Svojevremeno sam u Večernjakovu Vrtu imala vrlo omiljenu rubriku Slavna botanička kumčad, koju je maestralno radila dr. sc. Ljerka Regula Bevilacqua, i bila mi je toliko draga kao i ona gastronomska, koja me je i nadahnula za ovaj tekst. Mnoge popularne knjige kuharice sadržavaju posebne odjeljke sa slavnom kumčadi, a u novije vrijeme uočila sam ne jedno specijalno izdanje koje na valu trendova osobito medijske popularnosti hrane i gastronomije nastoji privući publiku tim celebrityima, nego razotkriti kako su se kuharima i slastičarima nametnula jela s imenima slavnih osoba. Često su neka jela i kreirana u čast uglednika, a najčešće su ih samo voljeli. Ne znam koliko će jela iz današnje foodi-kakofonije ostati à la, alla, na način nekoga od razglašenih diktatora trendova.
Pizza Margerita po talijanskoj kraljici, sendvič po lordu Sendwichu
Povijest je zabilježila zanimljivu priču kako je sredinom lipnja 1889. u čast dolaska kraljice Margherite Savoyske napuljski pizzamajstor Raffaele Esposito kreirao danas i valjda najpopularniju pizzu na svijetu, zaštićenu kao nematerijalno bogatstvo, pizzu Margheritu u bojama talijanske zastave, s rajčicom, mozzarellom i bosiljko, tomatoes te maslinovim uljem. Valjda nema tko ne bi znao da za banalni sendvič imamo zahvaliti lordu Sandwichu, Johnu Montagueu, IV. earlu (1718.-1792.)? Navodni rasipnik, moralno dvojben tip, iščezao bi u povijesti da nije imao običaj, kad bi se vrativši se možda iz Doma lordova, a prije kasno s neke terevenke ili tek sjedeći satima za stolom kartajući, ogladnivši naručiti iz kuhinje komad pečenke između dvije kriške kruha. Sigurno bogato obogaćen kojekakvim dodacima.
Osim Sacherice, rijetko nazvani po kruharu ili slastičaru kreatoru
Slavni admiral lord Nelson ima i svoj sleđ, a Wellington vrlo omiljenu pečenku, koja ne uspijeva svakome. Od ruskih političara ostala nam je teletina Orlov prema Grigoriju, jednome od braće Orlov, o čijem ukusu govori da je bio ljubavnik Katarine Velike, te Stroganov, danas rašireno jelo s narezuckanim sastojcima. Po Suvorovu je nazvan fazan, kao što je patka po Mariveauxu. Od političara, i Bismarck ima odreske (s jajetom!). Zanimljiva su plavokrvna, plemenitaška jela. Markiz Bechamel ima danas valjda najpoznatiji, temeljni umak. Poljski kralj Stanislaw Leszczynski ima babu, a kraljica Marija Leszczynska, žena Luja XV, kraljičine zalogaje u lisnatom tijestu, nesretna Ana Boleyn ima amandin, a njezina i kći Henryka VIII. Djevičanska Elizabeta I. tortu. Po Mariji Tudor okršten je jedan od najslavnijih koktela Bloody Mary, zacijelo ne zato što bi ga pila, a Marija Stuart dobila je svoju juhu. Edward VII. morao se zadovoljiti ananasom, dok švedska kraljica Kristina ima kupolu vrlo sličnu šarloti, čije ime potječe od belgijske kraljica Charlotte. Tragično završila austrijska carica Elizabeta Sissi dala je ime žličnjacima od jaja, nakićenim šnenoklama odnosno paradižotom. Nisu izostale ni ljubavnice, ali ne bilo koje nego slavne, kojima se udovoljalo na sve mile načine: ljubavnica Luja XIV., contesa Jeanne Becy, ima juhu Du Barry, a ljubavnica Luja XV., markiza Pompadour, svoju tjesteninu. Po Napoleonu su okršteni i pile iz Marenga, kocke, koktel…, a prema njegovoj ženi Mariji Lujzi nazvane su marelice i posebna slatka bomba. Za fracuskog diplomata vojvoda Choiseu du Plessis-Prasline kuhar, kojem se ime ne plamti, osmislio je današnje praline. Rijetko ime po kuharu nadjenuto je slavnoj torti Sacher, koju je kreirao za Bečki kongres 1814. prema Metternichovoj narudžbi. Čak je i Garibaldi priskrbio ime telećim prsima s palentom.
