Najava plenarne sjednice, zastupnici će raspravljati o temi - Rat u Ukrajini: rasprave o posljedicama, migracijama i kulturnoj solidarnosti...
Zastupnici će raspravljati o društvenim i gospodarskim posljedicama rata i uvođenju poreza na neočekivanu dobit, migracijama u EU i uništavanju kulturne baštine.
Društvene i gospodarske posljedice rata i uvođenje poreza na neočekivanu dobit
U utorak ujutro zastupnici će od Vijeća i Komisije čuti što se poduzima kako bi se računi za energiju smanjili i kako bi se građanima EU-a pomoglo u suočavanju sa socijalnim i gospodarskim posljedicama rata u Ukrajini. U rezoluciji usvojenoj 5. listopada Parlament je pozvao na to da se odgovor EU-a usredotoči na najranjivije skupine i zalagao se za hitnije mjere za smanjenje pritiska brzorastućih cijena energije na europska kućanstva i poduzeća. Zastupnici će raspravljati i o tome kako najbolje provesti ideju oporezivanja neočekivane dobiti kako bi se pomoglo u rješavanju krize troškova života. Komisija je već iznijela svoje planove za takav privremeni namet, definiran kao porez solidarnosti. Parlament je već pozvao na uvođenje poreza u svibnju, a zatim ponovno u srpnju tijekom rasprava na plenarnoj sjednici. Zahtjev je također uključen u rezoluciju usvojenu u svibnju.
Utjecaj ruske invazije na Ukrajinu na migracijske tokove prema EU-u
U zasebnoj raspravi poslijepodne s Vijećem i Komisijom zastupnici će raspravljati o utjecaju rata na migracijske tokove prema EU-u. Zbog ruske agresije milijuni su ljudi pobjegli, uglavnom žene i djeca.
Zastupnici su u lipnju odobrili paket pomoći EU-a kako bi se državama članicama pomoglo u prihvatu izbjeglica. Izaslanstvo Parlamenta nedavno je posjetilo pogranične regije s Ukrajinom u Poljskoj i Rumunjskoj kako bi se iz prve ruke upoznalo s izbjegličkom situacijom. Kako bi pružio potporu ukrajinskim izbjeglicama, EU je aktivirao status privremene zaštite, a Europska komisija predstavila je plan u 10 točaka za koordinaciju odgovora EU-a. Trenutačno je više od četiri milijuna ljudi registrirano za privremenu zaštitu u državama članicama EU-a i taj bi se status trebao automatski produljiti barem do ožujka 2024.
Kulturna solidarnost s Ukrajinom
U rezoluciji o kulturnoj solidarnosti s Ukrajinom, o kojoj će se raspravljati i glasati u četvrtak, zastupnici naglašavaju da su ruski pokušaji iskorjenjivanja ukrajinskog identiteta i kulture, među ostalim uništavanjem lokaliteta kulturne baštine, prema Haškoj konvenciji ratni zločin. Zahtijevaju hitnu potporu Ukrajini u dokumentiranju tih napada i pozivaju Komisiju i države članice da u humanitarnu potporu EU-a Ukrajini uključe hitne potrebe sektora kulture i kulturne baštine. U četvrtak poslijepodne zastupnici će raspravljati i o europskoj potpori ukrajinskoj istraživačkoj zajednici.
Zastupnici će raspravljati o skorom sastanku Europskog vijeća u listopadu
U raspravi s Komisijom i češkim predsjedništvom u srijedu ujutro zastupnici će iznijeti svoja očekivanja za sastanak na vrhu EU-a 20. i 21. listopada.
Tijekom sastanka u Bruxellesu šefovi država ili vlada usredotočit će se na najnovija zbivanja u ruskom ratu protiv Ukrajine, stalnu potporu EU-a Ukrajini i hitne energetske mjere.
Parlament je 6. listopada donio rezoluciju u kojoj poziva na znatno povećanje vojne pomoći Ukrajini, dodatne i stroge sankcije protiv Rusije te na uspostavu ad hoc međunarodnog suda za kazneni progon Rusije zbog zločina agresije na Ukrajinu. Kad je riječ o energetici, zastupnici su 5. listopada pozvali na određivanje gornje granice cijene za uvoz plina iz plinovoda, daljnje korake prema uvođenju poreza na neočekivanu dobit te trenutačni i potpuni embargo na naftu, ugljen, nuklearno gorivo i plin iz Rusije.
