Ukoliko državni establišment u postkoronoj krizi ne pokaže snagu, moglo bi doći do velikih socijalnih razdora, nemira i nestabilnosti. Profiterstvo u doba krize s pandemijom i na području Lijepe naše već je uvelike izraženo kroz višestruko, nezakonito povećavanje cijena brašna, ulja, mlijeka, ali i ostalih živežnih namirnica, na dio čega je Državni inspektorat već reagirao.
Pljačke potresom oštećenih stanova u Zagrebu već su nekoliko tjedana naša realnost, a pljačke po zatvorenim hotelskim kapacitetima, vikendicama, pa čak i zatvorenim poslovnim prostorima, tvornicama ili trgovinama koje ne rade, iako ne pune medijske stupce, također su već su neko vrijeme dijelovi policijske statistike.
U Italiji, koja je prva na tlu Europe zahvaćena korona krizom, pljačke i razbojstva postale su svakodnevica. Potajice, dio stanovnika Italije se i naoružava u strahu da pred posrnulom državom i državnom infrastrukturom, ne dođe do zakona ulice. A tada smisao države i državnog aparata, u čije ime se odričemo dijela individualnih sloboda, pada u vodu.
Što nas, sigurnosno gledajući, čeka u nadolazećem razdoblju?
„COVID-19 stvorit će svijet koji je manje otvoren, manje napredan i manje slobodan“, izjavio je nedavno i Stephen M. Walt, professor međunarodnih odnosa na američkom Sveučilištu Harvard, a slična, nimalo vedra, situacija čeka nas i u Hrvatskoj.
Hrvatska se već nekoliko puta našla na prozivci uglednih inozemnih i domaćih stručnjaka za zaštitu ljudskih sloboda zbog brojnih restrikcija koje su uvedene uslijed zaštite vezane uz korona situaciju, s opravdanim propitivanjem demokratske osnove za njihovo uvođenje, a navode se nepouzdani Covid 19 testovi kao temelj za uvođenje mjera, imenovanje Stožera za glavne i odgovorne u državi mimo demokratskih procedura, protuustavno ograničavanje kretanja građana RH i izdavanje propusnica... Nedavno smo svjedočili premlaćivanju građanina Srbije od strane policajca zbog kršenja policijskog sata, u Italiji, ali u Španjolskoj te Francuskoj sve su glasnija šaputanja da su pljačke uzele maha, a nemir i strah, ne uvjetovan koronom, nego državnom nestabilnočću sve je intenzivniji. To su prvi vrlo snažni znakovi podrhtavanja sustava, ali u političkom smisli, a taj potres sigurno će zahvatiti i Hrvatsku. Ljudi su u izolaciji i samoizolaciji već mentalno počeli jako patiti, a situaciju će dodatno poljuljati veliki broj ugašenih radnih mjesta, socijalna i financijska neizvjesnost, dok će oni koji će imati posao morati raditi više za puno manje novaca – dijagnosticira Sanela Dropulić, futurologinja poduzetništva i direktorica Ženskog poduzetničkog centra.
Građani Hrvatske će se sve više okretati državi u potrazi za spasom i odgovorom na sveprisutnu nestabilnost koja je već zahvatila ekonomiju, ali i društvo u cjelini. Političari više nego ikada trebaju prestati biti politikanti i „tiskari“ političkih pamfleta, već liderski, iznimno uplašeni narod pokrenuti prema izvjesnoj budućnosti, bez obzira koliko će teška biti. U protivnom bit ćemo u dubokoj krizi demokracije i stabilnosti društva, koji se osjećaju već sada, smatra Dropulić.
