Manje nepotrebne ambalaže i otpada, Zabrana za „vječne kemikalije” u pakiranju hrane, Svaki Europljanin godišnje proizvede gotovo 190 kg ambalažnog otpada
Parlament je u srijedu usvojio stajalište o novim pravilima o ambalaži u EU-u kako bi se riješio problem stalnog rasta otpada i potaknula ponovna uporaba i recikliranje. Zastupnici su odobrili izvješće, koje predstavlja mandat Parlamenta za pregovore s vladama EU-a, s 426 glasova za, 125 protiv i 74 suzdržanih.
Smanjiti ambalažu, ograničiti određene vrste i zabraniti uporabu „vječnih kemikalija”
Osim općih ciljeva smanjenja ambalaže predloženih u uredbi (5 % do 2030., 10 % do 2035. i 15 % do 2040.), zastupnici žele postaviti posebne ciljeve za smanjenje plastične ambalaže (10 % do 2030., 15 % do 2035. i 20 % do 2040.).
Zastupnici žele zabraniti prodaju vrlo laganih plastičnih vrećica (manje od 15 mikrona), osim ako je to potrebno zbog higijenskih razloga ili je predviđeno kao primarna ambalaža za hranu u rasutom stanju. Predlažu i da se znatno ograniči upotreba određenih oblika ambalaže za jednokratnu uporabu, kao što su: hotelska minijaturna pakiranja za toaletne proizvode te omotači za kofere u zračnim lukama.
Kako bi se spriječili štetni učinci na zdravlje, zastupnici traže zabranu uporabe takozvanih „vječnih kemikalija” (perfluorirane i polifluorirane alkilne tvari ili PFAS-ovi) i bisfenola A u ambalaži koja dolazi u dodir s hranom.
Poticanje potrošača na ponovnu uporabu i punjenje
Zastupnici nastoje pojasniti zahtjeve za ponovnu uporabu ili ponovno punjenje ambalaže. Krajnji distributeri pića i hrane za hranu u sektoru pripreme i posluživanja hrane, kao što su hoteli, restorani i kafići, trebali bi potrošačima omogućiti da donesu vlastitu posudu.
Novim se pravilima zahtijeva da se sva ambalaža može reciklirati i da mora ispunjavati stroge kriterije koji će se definirati u okviru sekundarnog zakonodavstva. Predviđena su određena privremena izuzeća, primjerice za pakiranje hrane izrađene od drva i voska. (AM 392)
Zastupnici žele da se do 2029. odvojeno prikuplja 90 % materijala sadržanih u ambalaži (plastika, drvo, željezni metali, aluminij, staklo, papir i karton).
Izvjestiteljica Frédérique Ries (Renew, Belgija) izjavila je: „Parlament šalje snažnu poruku u korist potpune reforme tržišta ambalaže i ambalažnog otpada u EU-u. To je zakonodavstvo ključno za europsku konkurentnost i inovacije, a njime se ekološke ambicije usklađuju s industrijskom stvarnošću. Učinkovitim politikama ponovne uporabe i recikliranja jamčimo da je ambalaža sigurna za potrošače budući da smo predvidjeli zabranu štetnih kemikalija u prehrambenim pakiranjima, posebno PFAS-ove.”
Parlament je spreman započeti razgovore s nacionalnim vladama o konačnom obliku zakona nakon što Vijeće donese svoje stajalište.
Ambalažom je 2018. ostvaren promet od 355 milijardi EUR u EU-u. Ona postaje sve veći izvor otpada i ukupno se u EU-u povećala sa 66 milijuna tona 2009. na 84 milijuna tona 2021. Svaki Europljanin proizveo je 188,7 kg ambalažnog otpada 2021., što je brojka za koju se očekuje da će, bez dodatnih mjera, 2030. porasti na 209 kg.
Prihvaćanjem ovog izvještaja Parlament odgovara na očekivanja građana o uspostavi kružnog gospodarstva, izbjegavanju otpada te postupnom ukidanju neodržive ambalaže te rješavanju jednokratne ambalažne plastike, kao što je navedeno u prijedlogu 5. (stavak 1., 3., 4. i 5.), 11. (stavak 1. i 4.) te 20. (stavak 3.) zaključaka Konferencije o budućnosti Europe.
