Hrvatska je nakon deset godina članstva u Europskoj uniji u plusu skoro 12 milijardi eura, odnosno toliko joj je više ostalo nakon onoga što je uplatila kao svoju članarinu – uplatili smo 5,2 milijarde u europski proračun, a povukli 17,1 milijardu. "To je važno za sve one koji misle da nam Europska unija ne treba i da nam nije donijela ništa dobro", istaknuo je premijer Plenković danas na Konferenciji o budućnosti Kohezijske politike podsjetivši da je Hrvatskoj u ovom desetljeću iz europskih sredstava na raspolaganju 25 milijardi eura. "Cilj kohezijske politike u Hrvatskoj je da okupi naše nacionalne razvojne prioritete, da ubrza transformaciju Hrvatske u svim mogućim segmentima, da pridonese kreiranju radnih mjesta i da pridonese većim ulaganjima", poručio je. Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas na otvorenju "Konferencije o budućnosti Kohezijske politike nakon 2027." Govoreći o važnosti te politike, premijer Plenković istaknuo je da joj je posvećena gotovo trećina europskoga proračuna.
"Najvažniji segment kohezijske politike u biti je provedba kršćanskog načela solidarnosti među državama članicama Europske unije, odnosno da oni koji su razvijeniji pomognu onima koji su manje razvijeni iz različitih, često objektivnih razloga da dostignu prosjek razvoja Europske unije", rekao je premijer o temeljnom smislu kohezijske politike. Iza Hrvatske je, dodao je, deset godina članstva u Europskoj uniji i jedan cijeli Višegodišnji financijski okvir.
Naglasio je i kako će Hrvatska u potpunosti iskoristiti sredstva koja su joj na raspolaganju iz starog financijskog okvira i Instrumenta EU iduće generacije kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, kao što je to učinila i sa sredstvima iz Fonda solidarnosti, a to će učiniti i u apsorpciji sredstava iz nove financijske perspektive.
Hrvatskoj za ovo desetljeće iz europskih izvora na raspolaganju 25 milijardi eura
U četvrtom desetljeću hrvatske samostalnosti, istaknuo je, na raspolaganju je najviše sredstava iz europskih izvora – 25 milijardi eura. Hrvatska je, nakon deset godina članstva, u plusu skoro 12 milijardi eura, odnosno toliko joj je više ostalo nakon onoga što je uplatila kao svoju članarinu – uplatili smo 5,2 milijarde u europski proračun, a povukli 17,1 milijardu. "To je važno za sve one koji misle da nam Europska unija ne treba i da nam nije donijela ništa dobro", poručio je premijer.
Kao primjer koristi članstva istaknuo je Pelješki most, kazavši kako je pitanje kada bi ga i kako sami izgradili, a kao članica Europske unije za njegovu smo izgradnju dobili 357 milijuna eura bespovratnih sredstava.
No, naglasio je, pogrešno je govoriti samo o uzimanju novca kao jedinoj prednosti članstva u Europskoj uniji poručivši kako to nije samo "uzimanje para od bogatih". "Europska unija je prije svega zajednica prava, zajednica vrijednosti, zajednica koja je najrazvijenija na svijetu, zajednica u koju smo mi htjeli ući", poručio je.
Danas smo na 73 posto prosjeka razvijenosti EU, s rastom BDP-a u sedam godina od 20 milijardi eura u apsolutnom iznosu
Govoreći o današnjoj poziciji Hrvatske, naveo je da smo trenutno na 14. mjestu po iskorištenosti sredstava, a u perspektivi koja sada završava iskoristili smo do sad 88 posto sredstava.
"Cilj kohezijske politike u Hrvatskoj je da okupimo naše nacionalne razvojne prioritete, da ubrzava transformaciju Hrvatske u svim mogućim segmentima, da pridonese kreiranju radnih mjesta i da pridonese većim ulaganjima", naveo je premijer Plenković.
Na razini Europe, kazao je premijer Plenković, važno je shvatiti da ova politika ima svoju prekograničnu dimenziju odnosno služi kao most bolje suradnje između susjednih zemalja i onih koji su u Uniji duže s onima koji su u njoj kraće.
Danas se, pojasnio je premijer Plenković, kohezijska politika provodi usporedno s Instrumentom EU iduće generacije. Podsjetio je da je Hrvatska 2013. bila na 51 posto prosjeka Europske unije, 2016. bila je na 62 posto, a danas je na 73 posto. Rast od 11 postotnih poena znači da je Hrvatska rasla brže od drugih i lovi korak s razvijenijim zemljama, dodao je, a prava prigoda za rezime ukupne koristi članstva bit će 2030., nakon što Hrvatska u potpunosti iskoristi pune dvije financijske perspektive.
Najbolji primjer toga rasta, naglasio je premijer Plenković, su pokazatelji o BDP-u. On je po stanovniku 2015. bio 10.900 eura, a prošle godine bio je 17.500 eura.
U apsolutnom iznosu, dodao je, BDP je od 2016. do 2023. narastao je za 20 milijardi eura, s 47 milijardi eura na 67 milijardi eura.
Kohezijska politika daje šansu onim sredinama Hrvatske koje su slabije razvijene zbog objektivnih okolnosti
"Od prometne infrastrukture, socijalne infrastrukture, kulturne baštine, vodo-komunalnog gospodarstva, obrazovanja, nema županije, nema grada diljem Hrvatske gdje se nešto nije ulagalo", poručio je premijer Plenković. U tom je kontekstu spomenuo i Projekt Slavonija, Baranja i Srijem u okviru kojeg je dosad uloženo 2,9 milijardi eura za pet slavonskih županija. "To je utjelovljenje politike ravnomjernog regionalnog razvoja i davanje šanse onim sredinama Hrvatske, i zbog agresije velikosrpskog Miloševićevog režima, i zbog demografskog deficita, i zbog niza drugih okolnosti bili u degradiranom položaju. Želimo ih transformirati u dio Hrvatske u koji se ulaže i gdje će ljudi ostajati da bi tamo zasnivali svoje obitelji", kazao je premijer Plenković.
Slični projekti, dodao je, provode se i za sjever Hrvatske kao i za otoke, za Dalmatinsku zagoru, Liku, Gorski kotar i Banovinu. U novoj financijskoj perspektivi, naglasio je premijer Plenković, Vlada je odlučila dio sredstava - 680 milijuna eura – direktno dati gradovima koji su središta županija jer joj je važna politika decentralizacije i ravnomjernog regionalnog razvoja.
Četiri prioriteta – demografija, digitalizacija, dekarbonizacija i obrazovanje
To, dodao je, potvrđuje i reforma koju je Vlada provela, a kojom su sve jedinice lokalne i područne samouprave uprihodile puno više sredstava nego što su ih imale prije 2017. godine, odnosno prije fiskalne decentralizacije.
Na kraju je podsjetio na nekoliko prioriteta za Hrvatsku u ovom desetljeću, za koje će se također koristiti europska sredstva.
Prvi je demografska revitalizacija, drugi je digitalizacija, treći dekarbonizacija, a četvrti je obrazovanje.
Za obrazovanje, bez kojeg nema natjecanja u globalnoj utakmici, Vlada će iz raznih izvora izdvojiti 1,7 milijardi eura, što predstavlja najveće ulaganje u obrazovnu infrastrukturu ikada. "Kohezija znači da smo svi skupa, da funkcioniramo zajedno kao društvo i zajednica", poruka je kojom je premijer Plenković zaključio svoj govor.
Uz predsjednika Vlade bili su ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić, ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović te ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić, a video porukom u konferenciju se uključila i potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica.
