„U posljednje vrijeme uglavnom slušamo o negativnim posljedicama proizvodnje plastike. No, industrija nije protiv Strategije za plastiku EU, već želi sudjelovati u pronalasku najboljih rješenja za okoliš i za gospodarstvo,“ rekla je direktorica Sektora za industriju HGK Tajana Kesić Šapić otvarajući danas konferenciju održanu u HGK, koja je okupila predstavnike institucija, znanstvene zajednice i industrije s ciljem utvrđivanja načina povratka otpadne plastike u proizvodnju prema principima kružnoga gospodarstva i daljnje edukacije potrošača. Konferencija Europska strategija za plastiku – kako vratiti otpad natrag u proizvodnju? održana je u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, Gospodarske zbornice Slovenije, GIZ Grozd Plasttehnika Slovenije i EU udruženja proizvođača polimernih materijala PlasticsEurope, uz pokroviteljstvo Ministarstva zaštite okoliša i energetike RH.
„Možda je relativno nepoznato da proizvodi od plastike u automobilskoj industriji, kod aviona, vlakova i drugih prijevoznih sredstava pridonose smanjenju opterećenja na okoliš jer su prijevozna sredstva lakša, što znači manju potrošnju goriva i smanjenje emisija CO2. Prema analizi europskoga udruženja PlasticsEurope, ako bi se ukinula plastična ambalaža kod hrane, težina pakiranja bi se učetverostručila, potrošnja energije porasla bi 50 posto, bilo bi 60 posto više otpada i dvostruko više emisije stakleničkih plinova,“ istaknula je Kesić Šapić.
Izvršni direktor Gospodarske zbornice Slovenije Samo Hribar Milič naglasio je da i slovenska industrija plastike pomno prati razvoj stvari u Bruxellesu. „Razvoj prema principima kružne ekonomije je prilika za poduzeća da pripreme nove proizvode. Vjerujem da zajedno sa stručnjacima, sa znanstvenom zajednicom možemo kreirati bolje uvjete za budućnost gospodarstvenika i za okoliš,“ rekao je Milič.
Predstavnik Opće uprave za okoliš, Odjela za održivu proizvodnju, proizvode i potrošnju Europske komisije Bojan Grlaš sudionicima konferencije predstavio je Strategiju za plastiku EU, koja je usvojena početkom ove godine. „Četiri stupa strategije su poboljšanje ekonomije i kvalitete recikliranja plastike, smanjenje stvaranja plastičnoga otpada i smeća, poticanje investicija i inovacija u skladu s kružnom ekonomijom i iskorištavanje mogućnosti globalnoga djelovanja,“ rekao je Grlaš, pri čemu je posebno istaknuo eko-dizajn proizvoda budući da bolji dizajn proizvoda štedi 77 do 120 eura za svaku prikupljenu tonu plastičnoga otpada.
„Industrija plastike posvećena je rješavanju ovoga problema. Tu proširenu odgovornost proizvođači prihvaćaju, ali je isto tako važno da države članice nastave informirati potrošače i poticati njihovo odgovorno ponašanje. I potrošači moraju preuzeti odgovornost. Nije problem u proizvodu, već u postojanju sustava gospodarenja otpadom i općoj svijesti u društvu,“ rekao je direktor regije Mediteran udruženja PlasticsEurope Italija Giuseppe Riva, napomenuvši da stvari nisu tako jednostavne kod pokušaja zamjene plastike jer se kod određenih proizvoda mogu javiti zdravstvene tegobe.
Pitanje plastičnoga otpada u Europskoj uniji, ali i u Hrvatskoj predstavlja veliki izazov. Nepostojanje održivoga sustava za zbrinjavanje otpada od plastike i gume opterećuje okoliš te ruši ugled cijele industrije. Europska komisija vidi rješenje problema u implementaciji Akcijskoga plana za kružno gospodarstvo, stoga državama članicama propisuje ciljeve za reciklažu. Osim toga, EK predlaže oporezivanje nereciklirane plastike po državama članicama EU. Ove je godine objavila i Europsku strategiju za plastiku, a donesen je i Prijedlog direktive o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš. U hrvatskoj industriji plastike zaposleno je 8 tisuća djelatnika, od 1990. do prošle godine bilježe povećanje proizvodnje veće od 50%, a i izvoz kontinuirano raste. U 2017. iznosio je 437,1 milijun dolara.
