer su borbe bile neprekidne, a pojavile su se i bolesti te glad. Iz bolničke postelje u Rimu za sudbinu ovoga grada brižno je pitao Sveti Otac, papa Lav XIV., izravno se obrativši Putinu. Nekoliko dana kasnije, predsjednik Ukrajine Zelenski molio je Svetoga Oca da pokuša probuditi savjest Rusije i spasiti ljude u Oleškiju. Vjerojatno je nakon prvoga papina apela da se na putu mira mora učiniti više, napokon proradila i savjest čelnika svjetske politike.
To je izvrsno osjetila prva dama SAD-a Melania Trump, koja posjeduje moć i profinjeni osjećaj stečen u vrijednoj i skromnoj obitelji. Ona ponovno vrlo intuitivno i spremno reagira cjelovito osmišljenim poticajem kako bi pomogla ranjenom gradu i ljudima na margini svjetske ratne krize. Supruga predsjednika Trumpa, sigurna u svoj cilj, nije krenula u nemoguću misiju, već u misiju koja se mora ostvariti. Iako teška, ona je upravo zato toliko potrebna i moguća. Stupila je u izravnu vezu s odgovornima na zaraćenim stranama te izrazila žarku želju da se pomogne narodu u blokiranom gradu.
I stvari su se pokrenule. Evo što o tome kaže David Arahamija, član ukrajinskoga pregovaračkog tima: „Operacija deblokiranja grada Oleškija i okolnih područja uskoro će započeti. Cilj je operacije uspostaviti trajne humanitarne koridore za evakuaciju civila te dostavu pomoći u hrani, lijekovima i medicinskoj skrbi gradu i obližnjim naseljima. Mnogi su ljudi pridonijeli ovom sporazumu, počevši od pape Lava XIV. do prve dame SAD-a Melanije Trump.“
U petak navečer ukrajinski ombudsman Dmitro Lubinec dodao je vijestima o deblokadi kako je „označen početak humanitarne misije u Oleškiju, koja uključuje prekid vatre, dostavu humanitarne pomoći i osiguranje slobodnog kretanja civila iz grada“. Istaknuo je i da je situacija u gradu kritična jer je opskrba hranom ozbiljno poremećena već mjesecima te da grad nema ni struje ni plina.
Nekoliko sati nakon toga, u petak navečer, načelnik ruskoga Glavnog stožera general Valerij Gerasimov najavio je prekid vatre ruske vojske: „U vezi s humanitarnom operacijom na području naselja Oleški u Hersonskoj oblasti, ruske oružane snage prekidaju vatru u hersonskom smjeru i uvode primirje koje počinje u 4 sata ujutro 27. listopada 2026. godine. Do tada će se provesti inženjerijsko izviđanje s uklanjanjem minskih i drugih prepreka kako bi se osigurala sigurnost ljudi, dostava humanitarne pomoći i siguran prolaz konvoja do Oleškija.“
O tome se potom očitovala i prva dama SAD-a Melania Trump, potvrdivši da je objavljen prekid vatre s kojim su suglasne i Ukrajina i Rusija, što omogućuje evakuaciju stanovnika. Humanitarna misija uključuje prekid neprijateljstava radi evakuacije i dostave pomoći. Posebna pozornost posvetit će se starijim osobama kojima je potrebna hitna medicinska pomoć. Naselje je stalno pod napadima i odsječeno od pouzdane opskrbe. Ceste oko grada su minirane, a opskrba električnom energijom vrlo je ograničena. Situacija se dodatno pogoršala nakon što je hidroelektrana Kahovka dignuta u zrak, kada je poplavljeno oko 90 % grada.
U službenoj obavijesti za naš medij prva dama Melania Trump izjavila je da je „osigurala prekid vatre između Rusije i Ukrajine, lokaliziran u gradu Oleškiju“. Obje su se zemlje složile privremeno zaustaviti vojne akcije kako bi omogućile ulazak humanitarne pomoći i pripremile evakuaciju civila kroz određeni sigurni prolaz. Lokalizirano primirje stupit će na snagu 29. listopada 2026. godine.
„Situacija u Oleškiju je teška. To je grad na prvoj crti bojišnice, na rubu katastrofe. Preostalo stanovništvo čine prvenstveno stariji stanovnici kojima su hitno potrebni medicinska pomoć, lijekovi, hrana i čista voda. Ljudi žive uz minirane ceste, imaju ograničen pristup struji i trpe redovite vojne napade. Bilo je sasvim jasno da bi bez moje intervencije dostava humanitarne pomoći u grad i evakuacija starijih osoba bile nemoguće“, izjavila je Melania Trump.
U njezinu pismu također stoji da su ona i njezin predstavnik izravno surađivali s ruskim i ukrajinskim vodstvom kako bi definirali uvjete lokalnoga primirja. Kao ekskluzivna posrednica, pokrenula je razgovore s objema zemljama te uskladila ciljeve sporazuma, tehničke postupke, vremenski okvir, procese i uvjete.
Melania Trump u pismu navodi i sljedeće: „Civilni čelnici iz obiju zemalja surađivat će kako bi posjetili stanovnike Oleškija u njihovim domovima i utvrdili razinu pomoći koja im je potrebna. Stanovnici koji se žele evakuirati dobit će koordiniranu podršku i prijevoz do željenog odredišta. Očekujem da će neki htjeti ići u Rusiju, a neki u Ukrajinu.“ Dodala je i da je osigurala nepristranu američku medijsku organizaciju koja će pratiti i dokumentirati rad ruskih i ukrajinskih timova na terenu tijekom cijeloga procesa, što će imati ključnu ulogu u tome da se želje svake obitelji vjerno ispoštuju.
U tom se dokumentu navodi i da su hitne okolnosti u Oleškiju privukle pozornost Melanije Trump tijekom privatne rasprave u New Yorku za vrijeme 81. zasjedanja Opće skupštine UN-a. To je zapravo bio nastavak komunikacijskoga kanala koji su njezin predstavnik i ona prethodno uspostavili s Rusijom i Ukrajinom kroz uspješno spajanje trideset i četvero djece s njihovim obiteljima.
