Usvojena reforma sustava za trgovanje emisijama uključuje zračni i pomorski promet, mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama i novi Socijalni fond za klimatsku politiku. Parlament je u utorak odobrio dogovore postignute s državama članicama krajem 2022. o nekoliko ključnih zakona u sklopu paketa „Spremni za 55 %” do 2030. Riječ je o planu EU-a za smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2030. za najmanje 55 % u usporedbi s razinama iz 1990. u skladu s Europskim zakonom o klimi.
Reforma sustava za trgovanje emisijama
Reforma sustava za trgovanje emisijama (ETS) usvojena je sa 413 glasova za, 167 glasova protiv i 57 suzdržanih. Njome sustav postaje ambiciozniji jer se emisije stakleničkih plinova moraju smanjiti za 62 % do 2030. u usporedbi s razinama iz 2005. Reformom sustava se također postupno ukida besplatna dodjela emisijskih jedinica poduzećima u razdoblju od 2026. do 2034. te se stvara posebni, novi sustav za trgovanje emisijama (ETS II) za cestovni promet i zgrade kojim će se 2027. (ili 2028. u slučaju iznimno visokih cijena energije) odrediti cijena emisija stakleničkih plinova iz tih sektora.
Za više informacija o reformi sustava za trgovanje emisijama pročitajte priopćenje za medije nakon postignutog dogovora s državama članicama.
Parlament je također glasao da se po prvi putu sustav uključe emisije iz pomorskog sektora (s 500 glasova za, 131 glasom protiv i 11 suzdržanih) i odobrio reviziju sustava za trgovanje emisijama za zračni promet (s 463 glasa za, 117 glasova protiv i 64 suzdržana). Time će se postupno ukinuti besplatne emisijske jedinice u zrakoplovnom sektoru do 2026. i potaknuti upotreba održivih zrakoplovnih goriva.
Novi instrument za sprečavanje izmještanja emisija ugljika
S 487 glasova za, 81 glasom protiv i 75 suzdržanih, Parlament je donio pravila za novi mehanizam EU-a za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM) čiji je cilj potaknuti treće zemlje da povećaju svoje klimatske ambicije i osiguraju da napori EU-a i globalnih aktera u suzbijanju klimatskih promjena ne budu ugroženi premještanjem proizvodnje iz EU-a u zemlje s manje ambicioznim politikama.Roba obuhvaćena tim mehanizmom uključuje željezo, čelik, cement, aluminij, gnojiva, električnu energiju, vodik i neizravne emisije pod određenim uvjetima. Uvoznici navedene robe trebali bi platiti razliku u cijeni ugljika u zemlji proizvodnje i emisijskih jedinica ugljika u sklopu sustava EU-a za trgovanje emisijama.
Postupno uvođenje mehanizma u razdoblju od 2026. do 2034. odvijat će se jednakom brzinom kao i postupno ukidanje besplatnih emisijskih jedinica u sklopu sustava EU-a za trgovanje emisijama.Za više informacija o mehanizmu EU-a za ugljičnu prilagodbu na granicama pročitajte priopćenje za medije nakon postignutog dogovora s državama članicama.
Socijalni fond za klimatsku politiku za suzbijanje energetskog siromaštva
Zastupnici su s 521 glasom za, 75 glasova protiv i 43 suzdržana usvojili dogovor s državama članicama o uspostavi Socijalnog fonda za klimatsku politiku EU-a 2026. kojim se želi osigurati da klimatska tranzicija bude pravedna i socijalno uključiva. Od njega će imati koristi ranjiva kućanstva, mikropoduzeća i korisnici usluga prijevoza koji su posebno pogođeni energetskim siromaštvom te siromaštvom u pogledu prijevoza. Fond će se financirati iz prodaje emisijskih jedinica na dražbi u okviru novog sustava za trgovanje emisijama u ukupnom iznosu od 65 milijardi EUR, a dodatnih 25 % pribavit će se iz nacionalnih sredstava (čime se ukupni iznos penje na 86,7 milijardi EUR).
Za više informacija o fondu pročitajte priopćenje za medije nakon postignutog dogovora s državama članicama.
Sljedeći koraci
Vijeće još treba formalno odobriti tekst, koji će zatim biti objavljen u Službenom listu Europske unije i 20 dana poslije stupiti na snagu.Usvajanjem ovog zakonodavnog akta Parlament odgovara na očekivanja građana od EU-a da postigne i ubrza zelenu tranziciju u skladu s prijedlozima 3(1), 3(8), 3(9), 11(1) i 11(7) zaključaka Konferencije o budućnosti Europe.
FOTO: Zastupnici donijeli pet novih zakona kako bi EU smanjio emisije stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. ©AdobeStock/Schankz /EP
