Prioritet europskog proračuna za 2022. godinu je poduprijeti oporavak EU-a nakon pandemije, istaknuto je na konferenciji za medije Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj na kojoj je zastupnik Karlo Ressler (HDZ, EPP) predstavio ključne stavke političkog dogovora institucija o novom budžetu.
Zastupnik Ressler je kao dio najužeg pregovaračkog tima oblikovao sporazum o novom proračunu koji je zalaganjem europarlamentaraca 480 milijuna eura veći u odnosu na ažurirani prijedlog Komisije. Dogovorene obveze iznose 169,5 milijardi eura i plaćanja od 170,6 milijardi eura.
„Ovaj proračun je prije svega usmjeren na oporavak. Zbog toga je jedan od glavnih prioriteta poticanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća za što je ukupno osigurano 613 milijuna eura“, kazao je zastupnik Ressler. Istaknuo je također povećanje od 100 milijuna eura za Obzor Europa čime vrijednost tog programa usmjerenog na znanost i istraživanje raste na 12,2 milijarde eura kao i činjenicu da će za program EU4Health biti izdvojeno 840 milijuna eura, radi potpore zdravstvenoj uniji i pomoći zdravstvenim sustavima. „Veliko povećanje predviđeno je i kod mjera za borbu protiv pandemije u svijetu, 125 milijuna eura“, rekao je Ressler te podsjetio da je EU najveći donator i izvoznik cjepiva u svijetu.
Pregovarački tim Parlamenta tražio je i osigurao u 2022. godini veću potporu i za program zaštite okoliša i klime LIFE, Erasmus+ za mlade te za humanitarnu pomoć. „Predviđena su i dodatna sredstva za upravljanje granicom, primarno zbog situacija u pograničnom području Bjelorusije i Poljske te Litve zbog čega je u te dvije članice EU-a proglašeno izvanredno stanje“.
„Hrvatska ima koristi praktično iz svih programa“ , istaknuo je Ressler te dodao da će i u ovom proračunu oko trećina sredstava biti usmjerena na koheziju, konvergenciju i sve politike koje olakšavaju da se korištenjem europskih fondova smanje gospodarske i društvene razlike između država članica. „Ovaj proračun je dio rekordnog paketa oporavka kroz koji će Hrvatska imati preko 25 milijardi eura, a korisnici će biti različite skupine u hrvatskom društvu: od studenata, poljoprivrednika, poduzetnika, hrvatske policije, do hrvatskih gradova i županija“, zaključio je Ressler.
