Incident koji je jučer u Skupštini Srbije izazvao srbijanski zastupnik i osuđeni ratni zločinac Vojislav Šešelj ne bi trebao imati mjesta u demokratskim institucijama i predstavlja izraz nepoštovanja prema insitituciji koja predstavlja građane, ocijenila je Europska komisija (EK).
Glasnogovornik EK
To što smo vidjeli ne pripada demokratskim institucijama, zapravo je uvredljivo za demokratske institucije koje zastupaju građane i za sve koji rade na pomirenju, dobrosusjedskim odnosima i regionalnoj suradnji - komentirao je glasnogovornik Europske komisije upitan o Šešeljevu incidentu u Narodnoj skupštini u Beogradu zbog kojeg je delegacija Hrvatskog sabora prekinula službeni posjet Srbiji.
Izvješće o napretku Srbije prema EU, koje je Europska komisija ovoga tjedna objavila u paketu dvogodišnjih izvješća o proširenju, podsjeća Srbiju da mora nedvosmisleno prihvatiti i primijeniti presude UN-ova tribunala u Haagu.
EK ivješće ne spominje presudu Šešelju
O presudi koja je osudila Vojislava Šešelja na (već odsluženih) 10 godina zatvora izvješće Komisije ne govori jer je napisano prije izricanja te drugostupanjske presude lideru srpskih radikala i zastupniku u Narodnoj skupštini, no taj se općeniti stav Bruxellesa može primijeniti i na tu presudu. Ono na što se ukazuje u izvješću je primjer generala Vladimira Lazarevića, koji nakon puštanja iz Haaga obučava srpske časnike iako je osuđen za ratne zločine na Kosovu.
“Postojali su primjeri u kojima su državne vlasti dale javni forum za ratne zločince osuđene pred ICTY-jem. Jedan od tih slučajeva je imenovanje osuđenog ratnog zločinca za gosta predavača na vojnoj akademiji Srbije. To je vrlo zabrinjavajuć razvoj događaja”, navodi se u izvješću Komisije.
U njemu se iznose i detaljne brojke o osobama nestalim u ratovima 1990-ih, za kojima se još traga. U ožujku 2018. ukupna brojka bila je 10.332, od čega je 6.675 nestalo u ratu u BiH, 2.057 u ratu u Hrvatskoj, a 1.658 u ratu na Kosovu. Srbija donekle surađuje kad je riječ o pronalasku nestalih s Kosova, iako u toj suradnji sudjeluje samo MUP Srbije a dobiva sudjelovati Ministarstvo obrane, navodi se u izvješću. No, dodaje se kako “nikakav napredak nije postignut u suradnji između Srbije i Hrvatske” jer su se dvije vladine komisije zadužene za suradnju u pronalasku nestalih “posljednji put službeno sastale u lipnju 2015.”.
I u ovom izvješću Komisije Srbiju se poziva da nastavi još vidljivije s politikom pomirenja i uspostave dobrosusjedskih odnosa, kao i da učinkovitije sudi za nekažnjene ratne zločine. Dok se suradnja sa svim ostalim srpskim susjedima-članicama EU opisuje kao dobra, odnosi s Hrvatskom opisani su kao “pomiješani”.
foto:
