Zastupnici će raspravljati i glasati o ukidanju unutarnjih graničnih kontrola između Hrvatske i ostalih članica schengenskog područja. Očekuje se da će zastupnici u raspravi u srijedu poslijepodne pozvati Vijeće da odobri pristupanje Hrvatske prostoru EU-a bez kontrola dokumenata na unutarnjim granicama do kraja 2022. U četvrtak će glasati o rezoluciji u kojoj se iznosi službeno stajalište Parlamenta o članstvu Hrvatske u Schengenu.
Nacrtom izvješća koji je usvojio Odbor za građanske slobode podupire se pristupanje Hrvatske sve dok se na vanjskim granicama EU-a poštuju temeljna prava. Zastupnici traže da se izvješća o prisilnom vraćanju na granicama shvate ozbiljno i zahtijevaju neovisne evaluacije i praćenje kako bi se osiguralo poštovanje međunarodnog prava.
Europski parlament već se dugo zalaže za proširenje schengenskog područja bez provjera dokumenata na unutarnjim granicama EU-a, koje danas uključuje 26 država članica (sve države članice EU-a, osim Bugarske, Hrvatske, Cipra, Irske i Rumunjske te četiri države izvan EU-a: Norvešku, Island, Švicarsku i Lihtenštajn). Zastupnici su 2018. izjavili da bi Hrvatska trebala biti primljena u Schengen čim ispuni potrebne kriterije. Također su 18. listopada 2022. izrazili potporu prihvatu Bugarske i Rumunjske bez odgode. Nakon što primi mišljenje Parlamenta, Vijeće EU-a jednoglasno može donijeti konačnu odluku o pristupanju Hrvatske.
Zastupnici će razmotriti rezultate listopadskog EU sastanka na vrhu
U raspravi s predsjednicima Charlesom Michelom i Ursulom von der Leyen u srijedu u 15 sati zastupnici će ocijeniti ishode sastanka Europskog vijeća održanog 20. i 21. listopada.
Na listopadskom EU summitu šefovi država i vlada ponovno su izrazili punu potporu Ukrajini te su se obvezali da će joj pružiti dodatnu vojnu potporu. Osudili su sabotaže na ključnoj infrastrukturi, uključujući plinovode Sjeverni tok, te izjavili da će EU zajednički i odlučno odgovoriti na sve zlonamjerne akcije, uključujući hibridne aktivnosti.
Kad je riječ o energetskoj politici, čelnici su pozvali Komisiju da podnese prijedloge o dobrovoljnoj zajedničkoj kupnji plina, privremenom dinamičnom rasponu cijena za transakcije prirodnog plina, privremenom okviru EU-a za ograničavanje udjela cijene plina u proizvodnji električne energije te o povećanim naporima za uštedu energije i mjere energetske solidarnosti. Vezano uz konferenciju COP27, šefovi država i vlada naglasili su iznimnu hitnost jačanja globalnog odgovora na klimatsku krizu i krizu biološke raznolikosti. Čelnici i čelnice raspravljali su i o odnosima EU-a i Kine te su se pripremali za sastanak na vrhu EU-a i ASEAN-a 14. prosinca. Osudili su nasilje nad mirnim prosvjednicima u Iranu te pozdravili ograničavajuće mjere EU-a protiv počinitelja tih teških kršenja ljudskih prava.
Oporavak EU-a: uključivanje energetskih mjera u nacionalne planove
Parlament će glasati o uključivanju mjera RePowerEU u nacionalne planove oporavka u svrhu postizanja neovisnosti o ruskim fosilnim gorivima i ubrzanja zelene tranzicije.
Komisija je u svibnju 2022. iznijela prijedlog da Mehanizam za oporavak i otpornost postane glavni instrument financiranja plana RePowerEU („prijedlog izmjene REPowerEU”). Države članice EU-a koje dostave izmijenjeni plan za oporavak i otpornost nakon stupanja na snagu ovog prijedloga, morat će uključiti mjere za uštedu energije, proizvodnju čiste energije i diversifikaciju opskrbe energijom, kako je predviđeno u planu RePowerEU. Zastupnici će u srijedu raspravljati, a u četvrtak glasati o amandmanima na prijedlog Komisije, uključujući one koje su usvojili Odbor za proračune i Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku 25. listopada. To uključuje mjere za rješavanje problema energetskog siromaštva kućanstava, MSP-ova i mikropoduzeća, nove izvore financiranja za smanjenje energetske ranjivosti, višedržavna rješenja za zastoje u opskrbi energijom i ubrzavanje zelene tranzicije. Predsjednica EP-a Roberta Metsola i tri izvjestitelja održat će konferenciju za medije nakon glasanja u četvrtak.
