Da bi se prilagodili novom svijetu rada, ljudima će trebati mnoštvo skupova vještina stečenih u različitim okruženjima učenja. zaključio je Europski odbor za ekonomska i socijalna prava (EGSO) te iznio da države članice EU-a trebaju povećati javne investicije u cjeloživotnom učenju, s posebnim naglaskom na obrazovanje odraslih, a treba izdvojiti ciljane sredstva za kontinuirano usavršavanje i reskilling od najranjivijih skupina u društvu neselektivno opremiti ljude novim vještinama prilagođenim budućim poslovima.
Da bi izbjegla akutni nedostatak kvalificirane radne snage, Europa će također morati gledati izvan formalnog obrazovanja i dodijeliti više sredstava za učenje u neformalnim i neformalnim okruženjima (na primjer, u omladinskim organizacijama ili putem medija), u kojima polaznici mogu razvijati mekše vještine, kao što su kritičko razmišljanje i timski rad ili karakterne osobine, poput vodstva i znatiželje.
Sve se više prihvaća da će ljudi, uz osnovne pismenosti i digitalne vještine, trebati ove meke vještine da bi se prilagodili utjecaju globalnog digitalnog i tehnološkog napretka, koji trenutno tako brzo transformiraju svijet rada i profile vještina mnogih zanimanja da često je teško predvidjeti koje će vještine biti potrebne u budućnosti.
Međutim, prema trenutnim procjenama, u roku od pet godina polovica trenutne radne snage morat će ažurirati svoje vještine da bi preživjela na tržištu rada.
EGSO je pozvao Europsku komisiju i države članice da provode načela Europskog stupa socijalnih prava (EPSR) koja se bave obrazovanjem i osposobljavanjem kako bi se osiguralo to pravoda se poštuje visokokvalitetno i uključivo cjeloživotno učenje za sve građane EU na radnim mjestima i izvan njega, te da se u te svrhe osigura održivo javno financiranje uz savjetovanje sa socijalnim partnerima i civilnim društvom.
EGSO je pozdravio prijedlog EU-a o pojedinim računima za učenje, vjerujući da je to jedan od načina koji omogućuje radno sposobnim osobama da stječu prava na osposobljavanje koja bi se mogla koristiti za pristup kvalitetnom osposobljavanju, ali naglasio je da je prijedlog u vrlo ranoj fazi i potrebno dalje razvijati.
EGSO je iznio svoje prijedloge u mišljenju Održivo financiranje cjeloživotnog učenja i razvoja vještina u kontekstu nedostatka kvalificirane radne snage. Ovo je mišljenje izrađeno na zahtjev hrvatskog predsjedništva EU-a i usvojeno na prvom plenarnom zasjedanju EGSO-a od izbijanja COVID-19 (koronavirusa), koje je 7. svibnja održano na daljinu.
Izvjestiteljica tog mišljenja, Tatjana Babrauskienė rekla je da je pandemija COVID-19 jasno pokazala da se učenje može brzo prilagoditi promjenama okolnosti. Učenici su razvili mnoge nove pristupe, poput neovisnog ili projektnog učenja ili poboljšavajući svoje IT vještine za daljinsko učenje.
- Kada se život vrati u "normalno", društvo bi trebalo izvući pouke iz ovog iskustva e-učenja i nastaviti razvijati ove pristupe i vještine i ulagati dovoljno u njih, kako bi se omogućilo svakom polazniku, bez obzira na njegovu socijalnu situaciju, da se uključi u njega i koristi od njega - rekla je gđa Babrauskienė .
Co-izvjestitelj Pavel Trantina naglasio važnost integriranja različitih okruženja učenja u obrazovanje, osposobljavanje i politika cjeloživotnog učenja s ciljem promicanja individualne i jedinstven potencijal ucenika i osiguranje mogu preuzeti aktivnu ulogu u učenju putove koji su prvenstveno dizajnirani oko njihove potrebe.
. Moramo prepoznati vrijednost okruženja za učenje izvan formalnog obrazovanja i ulagati u poticanje suradnje između formalnog, neformalnog i neformalnog učenja. EU i njegove države članice moraju tretirati potvrđivanje neformalnog i neformalnog učenja kao hitni prioritet - rekao je, dodajući da je EGSO apelirao na EU i nacionalna tijela da se obrate i financijski podrže te prijedloge.
Međutim, dokazi govore da samo oko 0,1 do 0,2% BDP-a čini javne izdatke za obrazovanje odraslih, dok ukupni izdaci variraju između 1,1 i manje od 0,6% BDP-a. Prema najnovijim procjenama Cedefopa, 46% odrasle populacije na području EU-28 trebat će usavršiti ili prekvalificirati, ali trenutno samo 11,1% odraslih koristi obrazovanje odraslih, što znači da EU nije uspjela postići svoj cilj od 15%, EGSO je ohrabrio države članice da iskoriste raspoloživa sredstva EU koja bi također trebala biti podržana nacionalnim resursima. Međutim, pretjerano oslanjanje na EU fondove može izazvati zabrinutost oko održivosti financiranja jer se sredstva EU-a dodjeljuju projektima i po prirodi su privremena.
U svakom slučaju, EGSO vjeruje da bi se nadolazeći višegodišnji financijski okvir (MFF) trebao odnositi na ograničena proračunska sredstva za cjeloživotno učenje na razini država članica i EU-a te je naglasio važnu ulogu procesa europskog semestra u osvjetljavanju reflektora financiranja ako je nacionalno i regionalne politike cjeloživotnog učenja trebaju se pravilno provoditi.
EGSO je pozdravio činjenicu da izvješća zemalja Europske komisije za 2019. godinu u sklopu procesa europskog semestra pozivaju na veća ulaganja u obrazovanje i osposobljavanje u 16 zemalja i u vještine u 24 zemlje "kako bi se izbalansiralo desetljeće smanjenja proračuna i nedovoljnog financiranja obrazovnih sustava, s njihovim dobro dokumentiranim štetnim učincima na kvalitetno obrazovanje, obrazovno osoblje i infrastrukturu. "
EGSO je pozvao buduća predsjedništva EU-a i Europsku komisiju da nastave inicijativu finskog predsjedanja EU-om o sazivanju sastanaka ministara financija i obrazovanja EU-a kako bi se razgovaralo o važnosti javnog financiranja obrazovanja i osposobljavanja. Istodobno je izrazila zahvalnost zbog činjenice da prioriteti aktualnog hrvatskog predsjedanja EU uključuju ulaganje u istraživanje i inovacije, čineći visokokvalitetnim i cjeloživotnim učenjem pristupačniju i razvijanje novih vještina prilagođenih budućim poslovima.
