Jadranu prijete sve veće količine plastičnog otpada i mikroplastike. Sustav zbrinjavanja je pun nedostataka. Razni polimeri u kombinaciji s aditivima i toksinima prijetnja su zdravlju ljudi i okoliša. Znanstvenici i stručnjaci su se okupili u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti te ukazali na širinu problema i moguća rješenja.
Otpadnu plastiku u Jadransko more donose rijeke i morske struje, odbacuje se s turističkih brodica, komercijalnih brodova i kruzera, s ribarica i ribogojiliša, te ju donosi vjetar s divljih odlagališta i prevrnutih kontejnera.
Svojim sudjelovanjem na okruglom stolu i uvodnim predavanjima u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU) svoj su znanstvenostručni doprinos ovoj važnoj temi danas dali izv.prof.dr.sc. Aleksandra Anić Vučinić, dr.sc. Vlado Cuculić, mr.sc. Gordana Pehnec Pavlović, mr.sc. Robert Kakarigi, Dijana Varlec, dipl.oec te Dragica Bagarić, dipl.preh.teh. Okrugli stol je organiziralo Znanstveno vijeće za zaštitu prirode HAZU-a, pod vodstvom akademika Gorana Durna. U okviru vijeća djeluje i Sekcija za gospodarenje otpadom čija je pročelnica izv.prof.dr.sc. Sanja Kalambura moderirala okrugli stol.
Tijekom rasprave o aktualnim problemima onečišćenja Jadrana plastikom ukazalo se na moguća rješenja boljeg gospodarenja tom vrstom otpada. Naglašeno je da loš sustav gospodarenja otpadom, budući da otpad ne poznaje granice, u zemljama koje izlaze na Jadransko more stvara nemjerljive probleme njegovog onečišćenja što ga čini još ranjivijim. Ukazano je na visoku razinu onečišćenja mora i priobalja te navedene aktivnosti koje se na tu temu trenutno provode u Republici Hrvatskoj.
Polimerni materijali uvelike su istisnuli druge materijale i postali sveprisutni u svim granama gospodarstva kao i u svakodnevnom životu. Velika upotreba polimera izaziva i stvaranje velikih količina otpada, čemu se niz godina nije davao dovoljan značaj. Nije dobro organiziran sustav pravovremenog sprječavanja nastanka te vrste otpada niti njegovog održivog zbrinjavanja. Europska unija, suočena s problemom golemih količina nezbrinute otpadne plastike nastoji zakonodavnim okvirima pomoći rješavanju ovog problema. Istovremeno zahtijeva promjenu načina poslovanja tvrtki kao i navika potrošača. Moguća rješenja naziru se samo u zajedničkoj suradnji svih dionika u životnom ciklusu plastike od proizvodnje preko uporabe do odvojenog prikupljanja i pravilne oporabe. Nova EU legislativa zahtijeva promjenu u načinu poslovanja, ali i navika potrošača, pa je stoga postavila ciljeve koje moraju postaviti države članice i sama industrija. Europska strategija za plastiku kao temelj predlaže kružno gospodarstvo. U tom pristupu se dizajnom i proizvodnjom plastike i plastičnih proizvoda u potpunosti poštuju potrebe za ponovnom uporabom, popravkom i recikliranjem. Također se razvijaju i promiču zamjenski materijali koji bi u konačnici mogli biti održiviji.
Naglašen je i utjecaj mikroplastike na Jadranski okoliš. Zbog različite gustoće pojedinih vrsta polimera čestice mikroplastike raspoređuju se u slojevima od površine pa sve do njihove najveće akumulacije u sedimentima dna. Potrebno je provesti daljnja istraživanja o utjecaju polimera, aditiva i apsorbiranih toksina na organizme jadranskog pelagijala uključujući plankton i nekton, a posebno utjecaj na organizme koji žive pri ili u samom morskom dnu.
Problem onečišćenja mora plastikom predstavlja velik izazov za sve zemlje s izlazom na more pa tako i za Republiku Hrvatsku koja svojom prilagodbom i strateškim planiranjem treba stvoriti preduvjete za zatvaranje životnog vijeka plastike bez nastajanja neželjenih akumulacija u prirodi. Sažetke održanih predavanja, diskusija i zaključaka s okruglog stola HAZU će ih proslijediti vladinim, znanstvenim i gospodarskim institucijama te građanstvu.
Slika podmorja: Projekt čišćenja podmorja Mljeta,
fotografiju ustupio Ronilački klub Nautilus iz Splita za potrebe okruglog stola, autora Arne Hodalič.