Kibersigurnost: Zastupnici će glasati o planovima jačanja otpornosti EU-a
U četvrtak će se raspravljati i glasati o novim pravilima kojima se od država članica EU-a zahtijeva da se pridržavaju strožih nadzornih i provedbenih mjera u području kibersigurnosti te da usklade svoje sankcije.
Zakonodavstvom, koje su Parlament i Vijeće već dogovorili, utvrdit će se strože kibersigurnosne obveze za upravljanje rizicima, obveze izvješćivanja i razmjenu informacija. Zahtjevi uključuju odgovor na incidente, sigurnost lanca opskrbe, šifriranje i otkrivanje ranjivosti. Više subjekata i sektora morat će poduzeti mjere kako bi se zaštitili. Novim odredbama obuhvatit će se „ključni sektori” kao što su energetika, promet, bankarstvo, zdravstvo, digitalna infrastruktura, javna uprava i svemirski sektor.
Kontekst
Izvorna direktiva o kibersigurnosti donesena je 2017. Međutim, države članice EU-a provele su je na različite načine, čime su fragmentirale jedinstveno tržište i dovele do nedovoljne razine kibersigurnosti.
Poveznice
Nacrt izvješća o mjerama za visoku zajedničku razinu kibersigurnosti širom EU-a
https://www.europarl.europa.eu/doceo/document/A-9-2021-0313_HR.html
Priopćenje za medije o dogovoru u trijalogu (13.5.2022.)
https://www.europarl.europa.eu/news/en/press-room/20220513IPR29501/cybersecurity-deal-with-council-to-strengthen-eu-wide-resilience
Izvjestitelj Bart Groothuis (Renew, Nizozemska)
http://www.europarl.europa.eu/meps/en/197780
Datoteka postupka
https://oeil.secure.europarl.europa.eu/oeil/popups/ficheprocedure.do?reference=2020/0359(COD)&l=en
The NIS2 Directive: A high common level of cybersecurity in the EU
https://www.europarl.europa.eu/thinktank/en/document/EPRS_BRI(2021)689333
Zastupnici će tražiti donošenje EU strategiju za videoigre
Očekuje se da će Parlament zatražiti donošenje mjera za poticanje razvoja videoigara u EU-u te povećane napore za razvoj i zadržavanje europskih talenata.
U nacrtu izvješća Odbora za kulturu navodi se da kriteriji za primanje sredstava iz programa Kreativna Europa i Obzor Europa ne odgovaraju uvijek potrebama malih i srednjih programera videoigara. Zastupnici također predlažu izuzeća u pravilima EU-a o državnim potporama kako bi se članicama omogućilo usmjeravanje poticaja na programere videoigara. U nacrtu teksta navodi se i da se natjecateljskim igrama na sreću (e-sportovi) moraju promicati iste vrijednosti kao u sportskim natjecanjima izvan digitalnog okruženja, kao što su fair play, nediskriminacija, socijalna uključenost i rodna ravnopravnost.
Kontekst
Procjenjuje se da je europsko tržište videoigara 2021. vrijedilo 23,3 milijarde eura. Riječ je o jednom od rijetkih sektora s rastom prometa tijekom krize uzrokovane bolešću COVID-19. Prema Europskoj industriji videoigara IFSE, polovina Europljana smatra se igračima videoigara.
Poveznice
Nacrt rezolucije o e-sportu i videdoigrama
https://www.europarl.europa.eu/doceo/document/A-9-2022-0244_HR.html
Priopćenje za medije o glasanju u resornom odboru (3.10.2022.)
https://www.europarl.europa.eu/news/en/press-room/20221003IPR42122/eu-s-video-game-sector-must-be-more-acknowledged-and-better-funded
Izvjestiteljica Laurence Farreng (Renew, Francuska)
https://www.europarl.europa.eu/meps/en/197589/LAURENCE_FARRENG/home
Datoteka postupka
https://oeil.secure.europarl.europa.eu/oeil/popups/ficheprocedure.do?reference=2022/2027(INI)&l=en
EP Research: Esports in the EU - Background analysis
https://research4committees.blog/2022/05/06/esports-background-analysis/
Besplatne fotografije, video i audio materijali
https://multimedia.europarl.europa.eu/en/
Konačni nacrt dnevnoga reda kratke plenarne sjednice dostupan je ovdje.
