Zastupnici su na svečanosti u Europskom parlamentu obilježili osnivanje Zajedničke skupštine Europske zajednice za ugljen i čelik 1952. godine, preteče EP-a.
Predsjednica Roberta Metsola otvorila je svečanost naglasivši kako je, u 70 godina od prvog sastanka Zajedničke skupštine Europske zajednice za ugljen i čelik 1952. godine, „Skupština postajala sve snažnija i snažnija”. „Europski parlament postao je jedini izravno birani, višejezični, višestranački transnacionalni parlament na svijetu. Njegovih 705 izravno izabranih zastupnika izraz su europskog javnog mnijenja (...). Danas, više nego ikada – Parlament se zalaže za podršku demokratskom glasu građana i demokratskim europskim vrijednostima.”
Nakon obraćanja predsjednice uslijedili su govori premijera triju zemalja u kojima Europski parlament ima sjedište. Belgijski premijer Alexander de Croo rekao je da „današnji europski politički projekt uglavnom pokreću vizionarski građani, ljudi Europe" koji zahtijevaju odgovor EU-a na krize kao što su migracije, COVID-19 i energetika. Europski parlament je, rekao je, „jedan od najmoćnijih zakonodavaca na svijetu. Danas Europljani mogu biti ponosni na put koji smo zajedno prošli.” Zaključio je: „Ovaj parlament predstavlja katarzu duge povijesti nasilja među europskim zemljama, predstavlja ono najbolje u nama, Europljanima.”
Luksemburški premijer Xavier Bettel izjavio je: „Sedam godina nakon Drugog svjetskog rata odlučeno je da se nešto zajednički stvori. U to vrijeme ljudi nisu imali pravo živjeti jer su bili drugačiji; danas živimo na teritoriju gdje su građani slobodni. Zaključio je: “Ja osobno ne bih imao pravo na slobodu tijekom Drugog svjetskog rata - liberalan sam, židovskog podrijetla i u braku s muškarcem. A evo me danas ovdje, i još sam premijer. To je europski projekt! Možda ste drugačiji, ali u tome leži naše bogatstvo: u raznolikosti”.
Francuska premijerka Élisabeth Borne istaknula je ulogu Francuske u izgradnji Europske unije, te simboličku važnost Strasbourga kao jednog od njezinih službenih mjesta rada. Nadalje, naglasila je predanost Francuske zajedničkoj europskoj budućnosti: „Strasbourg je ideja Europe – Europe koja ima svoju prošlost, ali i zajedničku budućnost”, rekla je. „I ne smijemo izgubiti pojam o tome što je Europa, odakle je potekla i u kojem smjeru ide.”
Izjave čelnika klubova zastupnika
Većina čelnika sedam klubova zastupnika naglasila je da Europa ima budućnost samo ako je ona demokratska, te kako je potrebno Europskom parlamentu dati pune zakonodavne ovlasti na dobrobit građana, pri čemu europsko građanstvo jača nacionalno građanstvo. Izvorni duh Parlamenta bio je stvoriti političku instituciju koja je otvorena, a ne suprotstavljena, bilo kojoj zemlji. Moramo, poručili su, nastaviti zastupati taj duh i prilagoditi ga vremenu u kojem živimo. Govornici su se osvrnuli na izazove s kojima se Europa suočava, rekavši kako bi bilo korisno obnoviti duh iz 1952. godine koji je doveo do stvaranja ove institucije. Izraženi su i kritički i antieuropski stavovi. Ali, kako je rekla predsjednica Metsola, to samo dokazuje da pluralizam, različitost i demokracija postoje u ovom parlamentu.
Svečanost je završila orkestralnom izvedbom Beethovenove Ode radosti.
Više informacija
Dana 10. rujna 2022. obilježena je 70. obljetnica prvog sastanka Zajedničke skupštine Europske zajednice za ugljen i čelik (EZUČ). Sazvana je 1952. godine, te je imala 78 imenovanih članova koji su zastupali nacionalne parlamente država članica. 1958. godine, nakon osnivanja Europske ekonomske zajednice i Europske zajednice za atomsku energiju, Zajednička skupština EZUČ-a proširena je i preimenovana u „Europsku parlamentarnu skupštinu”. Godine 1962. usvojen je naziv „Europski parlament”.
