Novim propisom povećava se cilj za ponore ugljika u EU-u za sektor korištenja zemljišta i šumarstva, koji bi do 2030. trebao smanjiti stakleničke plinove u EU-u za 57 % u usporedbi s 1990.
Parlament je danas s 479 glasova za, 97 glasova protiv i 43 suzdržana usvojio reviziju Uredbe o korištenju zemljišta, prenamjeni zemljišta i šumarstvu, kojom se žele poboljšati prirodni ponori ugljika kako bi Europa do 2050. postala prvi klimatski neutralni kontinent i kako bi se poboljšala bioraznolikost u skladu seuropskim zelenim planom.
Cilj EU-a za uklanjanje neto emisija stakleničkih plinova iz sektora korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva do 2030. utvrđen je u količini od 310 milijuna tona ekvivalenta CO2, što je otprilike 15 % više od sadašnjeg. Taj novi cilj trebao bi dovesti do većeg smanjenja emisija stakleničkih plinova u EU-u (za 57 % u odnosu na prethodnih 55 %) u usporedbi s razinama iz 1990.
Sve države članice imat će obvezujuće nacionalne ciljeve za 2030. za emisije stakleničkih plinova i njihovo uklanjanje iz sektora korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva, određene na temelju nedavnih razina uklanjanja i potencijala za dodatno uklanjanje. Do 2025. primjenjivat će se postojeća pravila, prema kojima države članice moraju osigurati da emisije iz sektora korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva ne premašuju količine koje su uklonjene. Od 2026. države članice će umjesto obvezujućih godišnjih ciljeva imati četverogodišnji proračun za razdoblje 2026. – 2029.
Države članice mogu kupovati ili prodavati kredite za uklanjanje u okviru Uredbe o korištenju zemljišta, prenamjeni zemljišta i šumarstvu i Uredbe o raspodjeli tereta kako bi postigle svoje ciljeve. Uspostavit će se i mehanizam kako bi se osiguralo da države članice dobiju naknadu u slučaju prirodnih katastrofa poput šumskih požara.
Poboljšat će se praćenje, prijavljivanje i provjera emisija i uklanjanja, među ostalim većom upotrebom geografskih podataka i daljinskim istraživanjem, tako da će se napredak država članica u ostvarivanju njihovih ciljeva moći točnije pratiti.
Države članice morat će poduzeti korektivne mjere ako se pokaže da njihov napredak nije dovoljan. Uvest će se i kazne na prekršaje: cilju za 2030. dodat će se 108 % emisija stakleničkih plinova koje premašuju proračun za razdoblje 2026. – 2029. Kako bi se zajamčilo postizanje cilja EU-a, Komisija će podnijeti izvješće o napretku najkasnije šest mjeseci poslije prvog globalnog pregleda stanja dogovorenog u okviru Pariškog sporazuma. Prema potrebi to će izvješće popratiti zakonodavnim prijedlozima.
Nakon glasanja izvjestitelj Ville Niinistö (Zeleni/ESS, Finska) rekao je: „Ponori ugljika u EU-u zadnjih se deset godina smanjuju. Ovaj će propis osigurati da sektor zemljišta da svoj obol suzbijanju klimatske krize, jer smo uveli ambiciozniji cilj i sigurnosne mjere poput detaljnijih podataka i strožih zahtjeva za izvješćivanje, kao i transparentnost te obvezu revizije do 2025. Ovom se uredbom po prvi put bioraznolikost i klimatska kriza razmatraju zajedno, a države članice morat će uzeti u obzir i načelo nenanošenja bitne štete.”
Vijeće još treba formalno odobriti tekst, koji će zatim biti objavljen u Službenom listu Europske unije i 20 dana poslije stupiti na snagu.
Revizija Uredbe o korištenju zemljišta, prenamjeni zemljišta i šumarstvu dio je paketa „Spremni za 55 %”, odnosno plana EU-a za smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2030. za najmanje 55 % u usporedbi s razinama iz 1990. u skladu s Europskim zakonom o klimi.
Parlament donio novi cilj za ponore ugljika i povećao klimatske ambicije EU-a
