Sažeci: Hrvatska ispunjava potrebne uvjete za članstvo u području bez graničnih kontrola;Vijeće sada trebalo donijeti odluku o ukidanju graničnih kontrola;Poštovanje temeljnih prava na vanjskim granicama trebalo bi kontinuirano pratiti.
Zastupnici su u četvrtak podržali ukidanje kontrola na unutarnjim granicama između schengenskog područja i Hrvatske. U izvješću usvojenom s 534 glasova za, 53 protiv i 25 suzdržanih, Europski parlament odobrio je da Hrvatska postane punopravna članica schengenskog područja. Vijeće je 9. prosinca 2021. potvrdilo kako je Hrvatska ispunila sve potrebne uvjete za potpunu primjenu schengenskih pravila. Europarlamentaraci sada pozivaju Vijeće da nastavi s tim procesom i donese konačnu odluku o ukidanju graničnih kontrola.
Nakon glasovanja izvjestitelj Paulo Rangel (EPP, Portugal) izjavio je: „Hrvatska je dosad prošla najopsežniju evaluaciju članstva u Schengenu u usporedbi s bilo kojom državom članicom EU-a. Ispunila je 281 preporuku iz osam područja schengenskog zakonodavstva. Komisija i Vijeće potvrdili su spremnost Hrvatske da u potpunosti primjenjuje schengenska pravila. Europski parlament u potpunosti se slaže sa sljedećim: ukidanje kontrola na unutarnjim granicama mora se provesti do kraja ove godine!”
O Schengenu - europsko područje bez provjera na granicama, pokriva ukupno 26 zemalja.Sloboda kretanja - pravo na život, obrazovanje, rad i mirovinu bilo gdje u EU - vjerojatno je najopipljivije postignuće europskih integracija. Uspostavom schengenskog prostora 1995., ukinute su kontrole na unutarnjim granicama EU-a. Schengensko područje obuhvaća većinu zemalja članica Europske unije, osim Irske koja želi upravljati svojim prostorom s Ujedinjenim Kraljevstvom. Bugarska, Hrvatska, Cipar i Rumunjska su također među zemljama koje još uvijek nisu pristupile Schengenu, ali su to dužne učiniti.Schengenu su se priključile i četiri zemlje koje nisu članice Europske unije, a to su Island, Norveška, Švicarska i Lihtenštajn.
Proširenje Schengena
Usprkos tome što su ispunile sve kriterije za članstvo, Bugarska i Rumunjska još uvijek nisu postale članice schengenskog prostora, jer je za to potrebna jednoglasna odluka svih nacionalnih vlada zemalja članica Europske unije. Zastupnici Europskog parlamenta su, tijekom glasovanja 18. listopada 2022., još jednom pozvali na prihvaćanje tih dviju zemalja u schengenski prostor, te istaknuli kako je temeljni europski projekt upravo sloboda kretanja.
Kada je u pitanju Hrvatska, očekuje se da će Parlament odobriti njezino pristupanje Schengenu prije kraja 2022., dok je pristupanje Cipra privremeno odgođeno.
Temeljna prava moraju se poštovati
Kako bi se osiguralo poštovanje temeljnih prava na vanjskim granicama EU-a, zastupnici pozivaju Hrvatsku da obavijesti Parlament i Vijeće o načinu provedbe svog akcijskog plana za upravljanje vanjskim granicama EU-a, a posebno o neovisnom mehanizmu za praćenje djelovanja policijskih službenika (više pojedinosti dostupno je u Komunikaciji Komisije). Nakon izvješća o prisilnom vraćanju na hrvatskim granicama, zastupnici žele da Komisija u ocjenjivanje Schengena uključi evaluaciju hrvatskog upravljanja vanjskim granicama i poštovanja temeljnih prava (među ostalim provjerama na licu mjesta).
Europski parlament već se dugo zalaže za proširenje schengenskog područja koje danas obuhvaća 26 država. Riječ je o svim državama članicama EU-a, osim Bugarske, Hrvatske, Cipra, Irske i Rumunjske, a u zajedničkom su području još i Norveška, Island, Švicarska i Lihtenštajn. Zastupnici su 2018. izjavili da bi Hrvatska trebala biti uključena u Schengen čim ispuni potrebne kriterije. Također su 18. listopada 2022. izrazili potporu prihvatu Bugarske i Rumunjske u Schengen bez odgode.
Sljedeći koraci
Konačnu odluku o ukidanju unutarnjih kontrola mora jednoglasno donijeti Vijeće EU-a.