I umjetnici su nadahjivali stol
Ne daju se ni umjetnici! U svoju su čast torte dobili i Bach i Mozart, koji ima i okruglice slične danas slavim slatkišima poznatima kao Mozart-kugle. Rosini ima juneći file tournedos, Verdi kanelone, Bellini koktel, a najslavniji tenor svih vremena Caruso kolač. Iza francuskoga književnika Chatobrianda ostalo je i ime bifteku, iza njemačkoga pjesnika Heinea odrescima, iza Schillera torti, a podsjećam i na književna jela Collet juha i Colbert pečenku. Plemićka obitelj Esterhazy, koja je iznjedrila i slavnoga mađarskog pisca Petera, ima i zamamnu kulinarsku povijest, jer nam je uz odrezak u nasljeđe ostavila i jednu od najslavnijih i meni najboljih torta. Od slikara i Rembrandt i Renoir imaju po tortu, a Picasso kolač. Glumica Sarah Bernardt ima tortice, pjevačica Melba slasticu s breskvama, plesačica Isadora Duncan koktel, a balerina Ana Pavlova od turneje po Australiji slasticu od beze-kora obogaćenu voćem.
Od naših se nikako ne mogu zaobići Jelačić-šnite odnosno kocke nazvane u čast bana Jelačića, u vrlo različitim izvedbama. Ponovno je oživjela modernizirana Torta Frankopan, koja se posluživala na stolu slavne naše plemićke obitelji prema također obiteljskoj kremi općepoznatoj kao krema Frangipani, po mojim istraživanjima iz neutvrđenoga kraka te slavne plemićke obitelji nekad europskog kalibra. Razmišljam o jelima, slasticama, pićima nazvanima po slavnima našega vremena. Da se baš potrudim, mogla bih ih pronaći, ali hoće li se održati i postati klasicima u kojima ćemo uživati i za idućih sto ili dvjesta godina?
Nadahnuće s prastare celuloidne trake
Da se raspričam o slavnoj kumčadi sa stola ponukao me je kolač koji sam za ove blagdane propustila, a o prošlima me je oduševio – kocke Greta Garbo. Ispekla ih je ivanićgradska slastičarnica D’Cake. Mislite da sam pogrešno napisala? Već jesam napisala i kao The Cake, ali točno je baš D’Cake. Vlasnica i kreatorica Dalia Pažić, iskusna i uspješna direktorica i poduzetnica, svoje je ime ugradila u naslov i logo male firme koja, uz zaštićene vankuše, peče odlične slastice, opisala bih baš kak bog zapoveda, a elegantne, sitne, damske, za mala usta, kako je to moj omiljeni slavni chef Stanko Erceg svojedobno poučavao danas još slavniju slatičarku Eleonoru Rekeće. Od kremastih su u njezinoj ponudi mađarica, medena pita, bijela pita, išleri, princes krafne, boemi, bečke kocke, londoneri, rum kuglice, rafaelo kuglice, žarbo kocke, linad šnite, trostruki užitak, a od suhih vanilin kiflice, husari, zvjezdice s pekmezom, čokoladni keksi s narančom…Osim šubarica, skuplja je baš Greta Garbo. Od jednostavnih sastojaka maksimalan doseg punih očiju boje, usta okusa, meke i hrskave konzistencije koje osim krema i usitnjenih oraha daje – karamel.
Na razigranom internetu ponuđeno je više varijanti tog kolača, čak i torta, svakako načičkane, a u biti vrlo jednostavan. O podrijetlu, povijesti pouzdano nisam uspjela naći, a nisam željela, kao uz onaj Henrijetin kolač u jednoj od naših kuharica naklapati uzaludno o tome tko li je bila ta Henrijeta? Možda ga je voljela slavna, a istovremeno tajnovita slavna filmska diva Šveđanka Greta Garbo kao Greta Lovisa Gustafsson (1905 –1990), koja je od 1920. godine snimala samo 21 godinu, ali je ostala neizbrisiva u holivudskoj i svjetskoj povijest filma naslovnim likovima u Mata Hari, Anne Karenine, Camille, Anna Christie, Kraljice Kristine, Ninotchka i brojnim drugima? Već zamišljam: sjesti uz neki od tih starih, čak crno-bijelih filmova i sladiti se… Još bolje, samo se sladiti Gretom Garbo!
Greta Garbo kocke
Sastojci
Kore
12 bjelanjaka
12 žlica šećera
300 g oraha
3 žlice mljevenih keksa
400 g šećera
200 g čokolade
100 g margarina
Krema
12 žutanjaka
8 žlica šećera
250 g margarina
Priprema
Umiješajte 12 bjelanjaka, 120 g šećera, 300 g mljevenih oraha i 3 žlice mljevenih keksa te ih ispecite u tri kore. Zatim karamelizirajte 400 g šećera i karamelom premažite svaku koru. Otopite na pari 400 g čokolade sa 100 g margarina, pa time prelijte svaku koru preko karamela. Za kremu na pari istucite 12 žutanjaka sa 8 žlica šećera, pa u ohlađeno dodajte 250 g margarina. Kremom premažite svaku koru, a gornju pospite i mljevenim orasima.
http://oblizeki.com/greta-garbo-od-filmske-dive-do-dive-slastice-ili-slavna-gastronomska-kumcad-25384