Petak, 17. ožujka, 13:45 - 15:15 radionice -Kuća Europe, Zagreb
U sklopu ciklusa studentskih radionica koje Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj provodi s Fakultetom političkih znanosti, polaznici će se upoznati sa zakonodavnim procesom u jedinoj EU instituciji čiji se članovi biraju izravno. Bit će riječi i o prioritetima rada u ovom mandatu i o dosadašnjim postignućima. Krovna tema ciklusa radionica posvećena je desetoj obljetnici ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Studenti će analizirati učinke EU članstva na javne politike u Hrvatskoj, a svoje će zaključke predstaviti tijekom komunikacijske kampanje koja je predviđena u svibnju. Radionice su zatvorene za javnost.
Plenarna sjednica Strasbourg
Energetska svojstva zgrada. Zastupnici će raspravljati i glasati o nacrtu mjera za značajno smanjenje emisija stakleničkih plinova i potrošnju energije, što je preduvjet za postizanje klimatske neutralnosti građevinskog sektora do 2050. godine. Nakon glasanja u utorak u 14 sati predviđena je konferencija za novinare parlamentarnog izvjestitelja za ovu direktivu, Ciarána Cuffea.
Paket „Spremni za 55 %”. Očekuje se da će zastupnici usvojiti nova pravila o korištenju i prenamjeni zemljišta i šumarstvu, smanjenju emisija CO2 u državama članicama te reviziji rezerve za stabilnost tržišta za sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova EU-a. Ta tri zakona dio su paketa „Spremni za 55 %” koji se odnosi na cilj EU-a da smanji neto emisije stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030.
Ključna rasprava s predsjednicima Europskog vijeća i Komisije. U raspravi s predsjednicima Charlesom Michelom i Ursulom on der Leyen u srijedu ujutro, zastupnici će iznijeti svoje zahtjeve i očekivanja uoči sastanka na vrhu EU-a 23. i 24. ožujka. U fokusu će biti ruski rat protiv Ukrajine, konkurentnost, jedinstveno tržište, jačanja gospodarstava EU-a te energetski izazovi.
Vanjskopolitičke rasprave s Josepom Borrellom. U utorak poslijepodne zastupnici će s visokim predstavnikom EU-a za vanjsku politiku raspravljati o pogoršanju demokracije u Izraelu i posljedicama na okupiranom teritoriju, političkoj situaciji u Gruziji te izazovima s kojima se suočava Moldova.
Međunarodni dan žena. U kontekstu nedavno obilježenog Dana žena, zastupnicima će se u srijedu u 11 sati obratiti iranska dobitnica Nobelove nagrade za mir Shirin Ebadi i talijanska astronautkinja i zapovjednica Međunarodne svemirske postaje Samantha Cristoforetti. Poslijepodne će zastupnici raspravljati o izazovima s kojima se suočavaju aktivisti za seksualna i reproduktivna prava i zdravlje.
Akt o podacima. Parlament će usvojiti stajalište o pravilima za povećanje dostupnosti i razmjene industrijskih digitalnih podataka kako bi se bolje iskoristio njihov potencijal za europsko gospodarstvo. (utorak)
Energetska sigurnost u EU-u. U utorak poslijepodne europarlamentarci će s povjerenicom Komisije za energetiku raspravljati o ovogodišnjim planovima za postizanje energetske sigurnosti EU-a.
„Spasite pčele i poljoprivrednike”. U četvrtak će zastupnici raspravljati o europskoj građanskoj inicijativi za postupno ukidanje sintetičkih pesticida kako bi se omogućila obnova staništa pčela i ostalih oprašivača. Cilj je promicati model poljoprivrede koji štiti biološku raznolikost
“Ovo je Europa”/ litavski predsjednik Gitanas Nausėda. U utorak u 10:30 predsjednik Litve Gitanas Nausėda obratit će se zastupnicima te iznijeti svoja stajališta o trenutačnoj situaciji u Europi, izazovima i budućim potezima. Zajednička izjava za medije predsjednice EP-a Roberte Metsole i njezinog litavskog kolege Gitanasa Nausėde predviđena je neposredno prije njegovog govora u vijećnici, oko 10:20.
Kalendar predsjednice. Roberta Metsola u utorak će održati sastanak s predsjednikom Litve Gitanasom Nausédom, a u četvrtak s premijerom Kosova Albinom Kurtijem. U petak i subotu predsjednica će boraviti na Malti gdje će imati uvodna izlaganja u Malteškoj komori te na memorijalnom predavanju Mabel Strickland gdje će govoriti o promjenjivom europskom geopolitičkom krajoliku.
Detaljniji raspored tjednih aktivnosti radnih tijela Europskog parlamenta dostupan je ovdje.
Nova EU pravila za smanjenje potrošnje energije
Pregovarači Europskog parlamenta i država članica postigli su privremeni politički dogovor o direktivi o energetskoj učinkovitosti, odnosno novim ciljevima smanjenja energije u konačnoj potrošnji. Prema dogovoru, države članice trebale bi zajedno osigurati smanjenje potrošnje energije od najmanje 11,7 % na razini EU-a do 2030. godine (u odnosu na referentni scenarij iz 2020.). Države članice odredit će vlastite nacionalne ciljeve u svojim energetskim planovima. Oni neće biti obvezujući, ali će ih Komisija moći korigirati ako ne pridonose obveznom cilju od 11,7 % na razini Unije. Formula za izračun temeljit će se, među ostalim, na potrošnji energije, BDP-u po glavi stanovnika, razvoju obnovljivih izvora energije. Države članice trebat će osigurati godišnje uštede u konačnoj potrošnji energije od 1,5 % u prosjeku u razdoblju od 2024. do 2030. Uštede će se ostvarivati postupno, a na samom kraju 2030. trebale bi doseći 1,9 %. Očekuju se ulaganja u renoviranje i toplinsku izolaciju zgrada. Svake godine bi države članice trebale renovirati najmanje 3 % javnih zgrada, što će u konačnici pomoći u borbi protiv klimatskih promjena i povećati energetsku sigurnost. Izvjestitelj Europskog parlamenta Niels Fuglsang (S&D, Danska) istaknuo je kako je od iznimne važnosti da u budućnosti Europska unija više ne ovisi o ruskoj energiji te da nastavi ispunjavati klimatske ciljeve. „Ovaj sporazum nije dobar samo za našu klimu, već je i loš za Putina. Prvi put u povijesti imamo cilj potrošnje energije koji su države članice obvezne ispuniti", kazao je Fuglsang. Privremeni sporazum sada će morati službeno odobriti Parlament i Vijeće.
