Parlament se zalaže za ubrzanu klimatsku akciju u cijelom svijetu te da EU ostane svjetski lider u borbi protiv klimatskih promjena

Parlament se zalaže za ubrzanu klimatsku akciju u cijelom svijetu te da EU ostane svjetski lider u borbi protiv klimatskih promjena

Parlament se zalaže za ubrzanu klimatsku akciju u cijelom svijetu i za to da EU ostane svjetski lider u borbi protiv klimatskih promjena.Sve države iz skupine G20 trebale bi biti klimatski neutralne do 2050. godine; Najmanje 100 milijardi dolara financijskih sredstava za borbu protiv klimatskih promjena za zemlje u razvoju; Petogodišnji vremenski okvir potreban za ubrzanje tempa klimatskog djelovanja.

Parlament je usvojio svoje stajalište o UN COP26 Konferenciji o klimatskim promjenama u Glasgowu, koja se održava od 31. listopada do 12. studenog, s 527 glasova za, 134 glasa protiv i 35 suzdržanih.

U rezoluciji, europarlamentarci izražavaju zabrinutost da će nacionalni ciljevi objavljeni u Parizu 2015. rezultirati zagrijavanjem znatno iznad tri stupnja do 2100. godine, u usporedbi s predindustrijskim razinama. Kažu da EU mora ostati svjetski lider u borbi protiv klimatskih promjena i da će zastupnici Europskog parlamenta raditi na tome da klimatski paket EU-a “Fit for 55 in 2030” bude u potpunosti u skladu s Pariškim sporazumom .

Kako bi ubrzali tempo klimatskih mjera, zastupnici Europskog parlamenta žele da EU zamijeni trenutni desetogodišnji plan s petogodišnjim vremenskim okvirom za sve zemlje. Također kažu da bi sve izravne i neizravne subvencije za fosilna goriva trebalo postupno ukinuti u EU -u do 2025. te pozivaju sve ostale zemlje da poduzmu slične mjere.

Zastupnici u Europskom parlamentu podsjećaju da biološka raznolikost igra ključnu ulogu u osposobljavanju ljudi za borbu protiv globalnog zatopljenja i prilagođavanje na njih, te naglašavaju da su rješenja temeljena na prirodi rješenja koja pobjeđuju, a koja uključuju zaštitu, obnovu i održivo upravljanje osjetljivim ekosustavima.

G20 mora predvoditi

Prema zastupnicima Europskog parlamenta, sve zemlje G20 trebale bi pokazati globalno vodstvo i posvetiti se postizanju klimatske neutralnosti najkasnije do 2050. godine. Također pozivaju Komisiju da stvori međunarodni klimatski klub s drugim velikim emitentima stakleničkih plinova (GHG) s ciljem postavljanja zajedničkih standarda i podizanja ambicija u cijelom svijetu, uključujući i kroz zajednički mehanizam za prilagodbu granica ugljika .

Pozdravljaju povratak SAD -a na Pariški sporazum i obvezu predsjednika Bidena da do 2030. prepolovi smanjenje emisija stakleničkih plinova u SAD -u u odnosu na 2005. Zastupnici u Europskom parlamentu očekuju da će konkretne mjere politike i financiranje postići taj cilj.

Zastupnici u Europskom parlamentu priznaju spremnost Kine da bude konstruktivan partner u globalnim klimatskim pregovorima, ali su zabrinuti zbog ovisnosti zemlje o ugljenu. Naglašavaju svoj stav da bi Kina trebala povećati svoje ambicije i da bi njeni klimatski ciljevi trebali obuhvatiti sve emisije stakleničkih plinova, a ne samo emisije ugljičnog dioksida.

Više financijskih sredstava za klimu zemljama u razvoju

Zastupnici u Europskom parlamentu kažu da razvijene zemlje moraju ispuniti obećanje da će godišnje prikupiti najmanje 100 milijardi dolara za financiranje klime za zemlje u razvoju, povećavajući taj iznos od 2025. godine, kada bi i zemlje u razvoju trebale doprinositi. Treba dogovoriti plan koji opisuje pravičan doprinos svake razvijene zemlje ovom planu financiranja. Također žele osigurati da sve zemlje u razvoju mogu sudjelovati na COP26 unatoč ograničenjima COVID-19.

Sljedeći koraci

Delegacija iz parlamenta na čelu s Pascal Canfin (obnoviti, FR) bit će u Glasgowu od 8-13 studenog.

Pozadina

Parlament se zalagao za ambicioznije zakonodavstvo EU -a o klimi i bioraznolikosti te je 28. studenog 2019. proglasio izvanredno stanje u vezi s klimom. U lipnju 2021. Parlament je usvojio Europski zakon o klimi . On pretvara političku predanost Europskog zelenog dogovora klimatskoj neutralnosti EU-a do 2050. u obvezujuću obvezu za EU i države članice. Također povećava cilj EU -a za smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2030. sa 40% na najmanje 55%, u usporedbi s razinom iz 1990. godine. U srpnju 2021. Komisija je predstavila paket „Prikladan za 55 u 2030.“ kako bi EU mogla postići ambiciozniji cilj do 2030. godine.

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.