Za sve hrvatske tvrtke zainteresirane za širenje na austrijsko tržište u Hrvatskoj gospodarskoj komori održan je seminar Poslovanje s Austrijom – uspješno upućivanje radnika i internacionalizacija poslovanja na kojem je detaljno obrazložena procedura otvaranja tvrtke u Austriji i dobivanja potrebnih dozvola za rad te porezni tretman inozemnih društava.
„HGK planira otvaranje predstavništva u Beču do kraja ove godine kako bismo dodatno olakšali poslovanje naših tvrtki u Austriji. Osnovni cilj je da vam pružimo podršku u internacionalizaciji poslovanja i oko izvoza“, istaknula je voditeljica Odjela za bilateralnu i multilateralnu suradnju HGK Ines Obradović, dodavši da je Austrija zadnja država članica EU koja je zadržala ograničenja za hrvatske radnike do 1. srpnja 2020. godine.
Odvjetnica Tanja Cukon je podrobnije pojasnila procedure prijave radnika i osnivanja društva s ograničenom odgovornošću (GmbH) u Austriji. „Upućivanje radnika se vrši na temelju ugovora s austrijskim nalogodavcem. Takav radnik obavlja svoj posao u ograničenom roku, do maksimalno dvije godine, a ostaje u radnom odnosu u Hrvatskoj te mu se plaća i doprinosi isplaćuju u Hrvatskoj. Na radni odnos se primjenjuju hrvatsko pravo, ali postoji i obaveza pridržavanja austrijskih propisa o minimalnoj plaći, radnom vremenu, godišnjem odmoru i zaštiti na radu“, pojasnila je Cukon, dodavši da ograničenja za naše radnike vrijede ovisno o djelatnosti i vremenskom trajanju.
„Za hrvatske radnike je obvezna prijava putem EU potvrde o upućivanju, a može vam zatrebati i dozvola o upućivanju za neke zaštićene sektore. Radna dozvola je obavezna ako ste u građevinskoj branši ili je vaš radnik izaslan na rok duži od četiri mjeseca, odnosno na projekt koji traje duže od pola godine“, kazala je Cukon, uz napomenu kako je prijava radnika obavezna, a vrši se online putem ZKO3 formulara.
Uz taj dokument austrijske vlasti za svakog radnika traže i ugovor o radu, anekse o izaslanju u Austriju, A1 formular, platne liste, austrijski kolektivni ugovor i evidencije o radnicima i radnom vremenu. Kazne za nepridržavanje pravila se kreću od 1000 do 10.000 eura za tvrtke s manje od tri radnika, odnosno od 2000 do 20.000 eura za tvrtke s više od tri zaposlena. U slučaju ponavljanja prekršaja kazna se udvostručuje, a moguća je i zabrana obavljanja djelatnosti u Austriji do maksimalno 5 godina.
Što se osnivanja društva s ograničenom odgovornošću tiče, potreban je temeljni kapital od 35.000 eura, od čega polovicu morate uplatiti odmah. Postoji i mogućnost iskorištavanja tzv. osnivačkog privilegija prema kojem možete otvoriti tvrtku i za 10.000 eura, s tim da polovicu morate uplatiti odmah, a ostatak kroz deset godina. Potom morate odrediti gdje će biti sjedište društva, ime, pripremiti osnivačku dokumentaciju (izjava o osnivanju, odluka o imenovanju direktora, potpisi direktora i potvrda o uplati temeljnog kapitala) i odrediti banku s kojom ćete poslovati. Nakon otvaranja poslovnog računa i uplate temeljnog kapitala slijedi upis u sudski registar i rješenje o upisu.
Porezni savjetnik Ivan Čevizović je prezentirao porezni tretman prekograničnog pružanja usluga. Dotaknuo se tema poput povrata PDV-a iz Austrije, repatrijacije dobiti, ispostavljanja računa i financijskog izvještavanja.
Na seminaru su također predstavljene mogućnosti poslovanja s Koruškom, a Dražen Šimičević, projekt menadžer Poslovne agencije Beča je prezentirao kakva je sve podrška dostupna domaćim poduzetnicima prilikom otvaranja poduzeća u tom gradu.