Ljudi su nervozni, uplašeni, okovani propitivanjima, a odgovora ni od kuda, odlučnosti još manje. Sve je to potencijalno „bure baruta“, posebice ako se nadoveže na propast turističke djelatnosti koja akumulira izniman dio financijske stabilnosti brojnih obitelji. Kolaps svjetske ekonomije pokazuje svu povezanost naših modernih društava, a pljačke i razbojstva kojima svjedočimo u Italiji, lako mogu postati i naša pošast. Ne možemo se sakriti unutar svojih granica, ali željeti djelovati u cijelosti na principima globalne infrastrukture i suradnje. COVID-19 nastavit će pad gospodarske aktivnosti i povećavati napetost među zemljama. Ali i među nama kao građanima Hrvatske.
Vlada mora pokazati liderske sposobnosti, ali ne kroz uvođenje policijske države, s vojskom na njezinim granicama i ulicama, nego kroz sposobnosti demokratskog vođenja i upravljanja i u kriznim vremenima, kakvo je ovo korona te kakvo će tek biti post – korona razdoblje – smatra Sanela Dropulić.
Lijek vidi u prvom redu u formiranju nestranačkih, stručnih kriznih tijela koji će savjetodavno i logistički pomagati političku Vladu i političare u njihovim (ne) snalaženjima u rastućoj nesigurnosti koja je pred hrvatskim vratima. A nervoze u hrvatskih građana je sve više.
Do sada su nam epidemiolozi i ostali zdravstveni stručnjaci bili na prvom mjestu u vođenju države, no oni nikako ne smiju postati prioritetni, nego samo jedni od članova tima. Politikanstvo, iako je iznimno duboko i razarajuće nazočno u hrvatskom društvu, sada treba čim više iskorjenjivati iako se volja za navedenim ne vidi u sadašnjem upravljačkom establišmentu.
Sve to otvara prostor za novu korupciju i novi nepotizam, umjesto konačnog čišćenja hrvatske od destruktivnog, tri desetljeća dugog, nasljeđa političke podobnosti i zatiranja stručnosti i sposobnosti. Postavljanje pravih lidera ili barem okretanje postojećih političkih vladajućih struktura prema liderskim aktivnostima bio bi prvi korak koji će ulijevati povjerenje građana i time smanjiti društvenu destabilizaciju. Mlačna i anemična obraćanja naciji, vidljivo laganje u govorima, nevoljkost donošenja i provedbe mjera, kao i nastavak ograničavanja ljudskih sloboda mogli bi biti prva iskra na lako zapaljivom terenu – ocjenjuje futurologinja poduzetništva te dodaje kako je zdravlje temeljno za uspješnije i učinkovitije društvo, dok panika i bolesti mogu ugušiti proizvodnju, potrošnju, socijalnu interakciju, putovanja i opće blagostanje. A upravo nam ovo potonje slijedi.
Uzmimo na primjer epidemiju virusa ebole u Zapadnoj Africi od 2013. do 2014., kada su se državni prihodi u tom dijelu svijeta rapidno smanjili, uključujući izravne poreze na tvrtke, primanja PDV-a i neizravne poreze. Uz to, dogodio se izniman pad povjerenja ulaganja i to od procijenjenih 600 milijuna američkih dolara tijekom dvije godine u Gvineji, Liberiji i Sierra Leoneu (Smith i sur., 2019). Porastao je broj ubojstava, nasilja i pljački, porastao je veliki strah potrošača s obzirom na lakoću prenošenja virusa u javnim okruženjima, sve je stalo dovelo do razarajućeg državnog destabiliteta dulje nego su stručnjaci predviđali.
Gripa H1N1 dovela je do pada od 2,8 milijardi američkih dolara u meksičkoj turističkoj industriji, uz gubitak od milijun turista tijekom pet-mjesečnog razdoblja zbog straha od zaraze, od čega se nisu niti do danas mnogi tamošnji kapaciteti oporavili, a kriminal, posebice proizvodnja i distribucija kokaina narasla je do vrtoglavih razina – navodi Sanela Dropulić zaključujući da nam slijede iznimno sociološki izazovna vremena, u kojoj i scenarij građana koji se naoružavaju neće biti prizor kojega ćemo pripisivati samo američkim filmovima.
. . .