Čelnici će raspravljati i o gospodarskim te ostalim pitanjima iz područja vanjskih poslova.
Zastupnici će ispitivati Komisiju o planovima za bolju zaštitu kritične infrastrukture EU-a.S obzirom na napetu geopolitičku situaciju Parlament će zatražiti Komisiju da navede svoje planove za snažniju zaštitu infrastrukture EU-a.
U utorak poslijepodne zastupnici će zatražiti od potpredsjednika Komisije Schinasa da detaljno objasni kako EU može bolje zaštiti svoju ključnu infrastrukturu od napada, uključujući i hibridne napade.
Nakon oštećenja plinovoda Sjeverni tok 1 i 2, šef EU-a za vanjsku politiku Josep Borrell izjavio je da su ona „posljedica namjernog čina”, što je izazvalo zabrinutost u pogledu opće sigurnosti ključne infrastrukture EU-a. U obraćanju zastupnicima 5. listopada predsjednica Komisije Ursula von der Leyen iznijela je plan Komisije za povećanje otpornosti infrastrukture s obzirom na sumnju na sabotažu cjevovoda.
Naime, početkom ove godine Parlament i Vijeće postigli su dogovor o novim pravilima za učinkovitiju zaštitu ključne infrastrukture EU-a. Istodobno su zakonodavci postigli dogovor i o mjerama za jačanje kibersigurnosti i otpornosti. Parlament će glasati o oba zakonodavna prijedloga kasnije ujesen.
Klimatske promjene: Parlament poziva na ambicioznije ciljeve uoči konferencije COP27
Zastupnici pozivaju sve zemlje da prije konferencije u Egiptu postrože klimatske ciljeve za 2030. kako bi se ograničilo globalno zagrijavanje u skladu s Pariškim sporazumom.
Svijet se kreće prema povećanju temperature od 2,7°C, znatno iznad ciljeva Pariškog sporazuma o ograničavanju globalnog zatopljenja na znatno manje od 2°C i postizanju 1,5°C. Očekuje se da će uoči UN-ove Konferencije o klimatskim promjenama COP27 zastupnici pozvati EU i sve nacije skupine G20 da pokažu svojim primjerom i obvežu se na ambicioznije ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova.
Rasprava o konferenciji COP27 održat će se u utorak, a zastupnici će o rezoluciji glasati u četvrtak.
Kontekst - Parlament se zalaže za ambicioznije zakonodavstvo EU-a u području klime i biološke raznolikosti te je 28. studenog 2019. proglasio klimatsku krizu. Parlament je u lipnju 2021. donio europski propis o klimi, kojim politička predanost EU-a klimatskoj neutralnosti EU-a do 2050. iz europskog zelenog plana postaje obvezna za EU i države članice. Njime se također povećava cilj EU-a za smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2030. s 40 % na najmanje 55 % u odnosu na razinu iz 1990. Parlament trenutačno pregovara s državama članicama o paketu „Spremni za 55 % do 2030.” kako bi se EU-u omogućilo da ostvari ambiciozniji cilj za 2030.
Zastupnici će raspravljati o odnosima sa zapadnim Balkanom
U srijedu poslijepodne zastupnici će s Komisijom ocijeniti odnose EU-a i zapadnog Balkana u svjetlu najnovijeg pregleda njihova napretka prema članstvu u EU-u.
Europski povjerenik za susjedstvo i proširenje Oliver Várhelyi ovog je tjedna Odboru za vanjske poslove predstavio analizu i predviđanja Komisije u vezi s politikom proširenja EU-a u zahtjevnom geopolitičkom kontekstu.
Tom procjenom obuhvaćeni su i učinak pretpristupnog financiranja, trenutačno stanje vladavine prava u zemljama koje žele pristupiti EU-u i druga pitanja povezana s temeljnim reformama.
Očekuje se da će zastupnici na plenarnoj sjednici u srijedu pozdraviti službeni početak pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom u srpnju te pozvati EU da odobri liberalizaciju viznog režima za Kosovo. Također će vjerojatno pozvati Srbiju da se uskladi sa sankcijama i politikom EU-a prema Rusiji. Kontekst - Crna Gora započela je pregovarački proces 2012., a Srbija 2014. godine, dok su Bosna i Hercegovina i Kosovo potencijalni kandidati za ulazak u taj proces.
