Promjena izbornog zakona u BiH, kako bi se osigurala legitimna predstavljenost Hrvata u predsjedništvu i Domu naroda, potrebna je kako bi se osigurala "funkcionalnost, stabilnost i prosperitet" zemlje, poručio je u subotu ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.
Grlić Radman je ponovio da Hrvati nemaju svog predstavnika u tročlanom predsjedništvu te je poručio da "to što se netko predstavlja kao hrvatski član predsjedništva ne odgovara istini", referirajući se na Željka Komšića koji je izabran glasovima Bošnjaka.
Stoga je, smatra Grlić Radman, potrebno promijeniti izborni zakon kako bi se "osigurala funkcionalnost, stabilnost i prosperitet Bosne i Hercegovine".
"Stabilna, multinacionalna, funkcionalna Bosna i Hercegovina je održiva ukoliko su svi narodi jednakopravni - tri konstitutivna naroda i ostali građani - kako je u duhu Daytonsko-pariškog sporazuma i Ustava Bosne i Hercegovine", poručio je Grlić Radman nakon sudjelovanja na znanstvenom skupu u Zagrebu pod nazivom "Bosanska posavina: Jučer, danas, sutra" u organizaciji Društveno-kulturne platforme za Bosansku Posavinu.
Hrvati nemaju ono što im je zajamčeno Daytonsko-pariškim sporazumom
Grlić Radman kazao je da su početkom 2000-ih visoki predstavnici "i drugi međunarodni akteri određenim puzajućim reformama promijenili sadržaj i karakter izbornog zakona".
Zbog tih promjena Hrvati nemaju ono što im je "zagarantirano i zajamčeno Daytonsko-pariškim sporazumom, a to je legitimno predstavljanje u tročlanom predsjedništvu i Domu naroda", što su "temeljne razine vlasti".
Po postojećem izbornom zakonu brojniji Bošnjaci mogu izabrati hrvatskog člana predsjedništva BiH, kao i dio hrvatskih delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH.
"Tročlano predsjedništvo je refleksija multietničnosti Bosne i Hercegovine", poručio je Grlić Radman.
"Izborni zakon treba vratiti na njegove početke, smisao, duh i poruku koju treba imati, a to je garancija ravnopravnosti i jednakopravnosti, što je narušeno tijekom ovih godina", dodao je.
Grlić Radman se osvrnuo i na Hrvate Bosanske Posavine te je ustvrdio da su stoljećima "svjedočili istu vjeru i hrvatski nacionalni identitet".
"U Hrvatskoj, gdje su mnogi prognani sa svojih ognjišta, nastoje očuvati i vratiti onaj život koji je prestao u Bosanskoj Posavini", kazao je i dodao da će Hrvatska politički i materijalno nastaviti podržavati inicijative i projekte Hrvata Bosanske Posavine.
Vojska Republike Srpske prognala je 1992. većinu Hrvata iz Bosanske Posavine, a samo tri općine Bosanske Posavine - Domaljevac-Šamac, Odžak i Orašje - danas čine većinski hrvatsku Županiju Posavsku u sastavu Federacije BiH.
Stoga je, smatra Grlić Radman, potrebno promijeniti izborni zakon kako bi se "osigurala funkcionalnost, stabilnost i prosperitet Bosne i Hercegovine".
"Stabilna, multinacionalna, funkcionalna Bosna i Hercegovina je održiva ukoliko su svi narodi jednakopravni - tri konstitutivna naroda i ostali građani - kako je u duhu Daytonsko-pariškog sporazuma i Ustava Bosne i Hercegovine", poručio je Grlić Radman nakon sudjelovanja na znanstvenom skupu u Zagrebu pod nazivom "Bosanska posavina: Jučer, danas, sutra" u organizaciji Društveno-kulturne platforme za Bosansku Posavinu.
Hrvati nemaju ono što im je zajamčeno Daytonsko-pariškim sporazumom
Grlić Radman kazao je da su početkom 2000-ih visoki predstavnici "i drugi međunarodni akteri određenim puzajućim reformama promijenili sadržaj i karakter izbornog zakona".
Zbog tih promjena Hrvati nemaju ono što im je "zagarantirano i zajamčeno Daytonsko-pariškim sporazumom, a to je legitimno predstavljanje u tročlanom predsjedništvu i Domu naroda", što su "temeljne razine vlasti".
Po postojećem izbornom zakonu brojniji Bošnjaci mogu izabrati hrvatskog člana predsjedništva BiH, kao i dio hrvatskih delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH.
"Tročlano predsjedništvo je refleksija multietničnosti Bosne i Hercegovine", poručio je Grlić Radman.
"Izborni zakon treba vratiti na njegove početke, smisao, duh i poruku koju treba imati, a to je garancija ravnopravnosti i jednakopravnosti, što je narušeno tijekom ovih godina", dodao je.
Grlić Radman se osvrnuo i na Hrvate Bosanske Posavine te je ustvrdio da su stoljećima "svjedočili istu vjeru i hrvatski nacionalni identitet".
"U Hrvatskoj, gdje su mnogi prognani sa svojih ognjišta, nastoje očuvati i vratiti onaj život koji je prestao u Bosanskoj Posavini", kazao je i dodao da će Hrvatska politički i materijalno nastaviti podržavati inicijative i projekte Hrvata Bosanske Posavine.
Vojska Republike Srpske prognala je 1992. većinu Hrvata iz Bosanske Posavine, a samo tri općine Bosanske Posavine - Domaljevac-Šamac, Odžak i Orašje - danas čine većinski hrvatsku Županiju Posavsku u sastavu Federacije BiH.
