Članovi Glavnog odbora Matice Hrvatske, na čelu s akademikom Mirom Gavranom, 7. listopada 2024., objavili su dokument nad kojim bi se mnogi i te kako trebali, ako ništa drugo, a ono barem zamisliti. Riječ je o „Izjavi Matice hrvatske o prošlosti i budućnosti naše domovine“. Međutim, u hrvatskim medijima (svaka čast iznimkama) sve je puno važnije od toga, što će reći da je barem zasad ova „izjava“, najblaže rečeno, marginalizirana, pa i prešućena.
A u ovom svom apelu, Matičari uz ostalo „pozivaju hrvatske intelektualce i umjetnike, znanstvenike, posebice povjesničare, u prvom redu nastavnike na svim školskim razinama, sve one koji svojom profesijom dolaze u dodir s mladim naraštajima da našu društvenu i političku prošlost bez predrasuda podvrgnu znanstvenoj analizi, jer samo nepristrana znanstvena analiza može donijeti objektivan cjelovit sud“.
Zatim ističu da kao najstarija kulturna ustanova u Hrvata, „najoštrije osuđuju svaki oblik veličanja totalitarnih režima i ideologija, jer su ta carstva jednoumlja doživjela svoja civilizacijska poniženja, a našem su hrvatskom narodu priuštila neizmjerne patnje i uzastopne poraze.“
Također podsjećaju da je moderna Hrvatska nastala u okrilju pobjeda u Domovinskom ratu i stoljetnome htjenju hrvatskog naroda za obnovom vlastite državnosti.
Glavni odbor Matice hrvatske je mišljenja da je društveno stanje u Hrvatskoj nezdravo i dugoročno opasno. „Nažalost, ideološki prijepori postoje u gotovo svima zemljama, osobito u onima gdje je vladao komunizam, i po tome Hrvatska nije iznimka. Međutim, u Hrvatskoj su svjetonazorski sukobi prerasli u pravi politički kulturni rat koji je po svojoj naravi poguban. U Hrvatskoj se ne uvažava drukčije mišljenje i nema približavanja stavova niti toliko nužnih političkih ciljeva.“ Taj se sukob, kažu oni, „stalno u medijima naglašava i zanemaruje ono malo preostale dobronamjernosti, dok građane dovodi u stanje apatije i tjeskobe“.
Hrvatska je suverena država parlamentarne demokracije, no ipak, – naglašavaju u „Izjavi“, često se uočava nametanje takvoga društvenog poretka u kojemu za drugu stranu/stranku nema mjesta. Uz to, vidljivi su pojedinci i skupine, recidivi jugokomunističkih vremena, koji taj društveni jaz nastoje produbiti i inicirati sukobe do razine mržnje.
Demokratska zrelost, podsjećaju, mjeri se sposobnošću države i njezinih institucija (od političkih do akademskih, kulturnih i medijskih) da društvene suprotstavljanosti i konflikte rješavaju unutar svojih institucija, a ne na ulici.
Matičari su također uočili da se na tržištu rada događaju veliki potresi s dalekosežnim posljedicama za sve hrvatske građane, pa naglašavaju da „svjedočimo stihijskom i profiterskom uvozu radne snage iz drugih vrlo udaljenih zemalja, a istodobno smo svjedoci odlijeva pismenih i radno najsposobnijih stanovnika, čime se smanjuje naš radni i znanstveni potencijal“ te da se time „ubrzano raslojava naša demografska struktura, pa se hrvatsko stanovništvo suočava s ozbiljnim prijetnjama eksponencijalnog starenja, gubitka sigurnosti i gubitka identiteta.“.
Također ukazuje da se u posljednjih desetak godina iz Hrvatske iselilo oko 400.000 osoba te da bi do 2051. naša država mogla imati čak oko milijun stanovnika manje, ali i daleko manje Hrvata, što bi trebalo zabrinuti sve sudionike hrvatske vlasti.
Zanimljiva je konstatacija Glavnog odbora Matice hrvatske da „mladi ljudi više ne odlaze iz Hrvatske samo zbog ekonomskih razloga, nego zbog neučinkovitoga i korumpiranog pravosuđa, nepovjerenja u institucije i politiku; zbog prezasićenosti općom društvenom klimom beznađa i politikanstva, te stalnoga naglašavanja sukoba iz prošlosti, dok je demografski slom kojemu svakodnevno svjedočimo rezultat loših politika u proteklih više od stotinu godina.“.
Spomenimo još da je Glavni odbor Matice hrvatske duboko uvjeren da uočavajući stanje u hrvatskoj zbilji i uvažavajući znanstvena istraživanja – a uz nesebično zauzimanje akademske, političke, civilne i medijske zajednice – možemo i moramo preokrenuti negativne trendove u pozitivne, provesti nužne reforme i našu zemlju učiniti prosperitetnom i sigurnom.
Mladen Pavković, predsjednik Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata91. (UHBDR91.)
.
